Ima već godina kroz koje radimo ove magazinske inventure.

Vjerojatno si svake kažemo “pa nešto poput ove nismo doživjeli”, ponekad je to objektivnije, ponekad subjektivnije, ali ove je to doista snažan osjećaj - godina je ovo u kojoj smo uz redovan rad svih lokacija (knjige van/unutra, na police/s polica (...) u sobe na Turniću, Drenovi, Krnjevu…), odradili premijerni projekt i rađanje prvog pravog odjela za mlade u povijesti Gradske knjižnice Rijeka, nove cikluse programa Knjiga na nezgodnim mjestima i “OK knjižnica”, pokrenuli Zavičajnu digitalnu knjižnicu PGŽ, realizirali skup “Knjižnice - motore (ne)idealnog grada” , uspostavili rad Dječje kuće kao nešto potpuno drugačije u svijetu knjižnica, zaključili realizaciju 4 Erasmus+ projekata….

Ono što je bilo dobro - sve je bilo konstruktivno, sve je bila izgradnja i sve je imalo smisla. Ovo su bile crtice, a sada krećemo na detaljnu priču o 2022. godini Gradske knjižnice Rijeka.  

Svakako, ovo je još jedna godina za koju ne možemo reći da je od glave do pete - NORMALNA. Iako su sada gotovo zaboravljene, do pred kraj ožujka za ulazak u prostore bile su obvezne propusnice i maske što je svakako narušavalo iskustvo korištenja, ostavljalo gorak okus i mnoge sporove. Nadamo se da je to iza nas te da nas takva vrsta nevolje barem tijekom naših života više neće zadesiti.

Iako sada gotovo zaboravljena nacionalna pandemijska pravila (maske, propusnice...) koja su boravke u prostorima činima neugodnima ili nemogućima obilježile su život prva tri mjeseca 2022. godine. 

Redovni rad svih odjela i ogranaka diktirala je i nabavka knjiga - nabavljeno i obrađeno je oko 14.000 knjiga: oko 585 knjiga iz otkupa Ministarstva kulture i medija, oko 180 knjiga iz obveznog primjerka i oko 90 darovanih knjiga. Nabava e-knjiga  sukladna je ponudi e-knjiga. Hrvatsko tržište e-knjiga tek se počelo razvijati i izbor naslova je relativno ograničen, jer, niti su svi izdavači, niti svi naslovi koji su nude u tiskanom oblik, dostupni u e-obliku, što najviše ovisi o izdavačkoj politici nakladnika.

Nastojimo redovito nabavljati zanimljive i tražene naslove, no popularni se naslovi brzo iščitaju i 52 licence često nisu dovoljne za zadovoljavanje potreba te se povremeno radi dokup takvih naslova. Ove godine nabavili smo 142 naslova. Naši najveći sajmovi knjiga hvataju stari ritam i zadovoljni smo što smo posjetili Vrisak u Rijeci,  Sanjam knjige u Puli i Interliber u Zagrebu.

Što se pak čitalo? Od romana koje bismo žanrovski svrstali u podkategoriju drama (a naši ih korisnici zovu „životnim“ romanima) ove se godine najviše čitala Elena Ferrante i svi njezini romani, ponajviše roman Mračna kći. Najčitaniji kriminalistički roman je Popis uzvanika Lucy Foley, povijesni Četiri vjetra Hannah Kristin, ljubavni Mali dućan u Cockleberry Bayu Nicole May, a najčitaniji fantastični roman je Meksički roman strave Silvie Moreno-Garcia. Najčitaniji hrvatski roman je roman Voli me više od svega na svijetu Mire Furlan. Najčitanija stručna knjiga je, već dulji niz godina, Žene koje trče s vukovima Clarisse Pinkola Estes.

Revizije nisu sretno vrijeme za korisnike jer su tada knjižnice obično zatvorene, ali upravo su važan dio stvaranja kvalitetnog fonda. 

Središnji odjel Modello i Filodrammatica proveli su dobar dio godine zatvoreni za korisnike, ali srećom ne zbog nekog lošeg razloga - sve je to dio priprema za potpuno preseljenje u “Benčić”. Središnji odjeli su u 2022. godini prošli reviziju cjelokupnog fonda na sve tri lokacije: u Modellu, u Filodrammatici i u spremištu knjiga. 151 498 knjiga smo, uz pomoć volontera, opskrbili RFID naljepnicama. Sva građa je spojena na RFID tehnologiju i tako je tehnički dio pripreme za novu tehnologiju u T-objektu završen. Lijepu književnost smo resignirali, odnosno signaturne oznake beletristike prilagodili potrebama i željama korisnika i podijelili prozu na žanrove: biografski, humoristični, fantastični, kriminalistički, ljubavni, povijesni i putopisni roman.

Sama izgradnja knjižnične zgrade je avantura za sebe. Inflacijski i logistički pritisci već su cijene čelika i ostalih materijala odveli u nove visine, a onda se svemu pridružila i agresija na Ukrajinu, tragedija najveće europske čeličane Azovstal u razorenom Mariupolju. A skoro cijela “nožica” od čelika! Ipak, stvari su se odvijale, a vjerujemo da smo vas zabavili i kvalitetno informirali kroz detaljnu kampanju praćenja izgradnje knjižnice - sve smo ispratili - i postavljanje krova, i gipsane ploče, i vatrodojavu, i školjke, i fasadu… Na taj način ostaje dokumentirano rađanje jedne fascinantne zgrade. 

S gradilištem živimo svakako od A do Ž, a od pozadinskih radnji vrijedi reći i da smo osmislili i dizajnerski oblikovali potpuno novi web Gradske knjižnice Rijeka, a njegova premijera čeka vas kroz sljedeću godinu. 

Budući dom kulture čitanja u Rijeci dobio je ozbiljne konture - središnja unutrašnjost je gotovo dovršena, a ostaje konačni dovršetak "nožice" ("ovo crveno metalno"). 

U kontekstu “t-objekta” odvija se i razvoj odjela za mlade. Mladi su bili veliki okvir godine, a kasno ljeto i jesen donijeli su pak kuliminaciju projekta “Gejmanje, vrtlarenje, uključivanje, sviranje...baš to (ne)trebamo?, poligon za istraživanje i dizajniranje knjižničnih usluga za mlade", podržanog od strane Ministarstva kulture i medija. Riječ je bila prije svega o istraživanju ciljane populacije od 15 do 30 godina starosti, ali na jedan neobičniji način...

Populacija mladih (15 do 30 godina starosti) nizom istraživanja i kvantitativnih podataka prepoznata je kao publika čiji odnos s čitalačkom kulturom i subjektima njenog osnaživanja poput knjižnica upravo u toj dobi postaje izrazito ograničen ili nepostojeći. Odvijale su se u sklopu toga posebne promotivne i programske aktivnosti kroz koje smo puno učili, a na kraju sve i preveli u proces nastanka posebnog strateškog plana za rad knjižnice s mladima. 

Prvi književno-gamerski susret kroz razgovor Igora Belana i Vida Barića. 

Također od ove godine imamo i “Pse”! Mlada autorica Dora Šustić napisala je sjajan roman, a to je srećom prepoznala i prosudbena komisija Književne nagrade Drage Gervais te ga sada zahvaljujući toj nagradi te izdavačkoj aktivnosti Gradske knjižnice Rijeka imamo u rukama! "Psi" su pobjedu ostvarili pod naslovom rukopisa "Praznina", ali praznine na stranicama tog romana nema.

Kako je i prosudbeno povjerenstvo svojevremeno reklo: "Idejno, roman je aktualan, dotiče se različitih aspekata života mladih u suvremenome društvu, promjenjivosti i nestalnosti identiteta, odnosa prema vremenu, propitivanja granica seksualnosti, uloge umjetnosti, poremećaja prehrane. Stilski, autor poseže za različitim rješenjima, uvodi smjele i često uspjele metafore, uvodi različite idiome iz razgovornog jezika, generacijskog slenga, filmske režije, mitološke simbole (npr. Duende kafić i duende kao ekstatično stanje o kojem govori Lorca, i sl.)." Osim u Rijeci s romanom smo bili i u Zagrebu u knjižari Fraktura što nam je posebno draga suradnja i perspektiva.

Predstavljanje romana "Psi" Dore Šustić u zagrebačkoj Frakturi. 

I Književnu rezidenciju Kamov podvukli smo temom mladih - javni poziv u svibnju usmjeren je bio upravo prema mladim autorima ili autorima koje se bave mladima pa su u oštroj konkurenciji izabrani Dinko Kreho i Mirta Maslać koje smo pak tijekom Mjeseca hrvatske knjige i ugostili. Iza sebe su ostavili i tragove pa ih pronađite u našem Inkubatoru.

Programska fronta područje je specifične dinamike i razvoja knjižnice te tu treba reći da je 2022. godina bila vrijeme nove zrelosti.

Prvo, trebalo je prevesti manifestacije kroz razdoblje pandemije u kojem su okupljanja takve vrste bila limitirana ili nemoguća, a potom odvesti ih na novu razinu produkcije.

Ta zrelost pokazala se upravo 2022. godine kada je održan najatraktivniji Tjedan dobre dječje knjige do sada i to u uskom partnerstvu sa Školskom knjigom, ljetni festival Tobogan čija smo osnova realizacije upravo bili mi, spcifično oblikovan Mjesec hrvatske knjige s puno nekonvencionalnih iskoraka te potom zaključno Zimska priča iz Benčića kao gotovo prosinačka varijanta ljetnog Tobogana. Ok, bez sladoleda, već s toplom čokoladom u rukama. Sve navedeno traži potpuno nove oblike rada sa suradnicima, tehnikom, osjećajima koje želimo stvarati gostima. 

Prema situaciji na pozornici može se reći da književni susreti (Slavko Sobin) u Dječjoj kući izgledaju drugačije.

Time se dotičemo i naše Dječje kuće koja je kroz 2022. godinu otišla na novu produkcijsku, kreativnu i izvedbenu razinu. Zajedno s programskim partnerima kroz nju smo proveli više tisuća djece organiziranim i oblikovanim aktivnostima, izveli nebrojen broj radioničkih i animacijskih aktivnosti, uspostavili svakodnevan rad obilježen igrom i dobrom dokolicom, izgradili veselje subotama, bili podrška nizu konferencija, susreta, predavanja, između čega posebno ističemo suradnje s Festivalom znanosti i vRIsak. S radom je krenuo i Snack&caffe bar Baltazar što je još jedan potpuno novi trenutak suradnje.

Dječja kuća se još jednom pokazala kao područje potpuno novog modela rada i perspektiva života knjižnice, gotovo samo kao intro za ono što nas čeka s dovršetkom cijelog projekta.

Treba reći da nas je u rujnu pogodila i strašna poplava čije smo ključne posljedice vrlo aktivno sanirali, a sve ne bi vi što manje osjetili bilo kakav nedostatak.

Dječja kuća sa životom od 8 do 20 sati kao hibrid kulturnog, društvenog i zabavnog centra naša je posebna priča.

Zaštitni znak godine su i naši Erasmus projekti koji pokazuju posebnu važnost međunarodnih suradnji i dijeljenja dobrih praksi, odličan način edukacije i istraživanja, primanja novih znanja i načina poslovanja. Erasmusi sigurno nisu bili zamišljeni da se odvijaju u virtualnom svijetu, ali nas je upravo to zateklo s njihovim početkom. I u 2022. smo upoznavali postavke Zooma jer neko vrijeme nismo mogli putovati. U ovoj godini završili smo 4 Erasmus+ projekta zbog kojih smo ipak posjetili nekoliko zanimljivih gradova: Blagoevgrad u Bugarskoj, Faenzu i Sassari u Italiji, češki Prag, makedonsko Skoplje i slovensku Ljubljanu.

Bavili smo se dijeljenjima iskustava u provođenju programa za djecu u projektu ECALL koji je nagrađen kao projekt s najboljom praksom u kategoriji KA201 projekta makedonske Nacionalne agencije za europske obrazovne programe i mobilnost. U projektu Tech.Library učili smo o poboljšanju usluga za slijepe i slabovidne korisnike, a u projektu Family Business Library razvili smo tečaj podrške novim poduzetnicima.

Edukacijski program za građane treće životne dobi bio nam je jedan od najdražih.

U projektu Treća dob čitanja surađivali smo s raznim europskim udrugama i knjižnicama kako bi nove načine čitanja u svijetu novih tehnologija približili starijim korisnicima. Radionica digitalnih vještina za starije odlična je startna pozicija da i dalje razvijamo upravo ovakve programske aktivnosti u budućnosti. Prva je to radionica medijske, informacijske, digitalne, doba UI pismenosti u GKR-u. Ogroman potencijal za daljnji rad je pružanje podrške korisnicima treće životne dobi i paralelno učenje i nas djelatnika. Sigurnost i povjerenje u tehnologiju ključne su riječi našeg doba, a treća životna dob posebno se ističe kao niša koja traži od informacijskih stručnjaka dodatnu pomoć.

Ni naš American Corner Rijeka u Ogranku Trsat nije izbjegla dinamika: gotovo svi dječji programi odvijali su se u Dječjoj kući (3D printanje, 3D olovke, Try Theatre, pa i poneki Library Hunt) što je bio novi prostor kao najava/priprema za novi prostor AC-a u “Benčiću”. Čitateljski klub na engleskom “Literary Coven” svaki mjesec broji sve više članova.

Godina je bila posvećena temi medijske pismenosti; itekako potrebno educirati djecu i mlade o ovoj temi pa s tim nastavljamo i dalje. Imali smo radionice digitalnog marketinga za početnike, predavanje Nevena Kepeskog o umreženosti mladih, radionice GIFa za djecu, “Abeceda interneta” za klince u izvedbi Ane Vilenice… Glas o radionicama American Cornera Rijeka  “Library Hunt” proširio se među profesorima pa nas je tako tijekom godine posjetilo 17 razreda (što iz riječkih, što iz drugih regionalnih škola) s preko 200 učenika. Kroz jesen priuštili smo vam malo razbibrige i kreative s Creative Tuesdays s naglaskom na upcikliranju i zelenim temama kojima ćemo se više baviti kroz sljedeću godinu

Vezu kreativnosti i knjiga smo ispitivali na različite načine pa i na obiteljskoj radionici izrade drvenih košari za knjige.

I kroz 2022. godinu bili smo platforma za bavljenje, svježi, novim ili rubnim što je najviše osjetno  bilo kroz program OK knjižnica, OK zajednica provođen u tandemu s American Cornerom Rijeka. Kuhali smo, slušali o NFT-u, gradovima za mlade, javnoj povijesti, meteorologiji, novim medijima, znanosti u postpandemijsko vrijeme. Posebno je specifično bilo gostovanje znanstvenika Saše Cecija kroz kojeg smo dodatno vidjeli kakve burne emocije izaziva nevolja poput pandemije. U svakom slučaju, govor mržnje koji smo tada iskusili je nedopustiv.   

Saša Ceci na gostovanju OK knjižnica, OK zajednica. 

Čitateljski klubovi Gradske knjižnice Rijeka i ove godine uspješno su nastavili s druženjima i razgovorimo o raznim naslovima i temama. Čitateljski klub ONE proslavio je 10. rođendan kojeg su obilježili susretom s uvijek dragim i zanimljivim Kristianom Novakom. Čitateljski klub Čavle družio se pak s poznatim hrvatskim autorima Zoranom Žmirićem i Karmelom Špoljarić. Nedopričljivi, naš popularni klub za “odrasle”, redovno se nalazi, a ove godine proslavili su svoj 8. rođendan! Pandemijski klubovi Zoomeri i Moljci ustrajno se i dalje druže čak i u novim uvjetima bez striknih protupandemijskih mjera. S druženjima su nastavili i Drenovčani i Omišljani. U novoj godini planiramo nova druženja i nove klubove!

Puno je kroz godinu bilo važnih korisničkih momenata i razvoja, a kuliminacija je sigurno uvođenje mogućnosti online upis kroz Rijeka City Card portal.

Sada se možete potpuno samostalno iz topline doma učlaniti u Gradsku knjižnicu Rijeka. Ujedno, pred nama je i tranzicija na poslovanje u eurima što je također tražilo niz potrebnih prilagodnih radanji.

Kada smo kod digitalnog vrijedi reći da smo se bavili i čuvanjem baštine. Središnji projekt naše Županijske matične razvojne službe u 2022. godini bila je Zavičajna digitalna knjižnica PGŽ. Riječ je o projektu koji na jedinstvenom portalu okuplja digitalne zbirke više narodnih knjižnica Primorsko-goranske županije u kojima su sakupljene digitalizirane razglednice, stare fotografije, knjige, novine i razni drugi zanimljivi zavičajni sadržaji. Tako se primjerice mogu listati i sadržajno pretraživati digitalizirani brojevi značajnih novina našega kraja, kao što su Riječki glasnik, Novi list, Primorski Lloyd, Primorski vjesnik te Riječki list, koji je zapravo nasljednik Primorskog vjesnika. Pored toga, na Portalu su, uz suglasnost izdavača, objavljena i općinska/gradska glasila te školski listovi kao vrijedan izvor informacija iz lokalnih zajednica.

Portal županijske baštine. 

U jedinstveni knjižnično-informacijski sustav koji ujedno znači i da su sve narodne i školske knjižnice (a i još poneke drugih vrsta) vidljive u istom katalogu, ove su godine pristupile tri nove knjižnice pa je tako postignuta gotovo potpuna umreženost i funkcionalnost sustava na čemu ŽMRS radi još od 2010. godine. Novim Pravilnikom o matičnoj djelatnosti knjižnica u RH, ŽMRS je dana nova zadaća – identifikacija građe koja predmnijeva imati status kulturnog dobra, što podrazumijeva svu građu tiskanu do 1850. godine, kao i rukopise bez obzira na godinu nastanka. Kako je red „najprije srediti stanje u vlastitoj kući“, učinjene su sve potrebne radnje kako bi građa Gradske knjižnice Rijeka koja zadovoljava kriterije za dobivanje statusa kulturnog dobra doista to i postala. U studenom 2022. godine stiglo je rješenje o statusu kulturnog dobra za 46 primjeraka građe iz zbirke RARA.

Tijekom cijele godine ŽMRS je neumorno obilazila narodne i školske knjižnice PGŽ zbog stručno-savjetodavne pomoći i edukacije kolegica i kolega za različite segmente knjižničnog poslovanja. Kada bi k tome nekoga uspjeli uvjeriti da revizija (pregled cjelokupnog fonda, op. a.) ipak nije toliki bauk, sreći nije bilo kraja.

Djelatnice ŽMRS organizirale su razne oblike stručnog usavršavanja za knjižničare naše Županije, a i same su vrijedno sudjelovale na raznim tečajevima i webinarima. Objavile su rad u Vjesniku bibliotekara Hrvatske, izlagale na Skupštini Hrvatskog knjižničarskog društva i sudjelovale u radu Knjižničarskog društva Rijeka. Kako „šećer uvijek dolazi na kraju“ recimo još i to da je jedna od „matičarki“, Lara Pavić, dobila strukovnu nagradu – Eva Verona kao jedna od pet mladih knjižničarki u Hrvatskoj za posebno zalaganje u radu, inovacije i promicanje knjižničarske struke.

I dalje smo pisali, crtali, snimali, a svo to obilje sadržaja plasiralo se kroz naš Magazin, i Brickzine, i Rasadnik. Kao što smo spomenuli sljedeće godine čeka vas jedna nova energija na toj fronti. Nove kanale komuniciranja smo počeli oblikovati pa skrećemo pažnju i na stranicu Gradska knjižnica Rijeka u Benčiću., TikTok GKR-a, Instagram i Twitter. Bit ćemo tamo gdje ima smisla i gdje znamo proizvoditi sadržaj. 

Ovaj inventuri osvrt završit ćemo spomenom programske perjanice kroz 2021. i 2022. godinu, a to je Knjiga na nezgodnim mjestima, naš program s doista nacionalnom pažnjom.

U 2022. godini prošli smo 8 nevjerojatnih lokacija (kockarnicu, skladište knaufa, pothodnik ispod obilaznice, čekaonicu kolodvora, boćalište, ulicu bivšeg kluba, radničko prenoćište, dućan Brodokomerca…) što je ukupno u dvije sezone 20 lokacija i autora!

Svaka je bila svoja priča, tema, energija, logistički i svaki drugi izazov. Važno nam je i da smo iza svakog susreta ostavili video, audio i tekstualni trag pa će i to ostati svojevrsna inspiracija i znanje za generacije. Poruka i smisao na kraju staze bili su da kultura čitanja pripadaju svima i svugdje. Što dobro znaju naši dragi suradnici iz Film svima s kojima smo također surađivali na temama inkluzivnosti. 

Razgovor s Norom Verde ispred kockarnice.

Bila je ovo svakako nezgodna godina, ali i nju smo pročitali. 

Vidimo se u vašoj Gradskoj knjižnici Rijeka.