Nakon bijega iz močvare Helena je počela stvarati novi život, sretno je udana majka dviju djevojčica, ali niti jedna osoba iz njezinog novog života ne sluti kakvu strašnu tajnu skriva. Šokirana saznanjem kako je njezin otac pobjegao iz zatvora prisiljena je otkriti suprugu svoju prošlost i poduzeti sve kako bi zaštitila svoju obitelj svjesna spoznaje da je otac zbog nje planirao bijeg, da nije odustao od svoje kćeri te da dolazi po nju.

U romanu pratimo dvije priče, Heleninu sadašnjost i potragu za ocem te sjećanja na život u močvari i odrastanje uz potpuno disfunkcionalne roditelje. Dijelovima romana koji se odvijaju u prošlosti prethode ulomci priče Hansa Christiana Andresena Kći kralja močvare prvi puta objavljene 15.5.1858. godine. Iako je roman poprilično ujednačen kvalitetom prikaza prošlosti i sadašnjosti, meni je puno zanimljiviji opis odrastanja u močvari, odnos Helene s roditeljima, jer događaji u sadašnjosti vode prema predvidivom raspletu.Helena o odrastanju priča:

Dok sam odrastala, nisam imala pojma da nešto nije u redu s mojom obitelji. Djeca obično nemaju pojma. Kakve god okolnosti bile, njima su normalne. Kćeri zlostavljača u odrasloj se dobi zaljubljuju u zlostavljače jer su na to naviknule. To im je poznato. Prirodno. Čak i ako im se ne sviđaju prilike u kojima su odrasle.

Mediji su mojeg oca prozvali kraljem močvare po čudovištu iz bajke. Jasno mi je zašto su mu nadjenuli to ime, kao što će biti jasno svakome tko zna tu bajku. No moj otac nije bio čudovište. Želim da to bude posve jasno. Shvaćam da je većina onoga što je rekao i učinio bilo pogrešno. No na kraju krajeva, radio je najbolje što je znao s onime što je imao, kao i svaki drugi roditelj. I nikad me nije zlostavljao, barem ne seksualno, što mnogi pretpostavljaju.

Kad se dijete rodi u sličnim okolnostima, katkad majci da razloga nastaviti dalje. Za mene to nije vrijedilo. Hvala Bogu da sam imala oca.

Helenina povezanost s ocem bila je nevjerojatna, tek s jedanaest godina prvi puta je na slapovima Tahquamenona prvi puta vidjela druge ljude, uočila drugačije odnose među njima i poželjela upoznati život van ograničenog kruga močvare.Bijeg iz močvare i susret s civilizacijom Helenu nije previše usrećio.

Kad sam otišla iz močvare, stvarno sam se mučila s društvenim pravilima. Rukuj se kad nekoga upoznaješ. Ne kopaj nos. Stani na kraj reda. Čekaj svoj red. Digni ruku ako imaš pitanje na satu, a onda čekaj da te učiteljica prozove prije nego što ga postaviš. Ne podriguj i ne prdi pred drugima. Kad dođeš u nečiji dom kao gost, pitaj smiješ li otići na zahod. Sjeti se oprati ruke i pustiti vodu. Ne mogu vam reći koliko sam se često osjećala da svi osim mene znaju kako se nešto ispravno radi. Tko uopće smišlja ta pravila? I zašto ih moram slijediti? I koje su posljedice ako ih ne budem slijedila?

U močvari je Helena s roditeljima živjela u skladu sa zakonima prirode, životinje su lovili samo u mjeri dovoljnoj za preživljavanje, ali pravila je smišljao otac, tu nije bilo pitanja i rasprave zašto, kršenje pravila okrutno se kažnjavalo.

O ovom bi se romanu moglo raspravljati na bookclubu: da li je Helenin otac odgojem postao takav, kako se dijete može vezati uz takvog roditelja, ponašanje majčinih roditelja prema Heleni i njezinoj mami nakon bijega iz močvare, da li je Helena prije sklapanja braka ipak trebala suprugu priznati prošlost...mislim da bi rasprava bila zanimljiva.

Karen Dionne (1953., Ohio) američka je književnica koja je svjetski uspjeh ostvarila romanom Kći kralja močvare.

Roman je preveden na tridesetak svjetskih jezika, časopisi Library Yournal i Suspense Magazine proglasili su ga jednim od najboljih trilera u 2017. godini, a u pripremi je ekranizacija u režiji Neila Burgera i s Daisy Ridley u glavnoj ulozi.

Nakon završetka studija na University of Michigan Karen Dionne pisala je književne kritike za New York Journal of Book i kolumnu za Huffington Post, a tekstove i eseje objavljivala je i u časopisima Writers Digest, RT Book Reviews i Writer's Digest Books. Suosnivačica je online spisateljske zajednice Backspace.Osim romana Kći kralja močvare, Karen Dionne objavila je romane Freezing Point (2008.), Boiling Point (2011.), The Killing: Uncommon Denominator (2014.), The Wicked Sister (2020.) te kratku priču Calling the Shots objavljenu u antologiji First Thrills: High-Octane Stories from the Hottest Thriller Authors, koju je uredio Lee Child (2008.)