Prvi naslov koji mi je pao na pamet, posebno s obzirom da je gospođa konkretno bila zainteresirana za istinite priče, jest Narančasta je nova crna autorice Piper Kerman. Još više od knjige popularna je bila serija, a radi se o istinitoj priči o petnaest mjeseci koje je autorica provela u zatvoru Danburyju, u Connecticutu. Od dobrostojeće diplomantice do osuđene kriminalke i zatvorenice, autorica pruža uvid u život u ženskom zatvoru i sva njegova pisana i nepisana pravila, rituale i međuljudske odnose. 

Kad smo kod ženskih zatvora, treba spomenuti i izvanredan roman Mars Room autorice Rashel Kushner. Ovaj se put ne radi o istinitoj priči, no autorica je prije pisanja romana istraživala život u zatvoru New Folsom u Sacramentu prateći jednog zatvorenika i njegov svakodnevni život. Pisanje romana je između ostalog bilo potaknuto željom da ukaže na nepravde i loše životne uvjete s kojima se zatvorenici svakodnevno susreću. Iako je pratila muškarca u muškom zatvoru, njen roman je fokusiran na ženu koja služi dvostruku dođivotnu kaznu u ženskom zatvoru. Za razliku autorice Narančasta je nova crna, ova se žena kreće u slojevima društva koji su gotovo predodređeni da u nekom trenutku života završe iza rešetaka. 

Pisanje romana je između ostalog bilo potaknuto željom da ukaže na nepravde i loše životne uvjete s kojima se zatvorenici svakodnevno susreću.

Ove godine kod nas je preveden roman Srest ćemo se opet, sestro moja autorice Susan Albuhawa čija se radnja odvija u Kuvajtu, u moderno ali oskudno opremljenoj samici u kojoj Palestinka Nahr zapisuje svoja sjećanja i pokušava objasniti slijed događaja koji ju je doveo u samicu.

U gotičkom romanu Korzet (Laura Purcell) susrećemo se s mladom frenologinjom koja posjećuje viktorijanski ženski zatvor da bi osuđenicama na smrt mjerila opseg glave i na temelju toga došla do zaključaka o njihovoj predodređenosti za zločin. Tamo upoznaje mladu Ruth čija je životna priča posve obuzme dok pokušava odgonetnuti je li ona zločinka, luđakinja ili žrtva.

Najveći i najstrašniji ženski zatvor u Europi Fellside fikcionalan je i nalazi se u Jorkshireu. Glavna junakinja romana Iskupljenje u Fellsideu (M. R. Carey) je nakon požara koji je izbio  njenom stanu osuđena za ubojstvo dječaka koji je živio u stanu iznad nje te kaznu služi upravo tamo, a osim drugih zatvorenica tamo susreće i duh tog dječaka. On očito želi želi njenu pomoć i neće joj preostati ništa drugo nego da mu je pruži. Ako volite nadnaravne trilere, ovo je knjiga za vas. 

Zalindov je brutalni zatvor iz kojeg nitko ne izlazi živ, a u njemu možete završiti i kao sedmogodišnje dijete, što je bio slučaj i s glavnom junakinjom, Kivom Meridan koja se u njemu već deset godina trudi preživjeti. Roman Zatvorska vidarica prvi je dio mračne fantasy trilogije (kod nas nastavci još nisu prevedeni) smještene u izmaštanom kraljevstvu Wenderall i nije mi posve jasno što je sedmogodišnja Kiva učinila da je završila u zatvoru jer nisam pročitala knjigu (ne mogu ni ja baš sve pročitati!). Ako volite fantasy ovo bi mogla biti knjiga za vas, čujem samo dobre stvari o njoj. I javite zašto je jadno dijete u zatvoru, malo me to sad muči…

Kaznovar je mračni zatvor budućnosti u kojem žive potomci bivših zatvorenika nesvjesni postojanja svijeta izvan zatvora koji je neobična mješavina futurističke visoke tehnologije i srednjovjekovne tamnice. U njemu mladog Finna proganjaju vizije prošlog života. Istovremeno, kći upravitelja zatvora živi u prelijepom valjskom svijetu u kojem se ipak osjeća kao zatvorenica, suočena sa skorim vjenčanjem kojeg se užasava. Dvoje mladih uz pomoć kristalnog ključa ostvaruju komunikaciju i počinju planirati njegov bijeg. Na našim policama možete pronaći i nastavak pod naslovom Safik.

U nekom trenutku skoro svakog svog teksta ja naprosto moram spomenuti Stephena Kinga, pa eto, došao je i taj trenutak. Radnja romana Uspavane ljepotice kojeg je napisao u suradnji sa svojim sinom Owenom dobrim se dijelom odvija u ženskom zatvoru. Nije to ni blizu njegov najbolji roman, pa ge ne preporučujem onima koji tek žele zagaziti u Kingov opus. Zato se radnja romana (i filma) Zelena milja također odvija u zatvoru, ovaj put na odjelu za osuđenike na smrt u kaznionici Cold Mountain. Neću sad tu prepričavati radnju, samo ću je od srca preporučiti jer je to jedna od onih Kingovih knjiga koja će se svidjeti i onima koji nisu ljubitelji horora.

U Kingovoj zbirci od četiri priče pod naslovom Godišnja doba nalazi se priča Rita Hayworth i iskupljenje u Shawshanku čija se radnja odvija u fikcionalnom zatvaru Shawshank i također je mogu preporučiti apsolutno svima, bez obzira vole li horore, jer unatoč Kingovoj reputaciji kralja horora, kao ni Zelena milja, ona uopće ne spada u taj žanr. Filmsku adaptaciju iz 1994. ne moram posebno ni spominjati jer sada već spada u klasike, a po IMDBovoj ljestvici najbolje ocjenjenih filmova još uvijek drži prvo mjesto. Tko ga nije pogledao trebao bi, jer za razliku od velikog broja adaptacija Kingovih djela, stvarno valja. 

Margaret Atwood se 2015. godine uključila u  projekt  koji je pokrenula izdavačka kuća Random House u suradnji s Huogarth Shakespeare, a čiji je cilj bio da poznati pisci napišu romane utemeljene na Shakespearovim djelima. Ona se  upustila u reinterpretaciju Shakespearove Oluje i napisala roman Vražji okot čija se radnja također odvija u zatvoru. Glavni lik, samoprozvani Prospero, direktor je kazališnog festivala koji je nenadano dobio otkaz taman prije nego je uspio uprizoriti Shakespearovu Oluju, a uz to  i oplakuje smrt svoje kćeri. Nakon dvanaest godina čamotinje i gušenja u tuzi i mržnji dobije ponudu od obližnjeg zatvora da radi na projektu edukacije zatvorenika. On odlučuje sa zatvorenicima uprizoriti nikad prežaljenu Oluju i iskoristiti to za ostvarenje paklenog plana o osveti svima onima koje smatra krivima za svoju nesreću.

Margaret Atwood se 2015. godine uključila u  projekt  koji je pokrenula izdavačka kuća Random House u suradnji s Huogarth Shakespeare, a čiji je cilj bio da poznati pisci napišu romane utemeljene na Shakespearovim djelima. 

Nezaobilazni klasik “zatvorske proze” svakako je autobiografski roman Renea Belbenoita iz 1938. godine Suha giljotina u kojem autor opisuje svoje četrnaestogodišnje robijanje na Vražjem otoku u Francuskoj Gvajani, kažnjeničkoj koloniji s neljudskim uvjetima života iz koje je nemoguće pobjeći. No, Reneu je ipak uspjelo ono nemoguće te je o svom robijanju i bijegu uspio ostaviti zapis iz prve ruke. Uz Leptir (Papillon) Henria Charriera ovo je najpoznatiji roman o tom zloglasnom kažnjeničkom otoku. 

Radnja kultne knjige (i filma iz 1986. za koji je William Hurt dobio Oscara za glavnu ulogu) Poljubac žene pauka argentinskog autora Manuela Puiga odvija se u zatvoru u Buenos Airesu, a dva glavna aktera su zatvorenici Molina i Valentin. Jedan je feminizirani homoseksualac koji je u zatvoru završio zbog zavođenja maloljetnika dok je drugi politički zatvorenik koji je zatvoren zbog pokušaja rušenja vlade. Ova dva naizgled nespojiva lika krate robijaške dane prepričavajući jedan drugome zaplete filmova koje su gledali i polako ostvaruju sve veću bliskost. 

Radnja romana Toma Wolfea Čovjek od formata se samo jednim manjim dijelom odvija u zatvoru, no vrijedi ga spomenuti jer su opisi zatvorske svakodnevice toliko vjerodostojni da bi čovjek pomislio da su pisani iz prve ruke.

Radnja romana Toma Wolfea Čovjek od formata se samo jednim manjim dijelom odvija u zatvoru, no vrijedi ga spomenuti jer su opisi zatvorske svakodnevice toliko vjerodostojni da bi čovjek pomislio da su pisani iz prve ruke. Čini se da nisu jer koliko mi je poznato, Wolfe nikad nije bio u zatvoru, dakle ne radi se o iskustvu već o literarnom talentu. Pohvalno!  Jedan od glavnih likova ovog romana se nađe u zatvoru i ono čega se najviše užasava je da će ga netko od ostalih zatvorenika silovati. Autor mu spas pruža u deus ex machina maniri, na način da potres sruši zatvorske zidove i oslobodi ga njegove zle kobi. U najmanju ruku zgodno. 

Teško je pisati o književnosti i zatvorima a ne spomenuti Prokletu avliju. Taj se povijesni roman Ive Andrića koji je nastao u razdoblju između dva svjetska rata smatra remek-djelom i u njemu je prikazan sumoran i beznadan život u zatvoru zvanom, pogodili ste, Prokleta avlija. Sudbine zatvorenika tiranski  kroji upravitelj Karađoza koji je i sam nekad bio kriminalac, a onom tko je jednom nađe tamo svejedno je je li kriv ili nevin, kao što je to nebitno i Karađozi. To je uz romane Na Drini ćuprija i Travničku kroniku jedno od najpoznatijih djela ovog slavnog Nobelovca.

Za kraj ću spomenuti jedan noviji roman koji tek odnedavno možete pronaći na našim policama. Za Ne žive svi isti život je autor Jean-Paul Dubois dobio najprestižniju francusku književnu nagradu Goncourt, a njegova se radnja odvija u zatvoru na periferiji Montreala. Narator romana je Paul Hansen koji dijeli ćeliju sa zastrašujućim članom Hell’s Angelsa osuđenim za umorstvo te nam prepričava svoje svakodnevne zatvorske dogodovštine i zapažanja o zatvorskom životu kao i sve one događaje koji su ga doveli do zatvorske ćelije.

Naravno da ima još mnogo knjiga koje bih mogla spomenuti u ovom kontekstu, no za potrebe ovog teksta ovo će biti sasvim dvoljno. Do idućeg susreta čitajte knjige i pokušajte ne završiti u zatvoru!