Pravac Bukurešt: pet odabranih prijevoda Gorana Čolakhodžića
Prijevodom opsežnog Cărtărescuovog Solenoida (Fraktura, 2022) Goran Čolakhodžić zaslužio je nagradu Iso Velikanović za najbolji prijevod u 2022. godini. Dobra izlika za uhvatiti se i drugih prijevoda!
*tekstovi su preuzeti s kataloga te od izdavača
Solenoid / Mircea Cartarescu ; preveo s rumunjskog Goran Čolakhodžić
Ovaj monumentalni roman Mircea Cártárescua, djelomična je priča o čovjeku koji pokušava i ne uspijeva postati pisac a završava kao učitelj rumunjskog u predgrađu Bukurešta, ne odričući se razotkriti misterij postojanja. Pratimo njegov život – njegov propali brak, književne interese, šarolike kolege i kuću u obliku broda, ali prije svega vidimo Bukurešt, grad osmišljen kao ruševina, koji ispod površine krije velika čuda a pripovjedač ih polako i slučajno otkriva. Grad je prepun nadrealnih prizora, neobičnih naprava i bioloških neobičnosti - sve skriveno osim nekolicini odabranih. Roman u kojem stječemo dojam da je sve što bi se moglo dogoditi već dogodilo, da je budućnost jednog svemira prošlost drugog; istovremeno realističan i sanjarski kao i sam protagonist romana koji danju radi kao profesor a noću čovjek opkoljen strahovima, snovima i halucinacijama.
Codin / Panait Istrati ; s rumunjskog preveo Goran Čolakhodžić
Tri pripovijetke rumunjsko-francuskoga pisca govore o društvenoj nepravdi i načinu na koji se ona odražava na pojedinca, a povezuje ih pripovjedač, dječak Adrian. Glavni lik „Noći u močvari“ Adrianov je ujak Dumitru, inače marljiv i omiljen čovjek kojeg je bijeda pretvorila u pijanca i obiteljskog nasilnika. „Codin“ je zločinac izopćen iz društva s kojim Adrian, nakon što se s majkom doseli u Comorofcu, sklapa neobično prijateljstvo, no Codinov život počinje i završava tragično. „Kir Nicola“ priča je o Adrianovu susjedu u mahali, pekaru Nicoli i njegovoj bolesnoj ženi. Pripovijetke su napisane dvadesetih godina prošlog stoljeća i ovo je njihov prvi prijevod na hrvatski jezik.
Priče o čovjeku / Constantin Noica ; s rumunjskoga preveo Goran Čolakhodžić
Rumunjski filozof i tihi disident Constantin Noica (1909. - 1987.) u ovom djelu, izvorno podnaslovljenom "Prema jednoj Hegelovoj knjizi" i nastalom 1955. i 1956., daje vlastito temeljito i istinski zainteresirano tumačenje knjige Fenomenologija duha slavnog njemačkog filozofa poznatog po težini i kompleksnosti kako misli, tako i jezika. Polazeći od zaključka da Hegel "kakav jest", odnosno u vjernom prijevodu s njemačkog, ne funkcionira i ne uspijeva zasjati i na njegovu materinjem rumunjskom, Noica izvodi dvije metodološki različite interpretacije tog klasika i tako stvara dva vjerojatno najčitkija moguća "prepričavanja" Fenomenologije. Premda imamo svako pravo kritizirati Noicine nazore i politička uvjerenja (tridesetih je godina, kao i mnogi drugi rumunjski intelektualci, simpatizirao legionarski pokret - Željeznu gardu, a četrdesete je proveo kao referent za filozofiju u Berlinu), njegovo detaljno, entuzijastično, a prema predmetu i čitatelju prijateljsko razlaganje i široka erudicija neosporni su, baš kao i iskrena želja da drugima približi sve ono što u Hegelovoj misli smatra najvrednijim - složili se mi s njegovim tumačenjima ili ne. Priče o čovjeku ujedno su i prvi prijevod neke Noicine knjige na hrvatski jezik.
Hotel Universal / Simona Sora ; s rumunjskoga preveli Goran Čolakhodžić i Ana Brnardić Oproiu
Dva razdoblja (sredina XIX. i kraj XX. stoljeća) povezana su glavnim likom ovoga romana rumunjske književnice koja je za njega dobila 2012. i 2014. nagrade u svojoj zemlji. Mjesto događanja je hotel u kojem se odvijaju brojni značajni događaji iz nacionalne i osobne povijesti.
Stroj se gasi i druge priče / E. M. Forster ; preveo Goran Čolakhodžić
Ova zbirka sadrži izbor od sedam priča E. M. Forstera, reprezentativnih za njegovo umijeće pisanja kraćih književnih formi te književno stvaralaštvo uopće. Čitatelji u njima mogu prepoznati teme i motive kojima je bio zaokupljen i u slavnim romanima (Soba s pogledom, Howards End, Put do Indije). Međutim, jedna od priča izdvaja se i tematski i stilski – Stroj se gasi. Jedina je koja se približava žanru znanstvene fantastike i jedina koja je smještena u „daleku” budućnost. Napisana je 1909. godine, a danas nas istovremeno očarava i plaši svojom proročanskom vizijom. Priče su u zbirci labavo povezane fantastičnim elementima; no svima im je zajednička tema odnosa čovjeka prema prirodi. Forster, između ostaloga, na zanimljive načine postavlja univerzalna i vječna pitanja književnosti – o smislu života, odnosu roditelja i djece, odnosu supružnika, nastanku religija, vjerskoj toleranciji, zagrobnom životu i drugima. Kroz nekoliko priča protežu se motivi iz antičke književnosti, osvježeni u kritici edvardijanskog društva. Stalne su to teme Forsterovih djela – ksenofobija, konzervativnost, elitizam, klasna podjela, strog odgoj dječaka, patrijarhalna stega itd. Stroj se gasi i druge priče, u prijevodu Gorana Čolakhodžića, donose hrvatskim čitateljima djelić bogatog opusa E. M. Forstera te predstavljaju poznatog autora u novome svjetlu – onome fantastične književnosti.