Od 29. ožujka do 1. travnja 2021. četiri knjižničarke Gradske knjižnice Rijeka virtualno su posjetile Panevėžys County Gabrielė Petkevičaitė-Bitė Public Library i sudjelovale u praćenju rada kolegica i kolega iz Litve s ciljem jačanja vlastitih kapaciteta u području zelenih knjižnica i održivog razvoja.

Gradska knjižnica Rijeka potpisala je ugovor o suradnji sa županijskom knjižnicom Panevėžys County Gabrielė Petkevičaitė-Bitė Public Library iz Litve 2018. g.

Gradska knjižnica Rijeka potpisala je ugovor o suradnji sa županijskom knjižnicom Panevėžys County Gabrielė Petkevičaitė-Bitė Public Library iz Litve 2018. g. kada su kolege knjižničari te knjižnice posjetili Gradsku knjižnicu Rijeka u sklopu svog Erasmus+ projekta.

Ta se suradnja nastavila međusobnom razmjenom kulturnih i stručnih informacija, a nedavno je kulminirala uzvratnim virtualnim posjetom, odnosno virtualnom mobilnosti, jer stvarna mobilnost nije mogla biti organizirana u uvjetima pandemije COVID-a 19. 

Europski i geografski kontekst

Suradnja u širem kontekstu na trasi Jadran-Baltik naš je mali stručni prilog daljnjem osnaživanju europskog projekta u smislu stručnog povezivanja srednjoeuropskih zemalja između Baltika i Jadranskog mora. Litva je najveća baltička država koja graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Nakon osamostaljivanja 1990. g. gospodarska kriza uspješno je prevladana u tranziciji koja je dovela do zavidnog gospodarskog rasta i stabilnosti.

U Europskoj uniji Litva je od 2003. te intenzivno i aktivno sudjeluje u europskim projektima, sudeći po uspješnosti knjižničarskog sektora. Na primjeru udruženja 60 gradskih knjižnica impresivne su brojke od 36 projekata u rasponu od 1500 do 2,26 milijuna Eura povučenih iz Strukturnih fondova, Agrikulturnog fonda, Fonda međugranične suradnje i drugih.

Mnogo se radi na modernizaciji javne i privatne kulturne infrastrukture, razvijanju mreža, volontiranju, socijalnoj inkluziji, promociji i predstavljanju, razvijanju javnog menadžmenta, prilikama za zapošljavanje.

Mnogo se radi na modernizaciji javne i privatne kulturne infrastrukture, razvijanju mreža, volontiranju, socijalnoj inkluziji, promociji i predstavljanju, razvijanju javnog menadžmenta, prilikama za zapošljavanje, opremanju prostora, poslovnoj pismenosti za djecu i mlade, obrazovanju djelatnika i posjetitelja, virtualnim sadržajima, pokretnim knjižnicama i „one stop“ uslugama.

Panevežys je grad od oko 100 000 stanovnika koji se nalazi u središnjem dijelu Litve i to na pola puta između Vilniusa i Rige. Središte je regije Aukštaitija i na dobroj je geografskoj poziciji, jer se nalazi na Baltičkom autoputu koji povezuje mnoge gradove i susjedne države. Panevežys je grad reputacijom poznat kao čist, udoban i zeleni grad.

Istodobno Panevežys je snažno industrijsko i poduzetničko središte u kojem se nalazi Norveški industrijski park, jedini u Litvi. Istodobno grad pruža odlične mogućnosti za pokretanje poslovanja i za velike investicije. Panevežys je isto tako poznat po Kazalištu Juozas Miltinis, po svjetski poznatom Simpoziju keramike, kao prijestolnica biciklizma i ultra-triatlona.

Panevėžys County Gabrielė Petkevičaitė-Bitė Library - međunarodni projekti, zelene programske aktivnosti, digitalne usluge i prilagodba pandemiji

Panevėžys County Gabrielė Petkevičaitė-Bitė županijska knjižnica povezana je sa svijetom stručne nacionalne i svjetske zajednice ne samo zbog odličnog prometnog smještaja, nego i zbog razvijanja prijateljskih veza i sudjelovanja na zajedničkim međunarodnim projektima koje financiraju Litva (festivali i konferencije), međunarodnim projektima koje financiraju međunarodni fondovi (knjižnične usluge i proizvodi, profesionalni razvoj, suradnja) i projektima koje financira Europska unija i državni proračun (modernizacija zgrada, jačanje kompetencija mladih).

Litavski fondovi financiraju Međunarodnu istraživačku konferenciju o pitanjima kulturne baštine, Međunarodni festival Panevežys književna zima i Međunarodni festival pripovijedanja SEKAS. Međunarodni fondovi financiraju Pripovijedanje za publiku litavskih knjižnica u partnerstvu sa švedskim The Land of Legends and latvijskom Jelgava gradskom knjižnicom, zatim projekt Razvoja umijeća pripovijedanja i metodičkog modela u partnerstvu sa švedskim Nordijskim centrom za pripovijedanje i umjetnicima pripovjedačima, projekt Children’s Book Flood (Poplava dječjih knjiga) koji financira Nordic Council.

Cijela se knjižnica tada pretvara u vikinški brod posvećen dječjoj književnosti .

Children’s Book Flood

Islandske, lihtenštajnske i nordijske potpore ulažu se u inovativna rješenja za promicanje čitanja s ciljem razvijanja društvenih odnosa djece i mladih s okruženjem. Dio su nordijsko-baltičke mreže pripovijedanja u koju su uključeni partneri iz Norveške, Latvije i Litve. Europska unija i državni proračun sufinancirali su projekt modernizacije knjižnične zgrade u iznosu od 1,3 milijuna Eura te projekt Jačanje kompetencija mladih i njihovih laboratorijskih vještina u iznosu od 26000 Eura.

Panevežys Gabrielė Petkevičaitė-Bitė županijska knjižnica primjer je knjižnice koja u svom okruženju djeluje proaktivno kao centar izvrsnosti za knjižnice u matičnoj županiji, jednako kao i za svoje korisnike i posjetitelje. Specifične edukativne ekološke aktivnosti provode knjižničari edukatori i animatori, a jedan od njih je i Virginijus Benašas, vrstan fotograf, strastveni biciklist i ekološki orijentirani kreativac koji u suradnji sa školama u okruženju provodi radionice izrade umjetničkih uradaka od prikupljenih i posebno pripremljenih starih lanaca bicikala, izrađuje nakit od odbačenih stvari kojima recikliranjem daruje novi život, kao što je i podario život knjižničnom robotu napravljenom od stare reciklirane opreme, koji služi za edukativne svrhe.

Entuzijazam i volja za ukrašavanjem knjižničnih prostora, kao i prostora u stambenim okruženjima gdje potiče rad djece i mladih su poticajni i pružaju dodatnu vrijednost i poticaj za razmišljanje o tome kako na drugi način iskoristiti nešto što odbacujemo. Osim lanaca, osnovni materijali koji se koriste su staklo, stari papir, metal, keramika. Inspiracija ovog knjižničara-kreativca je prirodna ljepota svijeta, a dobro raspoloženje je zarazno, jer je odlučan u širenju dobrog raspoloženja a djeca mu vjeruju.

Osim lanaca, osnovni materijali koji se koriste su staklo, stari papir, metal, keramika. Inspiracija ovog knjižničara-kreativca je prirodna ljepota svijeta, a dobro raspoloženje je zarazno, jer je odlučan u širenju dobrog raspoloženja a djeca mu vjeruju.

Zanimljivi primjer primijenjene umjetnosti jesu stari fotoaparati koji su poslužili su kao svjetiljke na umjetnom stablu izloženom u Knjižnici! Knjižnica Gabrielė Petkevičaitė-Bitė nazvana je po spisateljici Gabrielė Petkevičaitė s nadimkom Bitė, što na litavskom jeziku znači pčela. Bio je to povod da se od odbačenog stakla napravi divna pčela, ako i pčelinjak koji je poput šatora skrivao priču o spisateljici, njezinim knjigama i knjižnici. Osnovnoškolska djeca dolaze na kreativne radionice koje traju po dva sata uz osnovnu ideju voditelja-umjetnika te implementaciju u dječjem radu. Ljeti se održavaju ljetni kampovi na kojima se uči ispravno recikliranje pojedinih materijala.

Markantna stabla na biciklističkim stazama na svojim su granama pričali priče o sebi, koliko su stara, koja su vrsta, kako ih očuvati a bila su i poticaj za zadatke kao što je izmjeriti njihovu širinu, duljinu i slično. Stare knjige uvijek su dobar primjer za recikliranje i zato se nikada ne uništavaju bez da se osmisle ideje za novi primijenjeni život. Eko-teatar još je jedna ekološka radionica koja se provodi u suradnji sa srednjoškolskom djecom na predmetu geografija uz pomoć karte svijeta i starih stolica. Sjajna je bila i ideja izgradnje dječjeg igrališta dizajniranog u obliku slova kao temelja za tobogan, klackalicu i ljuljačku na otvorenim igralištu – odlična ideja za rano poticanje čitanja, koja se nažalost još nije realizirala. Igra pod nazivom „Vremenski stroj“ još je jedan način za poticaj razmišljanja o starim stvarima i razvijanje priče o tome koja je nekad bila njihova svrha, kako su nastali, kako se njima nekad služilo, tko ih je napravio i slično.

Digitalno opismenjavanje također se odvija u virtualnom svijetu uz pomoć Zoom platforme a obuhvaća zanimljive praktične teme: Planirajmo slobodno vrijeme online, Kupujmo online, Javne usluge na internetu, Alati za obradu fotografija i slika, Siguran rad online.

Koronavirus i karantena posebno su utjecali na preoblikovanje knjižničnih e-usluga kao te preusmjeravanje pojedinih aktivnosti u digitalni svijet među kojima su najznačajnije e-knjige, online časopisi, virtualne izložbe, dostupne baze podataka i online obrazovanje. Portal Panevežys regija virtualno nudi mnoge digitalne usluge poput digitaliziranih dokumenata kao vrijedne kulturne baštine, virtualne izložbe , kao i Aleju najpoznatijih osoba regije. Klubovi su prešli u virtualni svijet. Let’s talk je klub u kojem smo imali čast sudjelovati, a osim njega tu su i susreti: Virtual coffee with the Open Youth Space team, Virtual Mom’s Club Meeting. Posebno nas se dojmio rad čitateljskog kluba Bitė Book Club, koji je predstavila moderatorica i volonterka Jūratė Baltušnikienė koja je razvila zavidnu aktivnost na Facebooku i stekla široku zajednicu pratitelja njenih postova o književnim djelima, književnicima, relevantnim godišnjicama i slično.

Digitalno opismenjavanje također se odvija u virtualnom svijetu uz pomoć Zoom platforme a obuhvaća zanimljive praktične teme: Planirajmo slobodno vrijeme online, Kupujmo online, Javne usluge na internetu, Alati za obradu fotografija i slika, Siguran rad online. Udaljeno učenje za stručnjake online obuhvaća stručne teme poput alata za praćenje statistika o korištenju baza podataka, pripreme projekata, prilike za stručni razvoj kroz potpore iz različitih fondova, besplatne usluge u oblaku i njihova moguća primjena u oblaku. Isto tako, sudjeluju u nacionalnom projektu Connected Lithuania. Knjižničari također izrađuju igre i testove koji su uz zabavu izvrstan alat za edukaciju, poticanje čitanja, učenja i kreativnog mišljenja.

Putem YouTube kanala prenose Ljetni festival knjiga odnosno susrete s izdavačima i autorima kao i Dane književnosti i filma na kojima uz gledanje filmova dijele i intervjue s autorima filmova i glumcima. Budući da Bite, nadimak spisateljice Gabrielė Petkevičaitė-Bitė zapravo znači pčela, snimili su jednu knjižničarku-pčelicu kako bi djecu na zanimljiv način upoznali sa svojom knjižnicom. Jednim klikom i lozinkom korisnici knjižnice mogu besplatno koristiti baze podataka kao što su EBSCO, Naxos Music Library i imaju pristup nekoliko tisuća časopisa i knjiga iz nacionalnih i stranih baza podataka. Član jedne knjižnice zapravo je član svih knjižnica u Litvi pa tako i svih online usluga koje sustav pruža. Litvanska interaktivna biblioteka zajednička je nacionalna platforma za e-knjige kojoj mogu pristupiti članovi svih litavskih knjižnica. Putem online kataloga knjige se mogu naručiti ili rezervirati i korisnike čekaju u posebnim ormarićima.

Naime, njihove su knjižnice zatvorene za korisnike u potpunosti zbog mjera protiv pandemije koronavirusa i to je jedini način posudbe u posljednjih godinu dana. Na internetskim stranicama imaju blog Dobre knjige u kojem i korisnici mogu preporučivati knjige, zatim imaju stranicu s intervjuima knjižničara među kojima je i naš ravnatelj, stranicu o Panevežys literarnoj zimi i stranicu Dječjeg odjela. Naravno, tu je i virtualna tura kroz prostore knjižnice:

Otvoreni prostor za mlade

Otvoreni prostor za mlade prostor je u unutar županijske knjižnice koji funkcionira unutar institucije a namijenjen je mladima od 14 do 29 g. Radno vrijeme centra je od 9 - 19 h radnim danom te 9 - 16 h subotom. U njemu je ključna uloga knjižničara za mlade koji je mentor, koordinator, psiholog i može biti po zvanju psihološke, pedagoške ili socijalne struke ili završeni neki od obrazovnih programa za mlade. Na početku to je bio prostor od 30 četvornih metara s uredskom opremom, jednim računalom, 6 vreća za sjedenje i nekoliko aktivnosti godišnje, a nedostajao je knjižničar za mlade, premalo prilika za interakciju s knjižnicom, premalo događanja, mir (knjižničari su i dalje bili fokusirani na održavanje mira u knjižnici!), neformalan, nekonzervativan prostor.

U razdoblju od 2016 - 2019 dogodila se evolucija i prostor je zamišljen na 60 četvornih metara a namještaj se radio na DIY radionicama tijekom ljetnih radionica a radili su ih mladi za mlade. U tom novom prostoru mogli su se sakriti od kiše, organizirati izložbu svojih radova, pronaći svoju “muzu” igrati društvene igre, organizirati posjet razreda, relaksirati, ostvariti svoje snove, družiti se prijateljima, volontirati. Tu su imali podršku osobe - knjižničara za mlade, tu su mogli popiti besplatni čaj ili kavu, upoznati prijatelje, igrati se, sudjelovati i kreirati programe, besplatni wifi, mikrovalnu pećnicu, računalo, dovoljno utičnica za punjenje uređaja, nešto knjiga i časopisa.

Nagrade se ponavljaju a broj programa stalno raste, od biblioterapije poezijom i pričom, preko kreativne psihologije, filozofskog kluba, orijentacije u knjižnici, kluba Go igre, natjecanja u znanju o literaturi, filmovima, umjetnosti, čitanje uz “Pomodoro tehniku”, kreativno pisanje, likovne radionice izrade čestitki i džepnih dnevnika, ex-librisa i slično.

Što se sve ovdje radi? Rasprave, turniri društvenih igra, izložbe, gledanje filmova, anime klub, likovne kreativne radionice, eksperimenti, slobodno druženje, plesovi, modne revije, šišanje, kuhanje, pletenje i slično. Sve je to obogatilo život mladih koji su počeli redovito koristiti. Dnevno je 25-30 mladih boravilo ovdje u prosjeku, mjesečno je tu organizirano 10 - 20 događanja, 3700 posjetitelja godišnje, 5 - 10 volontera godišnje i za što su 2017. i 2018. uslijedile nagrade za izvrstan rad djelatnika i Centra za mlade od strane grada, gradonačelnika i ministra obrazovanja. Novi zamah dogodio se 2019. godine kada su se formirala tri prostora - osim Otvorenog prostora za mlade otvoreni su Makerspace i Zen zona. Prostor je oplemenjen zbirkom knjiga za mlade, glazbenim instrumentima (gitara, udaraljke i bubnjevi, pianino, kalimba), kolekcijom vinil ploča, tehnologijom (VR-sustav, PlayStation, 3D printer, računala, foto studijom) te je zaposlen još jedan djelatnik.

Nagrade se ponavljaju a broj programa stalno raste, od biblioterapije poezijom i pričom, preko kreativne psihologije, filozofskog kluba, orijentacije u knjižnici, kluba Go igre, natjecanja u znanju o literaturi, filmovima, umjetnosti, čitanje uz “Pomodoro tehniku”, kreativno pisanje, likovne radionice izrade čestitki i džepnih dnevnika, ex-librisa i slično. Tijekom zatvorenosti zbog pandemije aktivnosti su se prebacile u virtualni svijet i uključuju virtualne i grupne konzultacije, virtualna događanja, rad na društvenim mrežama i na projektima.

Virtualna kava održava se utorkom neobavezno, petkom uz knjižno natjecanje, kreativna psihologija održava se 2-4 puta mjesečno, organizira se foto-bingo natjecanje, održavaju virtualni susreti kreativnog pisanja, skiciranja, fotografiranja mobitelom. Volonteri su uključeni u provođenje radionica digitalnih opismenjivanja, pripremu programa ljetnih kampova, organiziraju i provode programske aktivnosti, ali i digitaliziraju građu kulturne baštine te pomažu u svakodnevnom radu knjižnice.

Virtualna tura narodnim knjižnicama Panevežys regije

Voditelji i stručnjaci iz županijskih knjižnica Anykščiai L. and S. Didžiuliai, Panevėžys E. Mezginaitė, Kupiškis and Molėtai District Municipal libraries predstavili su svoje usluge, aktivnosti i projekte.
Knjižnice u manjim sredinama kao što je Molėtai, gradić od 6000 stanovnika (općina od 17000 stan.) također su se vrlo brzo prilagodile tako da je navedena knjižnica broj knjiga za posudbu povećali s 10 na 30, organizirala emitiranje podrške lokalnom stanovništvu kao npr. kako napraviti masku, kako poboljšati emotivno stanje, kako meditirati, a osnovali su i svoju radio postaju, organizirali su virtualne susrete s lokalnim autorima i čitanje njihovih knjiga.

Knjižnice u manjim sredinama kao što je Molėtai, gradić od 6000 stanovnika (općina od 17000 stan.) također su se vrlo brzo prilagodile tako da je navedena knjižnica broj knjiga za posudbu s 10 na 30.

Putem Facebooka su emitirali vlastiti interaktivan program koji je vodio izmišljeni dječji lik za djecu i podsjećao na obljetnice, priče, autore, pripovijedao bajke. Kako bi se spriječile negativne emocije poput straha, organizirali su komunikaciju i druženja u Zoom Filozofskoj čitaonici u kojoj su se profesionalni filozofi susretali s čitateljima i raspravljali o knjigama koje su čitali tijekom tjedna. Organizirana je online izložba o lokalnom fotografu i bila je toliko uspješna da svi nacionalni mediji pratili i hvalili njegovu izložbu o Arktiku. Učenje engleskog i korejskog jezika prešlo je u virtualno okruženje. Međutim, glavni je zaključak taj da se knjižnica vratila knjigama, knjižničnom fondu, funkcionalnom preslagivanju fonda, a korisnici su se vratili knjigama, jer su događanja i programi pali u drugi plan.

Naši virtualni domaćini u pandemijskim uvjetima preoblikovali su svoje usluge tako da korisnici ne ulaze među police, do knjiga dolaze predbilježbom, knjige su u karanteni 1 dan, zakasnine nema. Uz pomoć 3D printera printali su okvire za zaštitne maske liječnicima u okruženju a jedna je knjižnica dobila nagradu za izum 3D kvake koja omogućava otvaranje knjižnice podlakticom.

Knjižnica je tjednim programima u virtualnom svijetu ušla u domove. Dvanaestak knjižnica dio je projekta “Odgovorni građanin” u kojem uz pomoć vanjske suradničke organizacije prikupljaju stare baterije u knjižnici, a pritom se nagrađuju knjižnice koje su prikupile najviše baterija. Na tom tragu i mi ćemo pokušati nešto slično.

Poseban primjer ekološki usmjerene knjižnice bila je Kupiškis district municipal public library Skapiškis branch koja provodi eko-radionice za djecu kao redoviti program jednom tjednom i to subotom ujutro. Uz podršku fondova organiziraju se praktične radionice na kojima djeca izrađuju vaze, nakit, namještaj, prigodne čestitke, obilježavaju važne datume kao što je sutrašnji Dan planeta, Dan životinja i slično, sve s ciljem prekidanja potrošačkog lanca kupi-iskoristi-baci i zero waste ideje. Na taj način se lokalna zajednica povezuje međugeneracijski, mlade se osvještava o potrebi pravilnog odvajanja otpada, razvija kreativnost, odgajaju odgovorni građani i korisnici knjižnice i gradi čisto okruženje. Godišnji ljetni ekološki kampovi održavaju se svake godine.

U prostoriji Borova šuma djeca se mogu relaksirati uz mirise i zvukove šume i aktivnosti poput crtanja i čitanja. Tu se provode i aktivnosti u projektu Umjetnost uz rijeku, a tu je i rezidencija Djeda Božićnjaka.

Još je jedan fenomenalan prostor posvećen pripovijedanju priča koji svakako želimo istaknuti i koji bismo rado posjetili i to preporučili svima. Manor of Stories, u slobodnom prijevodu Dvorac priče, posvećen je djeci i odraslima koji su fascinirani pričama i njezinim tajnama, gdje se sve smije dirati, gdje se njeguje kreativnost i ljubav prema povijesti, književnosti i knjigama. U novo opremljenom dvorcu sve je interaktivno, može se dirati, slušati, čitati i provoditi dublje aktivnosti bilo u organiziranom posjetu, bilo samostalno.

Postav izložbe uključuje povijesne slike i suvremene interaktivne elemente. Posjetitelji se potiču postavljati pitanja i iskusiti prošlost u igri. U potkrovlju se nalazi 7 fotelja za 7 najpoznatijih pisaca iz Anykščiai regije s kojima se posjetitelji mogu detaljnije upoznati kroz njihove portrete, životopise, djela. U prostoriji Borova šuma djeca se mogu relaksirati uz mirise i zvukove šume i aktivnosti poput crtanja i čitanja. Tu se provode i aktivnosti u projektu Umjetnost uz rijeku, a tu je i rezidencija Djeda Božićnjaka. U pandemijskim uvjetima izazov je aktivnosti prebaciti u digitalni oblik pa se umjesto aktivnosti uživo, one zbivaju online.

Oduševila nas je i izložba Anatomija knjige knjižnice Anykščiai Public Library i pokušat ćemo organizirati suradnju i gostovanje izložbe kod nas.

To je samo jedna od ideja o mogućoj budućoj suradnji kojoj se radujemo. Obogaćeni iskustvom perspektive kolega iz litavske regije Panevežys dobili smo uvid i poticaj za izgradnju buduće suradnje, ali i primjenu stečenog uvida u rad ove iznimno zanimljive i aktivne knjižnice koja može biti uzor i mnogo većim knjižnicama.

Isto tako, nevjerojatno je koliko su kolege uspjeli predstaviti sebe i svoj rad u online okruženju. Komplimenti za digitalna umijeća, snimanje, fotografiranje, predstavljanje.

Velika hvala svima koji su podijelili svoje iskustvo, svoj rad, svoje ideje s nama. Vjerujem da će nam to biti poticaj za daljnji rad i napredak te primjenu u našem okruženju.

Njihov osvrt na naš posjet može se pogledati na poveznici.