Globalna eksplozija stripa u zadnjih trideset godina na našim prostorima obično je popraćena nostalgičnim, a onda i ciničnim uzdasima; što smo imali, a što imamo… I dok svi govore o onome što smo imali, rijetki nastoje razlučiti što točno imamo od stripa. Upravo taj nešto nastojao je sakupiti i uvezati Godišnjak hrvatskog stripa 2022. (Fibra, 2022) pod uredničkom palicom Darka Macana.

Odabrani stripovi,

  1. Danijel Žeželj, The Heart of a Robot
  2. Jadranka Čunčić-Bandov i Darko Kreč, Boduljko i žbunika
  3. Tomislav Košta, Kartoline
  4. Filip Kelava, Zeko i mačak papučar
  5. Hrvoje Ružić, Pikule
  6. Krešimir Biuk, Tugomir
  7. Marko Golub, Ilustrirani vodič kroz suvremenu umjetnost
  8. Jan Škrinjar, Bogovi
  9. Matija Pisačić, The Duke of Prunes
  10. Korina Hunjak, Migracije.
  11. Tomislav Beštak, Trči, Svjetla, trči
  12. Frano Petruša, Dobar dan, što hoćete?!
  13. Stipe Kalajžić, Verbalno nasilje

Među stranicama je svoje mjesto našlo 13 stripova, a 14 autora koji imaju za cilj potvrditi Macanovu tvrdnju kako “hrvatski strip nikad nije bio raznovrsniji ni zanimljiviji.” Uistinu, pluralnost izraza glavna je karakteristika naslova koji na svojim stranicama niže Žeželjev ekspresionizam, Petrušin autografizam, slikarski potez Kartolina ili underground pristup Jana Škrinjara Testiraju se izrazi, čitatelju se daje mogućnost eksperimentiranja s drugim mogućnostima stripa kao medija. Kelavin Zeko i mačak papučar neodoljivo vuče na Zekanove pustolovine, Ružićeve Pikule izrastaju iz bogate karikaturalne regionalne tradicije, a Boduljko i Žbunika ili Trči, Svjetlane, trči podsjećaju na skriveno bogatstvo stripa za djeca.

Osim izraza imamo priliku sagledati kako suvremeni hrvatski strip u mnogim instancama bolji savladava i raspisuje postjugoslavensku tranziciju i probleme tekućeg moderniteta. Migracije Korine Hunjak rasvjetljuju nomadski život 21. stoljeća i intimne trenutke samoće, Koštine Kartoline hvataju mikroskopske izjave za makroskopska sagledanja domaćeg društva, Pisačićev The Dukes of Prunes intertekstualno obračunava sa svijetom ekrana, dok se Golub ironično poigrava sa idealizmom svijeta umjetnosti, obrubljujući prave natruhe jedne sociologije umjetničkog miljea.

Pluralnost izraza glavna je karakteristika naslova koji na svojim stranicama niže Žeželjev ekspresionizam, Petrušin autografizam, slikarski potez Kartolina ili underground pristup Jana Škrinjara 

Urednički priču zaključuje pregled opći pregled hrvatske produkcije kako bi podcrtao dojam da ti se na policama nalazi daleko više stripova. I dok objava godišnjaka ne skreće pogled s nakladničkih te egzistencijalnih problema samih autora, kao ni činjenicu da se hrvatskom stripu i dalje teško probiti i do samih polica knjižnica, skreće pogled na činjenicu da se on nastavlja razvijati na kulturnim marginama, pažljivo okupljajući sve veći broj čitatelja koji će ga, nadamo se, milom ili silom dovesti do prvih polica.

Provjerite dostupnost knjige „Godišnjak hrvatskog stripa 2022.“  na našim policama u katalogu ovdje.

*Brzokratka - u našem izmišljenom rječniku preporuka za brzo čitanje u hodu. Knjige su malo duže.*