Književna nagrada Drago Gervais utemeljena je u počast književniku Dragi Gervaisu, čije je ime i djelo znak ovog kulturnog podneblja. Nagradu je ustanovila bivša Općina Rijeka 1961. godine kao najviše književno priznanje našeg kraja, dodjeljujući je do 1974. godine svake, a od 1974. godine svake druge godine. Uvjeti i način dodjeljivanja te visina Nagrade propisani Odlukom o Nagradi Drago Gervais (Službene novine Primorsko-goranske županije 22/07 i 40/09).
Namjera je Nagradom potvrditi tradicionalnu ulogu Rijeke kao makroregionalnog i multikulturalnog centra, potaknuti književno stvaralaštvo i jačanje mnogovrsnih veza lokalne književne scene s nacionalnom, uz poštivanje lokalnih i regionalnih vrijednosti sa širim, pa i globalnim književnim trendovima.
Nagrada se dodjeljuje u dvije kategorije, i to za:
- najbolje neobjavljeno književno djelo (roman, zbirka poezije, zbirka novela, drama i drugo)
- najbolje objavljeno književno djelo na nekom od idioma čakavskog narječja hrvatskog
jezika.
Takvim utvrđivanjem dviju zasebnih kategorija željelo se proširiti okvire navedene Nagrade na način da ona ne bude nužno usmjerena samo na lokalne okvire književnog stvaralaštva, već da preraste u nagradu od nacionalnog pa i međunarodnog značaja.
Nagrada se sastoji od novčanog dijela (u visini od 20.000,00 kuna netto po pojedinoj kategoriji) i posebnog priznanja. U kategoriji najboljeg neobjavljenog književnog djela, pored novčane nagrade i posebnog priznanja, autoru pripada i pravo na objavu njegova književna djela, s time da će se prava autora u vezi s objavom nagrađenog književnog djela regulirati posebnim ugovorom s Gradskom knjižnicom Rijeka.
Nagrada se dodjeljuje svake druge godine.
Gradonačelnik donosi Odluku o dodjeli nagrade Drago Gervais te imenuje svake dvije godine Odbor književne nagrade sastavljen od tri člana i to po jednog predstavnika iz Grada Rijeke, Gradske knjižnice Rijeka i Kulturnog vijeća za knjigu i nakladništvo Grada Rijeke.
Gradonačelnik će donijeti Odluku o dodjeli nagrade Drago Gervais te ima ovlasti glede imenovanje Stručnog povjerenstva Nagrade.
Zadaća Odbora je raspisivanje javnog natječaja, imenovanje Prosudbenog povjerenstva koje će vrednovati radove pristigle na natječaj, utvrđivanje konačnog prijedloga Nagrada zajedno s Prosudbenim povjerenstvom, kao i obavljanje ostalih odgovarajućih aktivnosti u svrhu popularizacije Nagrade. Odlukom je predviđeno da se književna djela dostavljaju Odboru.
Prosudbeno povjerenstvo sastavljeno je od pet članova koji bi se imenovali iz redova iz redova književnih autora, kritičara i teoretičara književnosti. Nakon isteka roka za predaju književnih djela, Odbor iste dostavlja Prosudbenom povjerenstvu Nagrade radi stručnog vrednovanja, a nakon izvršenog stručnog vrednovanja književnih djela, Prosudbeno povjerenstvo Nagrade i Odbor zajednički utvrđuju konačan prijedlog za dodjelu Nagrade te ga dostavljaju gradonačelnika. Na osnovi takva prijedloga gradonačelnik donosi odluku o dodjeli Nagrade.
Za kategoriju najboljeg neobjavljenog književnog djela dostavljaju se anonimni rukopisi. Odlukom se propisuje da rukopisi predani na Javni natječaj ne smiju biti objavljeni prije raspisivanja Javnog natječaja ili za vrijeme trajanja Javnog natječaja u bilo kojem obliku.
Za Nagradu u ovoj kategoriji mogu se natjecati autori koji su državljani Republike Hrvatske.
Za kategoriju najboljeg objavljenog djela na nekom od idioma čakavskog narječja hrvatskog jezika konkuriraju knjige objavljene u dvije kalendarske godine koje prethode godini raspisa Javnog natječaja. U ovoj kategoriji prijedlog za Nagradu mogu dostaviti autori, izdavači, nakladnici, članovi Prosudbenog povjerenstva Nagrade i sve fizičke i pravne osobe. Uz prijedlog, predlagatelj dostavlja Odboru i primjerak knjige.
Navedenim propozicijama Grad Rijeka želi stvoriti uvjete da se iščita i vrednuje što veći broj književnih djela te stekne potpunost uvida u ono što se objavljuje.
Pisani prijedlog treba sadržavati:
- ime i prezime, adresu ili naziv i sjedište predlagatelja,
- ime i prezime i adresu predloženog autora,
- životopis predloženog autora
Za Nagradu u ovoj kategoriji mogu se natjecati i autori koje nisu državljani Republike Hrvatske.
Dobitnici Književne nagrade Drago Gervais
2019.
- Branimir Dropuljić, Kosine, u kategoriji najboljeg neobjavljenog književnog djela
- Marija Trinajstić, Cimbuja, u kategoriji objavljenog književnog djela na čakavštini
2017.
- Darko Šeparović: Krvotok, roman, u kategoriji najboljeg neobjavljenog književnog djela
- Krešimir Stanišić: Porat uspomenov, zbirka pjesma, u kategoriji objavljenog književnog djela na čakavštini
2015.
- Sebastian Antonio Kukavica: nakon povlačenja mora na kopnu će ostati samo dvodihalice i bunkeri envera hoxhe, zbirka pjesama, u kategoriji najboljeg neobjavljenog književnog djela
- Katica Ivanišević: Antologija pjesništva otoka Krka, u kategoriji objavljenog književnog djela na čakavštini
2013.
- Željko Špoljar, Štakorbar, roman, u kategoriji najboljeg neobjavljenog književnog djela
- Nikola Kraljić, Barka na vezu, zbirka pjesama, u kategoriji objavljenog književnog djela na čakavštini
2011.
- Milan Rakovac, Besida priletuća (najbolje u kategoriji objavljenog književnog djela na čakavštini)
- Željko Funda, Gdje je danas Jadranka Kosor?, zbirka pjesama najbolje neobjavljeno književno djelo)
2009.
- Nada Galant, Neka buo, zbirka pjesama (najbolje u kategoriji objavljenog književnog djela na čakavštini)
- Robert Bebek, Vulkano, zbirka pjesama (najbolje neobjavljeno književno djelo)
2007.
- Nikola Kraljić, Usamljeni veslač: nove pjesme, zbirka pjesama na čakavštini (najbolje u kategoriji objavljenog književnog djela na čakavštini)
- Evelina Rudan, Breki i čuki, zbirka pjesama na čakavštini (najbolje neobjavljeno književno djelo)
2005.
Od 2005. dodjeljuju se nagrade u dvije kategorije: za najbolje objavljeno književno djelo pisano na čakavštini i za najbolje neobjavljeno književno djelo.
- David Kabalin Vinodolski, Barčica j'armana, slebron okovana, zbirka pjesama na čakavštini (najbolje u kategoriji objavljenog književnog djela na čakavštini)
- Lada Puljizević, Cipele za padanje, roman (najbolje neobjavljeno književno djelo)
2003.
I. Zoran Kršul, Rov, zbirka pjesama
II. Katja Šepić, Rasparani oblak, zbirka pjesama na čakavštini
III. Ante Zemljar, Kvarnerski polip tih, pripovijetke
2001.
I. Daniel Načinović, Jingle Joyce, zbirka pjesama na čakavštini
II. Tomislav Milohanić, Horugva nam ćuhta, pripovijetke
III. Drago Orlić, Mediteranski & i @, zbirka pjesama na čakavštini
1999.
I. Amir Muzur, Zaranjanja, prozni zapisi
II. Giacomo Scotti, Cercando jiumi segreti (Tražeći tajne rijeke), zbirka pjesama na talijanskom jeziku
III. Sanjin Sorel, Flumen Viti, zbirka pjesama
III. Dražen Cuculić, Dnevnik kruciftksa, zbirka pjesama
1997.
I. Vera Šoić-Katalinić, Na barke od srebra, zbirka pjesama na čakavštini
II. Lucifero Martini, Un mare dighiaccio (Ledeno more), zbirka pjesama na talijanskom jeziku
III. Srećko Cuculić, VIII. a na bespućima povijesti, roman
III. Vilim Lončarić, Bando, sagni glavu, memoari
III. Silvano Simčić, Bend, roman
1995.
I. Diana Rosandić, Lanterna, roman
II. Tin Kolumbić, Vonj murtele, duša matere, zbirka pjesama na čakavštini
III. Dražen Cuculić, Salto mortale, zbirka pjesama
1991.
I. Nikola Kraljić, Duša morda z burun leti do mora, zbirka pjesama na čakavštini
I. Damir Sirnik, Malikove mantinjade, zbirka pjesama na čakavštini
II. Dražen Cuculić, Društvo mrtvih pjesnika, zbirka pjesama
II. Tin Kolumbić, Dobro more, zbirka pjesama
III. Mario Schiavato, Istriane (Istarske), zbirka pjesama na talijanskom jeziku
III. Zlatko Pochobradsky, Raki, zbirka pjesama na goranskoj kajkavštini
1993.
I. Rosario Jurišić, Sjen smrti, zbirka pjesama
II. Giacomo Scotti, Soffrendo per la Croazia (Bol za Hrvatskom), zbirka pjesama na talijanskom jeziku
III. Tin Kolumbić, Umijeće ljubavi i smrti, zbirka pjesama
1989.
I. Damir Sirnik, Kvarnerski ornamentarij, zbirka pjesama na čakavštini
II. Nikola Kraljić, Salon Kijec, zbirka pjesama
II. Loredana Bogliun, Sull'orlo del silenzio (Na rubu tišine), zbirka pjesama na talijanskom jeziku
III. Branko Turčić, Godina poslije, roman
1987.
I. nagrada nije dodijeljena
II. Nikola Kraljić, Poruka, zbirka pjesama
III. Srećko Cuculić, Ljeto s tetom Doris, roman
III. Lucifero Martini, La casa nuova (Novi dom), roman na talijanskom jeziku
1985.
I. Srećko Cuculić, Fijumanka, roman
II. Lucifero Martini, Coloquio con la citta (Razgovor s gradom), zbirka pjesama na talijanskom jeziku
II. Nikica Petković, Melodije Istre i Kvarnera, zbirka pjesama
III. Ljerka Car-Matutinović, Kanat slaji od meda, zbirka pjesama na čakavštini
III. Juraj Tomaić, Med l(j)udima lud, zbirka pjesama
1983.
I. Milorad Stojević, Rime amorose, zbirka pjesama na čakavštini
II. Srećko Cuculić, Galebovi lete prema sjeveru, roman
III. Tatjana Arambašin, Priče koje putuju vlakom, novele
III. Dragica Torić-Drenovac, Obrok muzike, zbirka pjesama
1981.
I. Damir Sirnik, Malikov čakavski brev'jar, zbirka pjesama na čakavštini
II. Ante Zemljar, Bez naslova, roman
II. Boris Kazija, Ljeto u vreći, roman
III. Ljerka Car-Matutinović, Ljubav, zbirka pjesama
1979.
I. Branko Turčić, Živi, mrtvi i pomorci, roman
II. Nikola Kraljić, Barka puna vode, zbirka pjesama
III. Vukoman Radosavljević, Car Agam u cirkusu, roman za djecu
III. Zlatko Pochobradsky, Tiha rejč guadi, zbirka pjesama na goranskoj kajkavštini
1977.
I. Ante Zemljar, Ulica propuha, roman
II. Jure Suzanić, Listovi s mora, putopisna proza
III. Damir Sirnik, Zapisi s prstenja, zbirka pjesama
III. Nikola Kraljić, Poludio od riba, zbirka pjesama
1975.
I. nagrada nije dodijeljena
II. Ivo Balentović, Slučaj Petra Samca, roman
III. Vlasta Hrvatin-Smetko, Iza odškrinutih vrata, zbirka pjesama
III. Ljiljana Domić, U stisci danjoj, zbirka pjesama
1974.
I. Ante Zemljar, Mozaik, roman
II. Mario Schiavato, Campana a morto (Posmrtno zvono), novela
III. Jovica Đurđić, Ljubičasto gorje, zbirka pjesama
1973.
I. Tatjana Arambašin, Gnjavatori, pripovijetke
II. Ante Zemljar, Djevica i druge pripovijetke, zbirka pripovijetki
III. Srećko Cuculić, Povratak, roman
III. Jovica Đurđić, Larisa, zbirka pjesama
1972.
I. Tatjana Arambašin, ljepotica s otoka, roman
II. Mario Schiavato, Le ultime lacrime della miafanciulezza (Posljednje suze moga djetinjstva) pripovijetka na talijanskom jeziku
II. Ante Zemljar, Leptiri (22 novele), pripovijetke
III. Ivo Balentović, Ovako ili onako
1971.
I. nagrada nije dodijeljena
II. Dragica Torić, Ponoćno more, zbirka pjesama.
III. Lucifero Martini, Dodici poesie, zbirka pjesama na talijanskom jeziku
1970.
I. nagrada nije dodijeljena
II. Srećko Cuculić, Ja sam sretan, sretan, sretan dječak, roman za djecu
III. Kova je naša, drama; autor nepoznat
1969.
I. nagrada nije dodijeljena
II. nagrada nije dodijeljena
III. Radojica Barbalić, Anegdote o pomorcima, proza
1968.
Nagrade nisu dodijeljene.
1967.
Nagrade nisu dodijeljene.
1966.
I. Vladimir Šegota, Markan, roman
II. Tatjana Arambašin, Bajka o morskom konjicu, roman
III. Svetozar Radonjić Ras, Tmasti odlomci ljeta, roman
1965.
I. nagrada nije dodijeljena
II. Andrija Rončević, Ljetni raspust, roman
III. Mladen Vrančić, Kupiti pa pokloniti, pripovijetka
1964.
I. Tatjana Arambašin, Zvjezdani brojevi sitnica, roman
II. Vinko Antić, Antun Barac u ogledalu zavičaja, studija
III. Dubravko Jelić, Muzika, zbirka pjesama
1963.
Nagrada nije dodijeljena.
1962.
I. Tatjana Arambašin-Slišković, Lutaoci, roman (nagrada nije dodijeljena)
II. Marija Vukušić-Končar, Moje pjesme, zbirka pjesama
II. Vladimir Šegota, Prah i ne prah, zbirka pjesama
III. Mario Schiavato, Mi koji volimo, zbirka novela na talijanskom jeziku
Podaci preuzeti iz knjige Književna nagrada Drago Gervais (1959.-2007.) Vlaste Hrvatin-Smetko i Milorada Stojevića, ICR, Gradska knjižnica Rijeka, Rijeka, 2008.