Žene i strip: 22 naslova za čitanje poslije Dana žena
I dok su se 8. ožujka pružale ruke kolegicama, sada je vrijeme za teži dio posla i nastavak promišljanja i borbe za prava. Stripovi su tu da nam pomognu.
*opisi su preuzeti iz kataloga te od izdavača
Neustrašive : žene koje žive po svom / [tekst i crtež] Penelope Bagieu ; [prijevod Ursula Burger]
Žena koja je odlučila pustiti bradu, mlada reperica Sonita koja je podigla svoj glas protiv ugovorenih brakova, Las Mariposas ili sestre buntovnice u borbi za demokraciju, ratnica i šamanka Lozen i kraljica Nzinga samo su neke u ovoj iznimnoj galeriji junakinja koje nam se predstavljaju u ovom živopisnom stripu. Francuska ilustratorica i dizajnerica stripova ovaj je projekt započela na svom blogu na stranicama "Le Mondea", a priče o trideset po mnogo čemu posebnih žena uskoro su dočekale ukoričenje. Uz jako dobar omjer činjenica prožetih humorom, ilustracijama koje nenametljivo prate živote žena koje svojim primjerom pokazuju koliko se za neke stvari treba boriti, ovo kvalitetno štivo pronašlo je svoj put do izdanja na hrvatskom jeziku. Namijenjen podosta širokoj publici, pa čak i onima koji možda neće posegnuti za ovakvim oblikom literature, ovaj edukativni strip progovara o ravnopravnosti i važnosti svakog pojedinca.
Ženski strip na Balkanu / [urednici Irena Jukić Pranjić, Marko Šunjić]
Žensko je autorstvo već 30-ih godina 20. stoljeća postalo dijelom svijeta stripa na području Balkana. Ova publikacija po prvi puta donosi objedinjene stripove isključivo ženskih autorica, i to najrecentnije radove 24 najznačajnije autorice s ovih geografskih prostora. Stripovi su popraćeni kritičkim osvrtom Tatjane Gromače i teorijskim promišljanjem rodnog identiteta u ženskom stripu Ivane Mance.
Petra cherie / [scenarij & crtež] Attilio Micheluzzi ; [prijevod Goran Marinić]
U sedamdesetima je Micheluzzi izmislio novu junakinju, prelijepu i upečatljivu Petru de Karlowitz koja će na preko tri stotine stranica putovati po zaraćenom Starom svijetu Prvog svjetskog rata. Od svog rođenja Petra chérie razvija se grafički i scenaristički, baš kao i heroina. U početku sve djeluje plosnato i jednostavno, Petra svjedoči povijesti i doprinosi joj poput jednodimenzionalnih likova iz nekih otvoreno propagandnih stripova: pustolovina i povijest nerazmrsivo se prepliću pa se u sporednim ulogama pojavljuju ličnosti poput Lawrencea od Arabije i Manfreda von Richthofena, a dok Petra leti svojim avionom ili putuje u neprijateljskoj podmornici, sudbina svijeta na trenutke prolazi kroz njezine nježne, bijele prste velike svjetske dame, ostavljajući nas da se pitamo o granicama mašte i stvarnosti kad naiđemo na pokušaj sklapanja mira 1917. godine ili epizodu iz armenske tragedije.
Velika odaliska / [scenarij i crtež] Vives & Ruppert & Mulot ; [prijevod Nataša Medved]
U ovoj suvremenoj interpretaciji mita o koketnoj kriminalki upoznajemo Alex i Carole, dvije iskusne provalnice, zavodljive i bez kompleksa, koje mogu doći do bilo koje slike u bilo kojem muzeju. U potrazi za vozačem za sljedeći veliki posao, upoznaju Sam, multitalentiranu prvakinju u motociklizmu. Trio koji se rodio ući će u legendu. Kad zvijezda u usponu francuskog stripa udruži snage s jednim od najboljih dvojaca nezavisnog stripa kako bi zajednički reinterpretirali tri najpoznatije (i najseksepilnije) junakinje japanske animacije, rezultat može biti samo briljantan.
Nao Brown / Dillon ; [prijevod Tatjana Jambrišak]
Nao Brown je hafu, napola Japanka, napola Engleskinja. Netom se vratila u rodni London gdje počinje raditi u dućanu dizajnerskih igračaka. Ona je umjetnica, obožavateljica mangi i anime, a pati od nasilnih psihotičnih napada. Povremeno posjećuje budistički centar gdje usvaja tehnike kojima pokušava vratiti unutarnji mir. Nao se zaljubljuje u Gregoryja koji je podsjeća na lik iz omiljene anime. Gregory popravlja perilice i obožava poeziju, te baš poput Nao, bježi od svojih demona.
Balada o Halo Jones / [crtež] Ian Gibson ; [tekst] Alan Moore ; [prijevod Tatjana Jambrišak]
Kad Halo Jones dosadi njezin život na Krugu - futurističkom svijetu u kojem posla nema, a ni uzbuđenja nisu baš česta - ona naumi obići galaksiju kud puklo da puklo. No, hoće li joj uspjeti preživjeti uspone i padove koji je čekaju, uključujući dugu šljaku na brodu i rok službe u strašnom ratu koji ništi čak i fiziku prostora i vremena?
Danas je posljednji dan ostatka tvog života / [scenarij i crtež] Ulli Lust ; [prijevod Tatjana Jambrišak]
U svom autobiografskom stripu autorica opisuje svoje putovanje kroz Italiju, kamo je kao sedamnaestogodišnja buntovnica, bez dokumenata, novca i bilo kakvog plana pobjegla s prijateljicom. Njihova, vrlo često opasna avantura donosi mnoštvo događaja, od kojih su neki i vrlo neugodni, no njihov negativni predznak ublažen je pripovjedačkim tonom koji odiše mladenačkim optimizmom. Putujući od Beča, preko Alpa, Verone i Napulja, sve do Sicilije, djevojke susreću narkomane, skitnice, ulične slikare, svodnike i mafijaše, a pritom su izložene zakonima ulice gdje dominira jači spol. Strip je dobitnik brojnih nagrada i predstavlja, do sada, najdužu slikovnu priču na njemačkom jeziku.
Anais Nin : na moru laži / [crtež i scenarij] Bischoff ; [prijevod Mirna Šimat]
Početak je 1930-ih godina. Anaïs Nin živi u pariškom predgrađu i bori se s tjeskobom života koji vodi kao bankarova supruga. Zbog obiteljskih okolnosti odrastala je između dva kontinenta i tri jezika pa muku muči s pronalaženjem vlastita mjesta u društvu koje žene osuđuje na sporedne uloge. Želi biti spisateljica. Od djetinjstva vodi dnevnik. On je njezina droga, partner, dvojnik, on joj omogućava istražiti složenost svojih osjećaja i uočiti senzualnost koja u njoj tinja. Tada upoznaje Henryja Millera, a taj će se susret pokazati tek prvom stepenicom prema velikim obratima koji je čekaju.
Djevica iz bordela / [crtež] Kerascoët ; [scenarij] Hubert ; [prijevod Ema Pongrašić]
Agata i Blanche sestre su koje žive u Parizu dvadesetih godina prošloga stoljeća. Bezbrižnost tih ludih godina za njih će završiti kad Agata umre, a Blanche odluči pronaći sestrina ubojicu i osvetiti se. U toj potrazi doći će do elitnog bordela u kojem će se zaposliti kao domina u sadomazohističkim seksualnim igrama. S početka takva priča zvuči pomalo neuvjerljivo, jer do tada je čitatelj upoznao Blanche kao djevojku koja je nastojala biti tiha i nevidljiva i nije pokazivala interes za perverzijama. No tijek događaja pokazat će da je upravo uloga domine ono što joj pomaže da suzbije svoju plahost i nesigurnost, a k tome i donese čvrstu odluku da i na takvom mjestu sačuva djevičanstvo. Ali neće samo to biti za nju novo iskustvo već i spoznaja da se uslugama bordela koristi veliki dio pariške elite. To je zapravo vrlo mračna i uznemirujuća priča pa u prvi čas mogu izgledati paradoksalno slatkasti crteži autorskog dueta koji čine Sebastien Cosset i Narie Pommepuy koji rade pod zajedničkim pseudonimom Kerascoet. No njihovi likovi imaju veliku ekspresivnost i osobnost pa se na kraju čini da Hubert nije mogao pronaći bolje ilustratore za svoju priču.
Oh, cure / [crtež] Lepage ; [scenarij] Michel ; [prijevod Petra Hrebac]
Ovaj grafički roman naizgled je jednostavna i već puno puta ispričana priča o odrastanju. Tri žene iz različitih društvenih i etničkih slojeva rodit će tri djevojčice koje će zajedno odrastati i otkrivati život u svim radostima i nevoljama. Iako su djevojčice glavni likovi oko kojih se plete priča, njihove majke nisu sporedni likovi. Njihova je prisutnost neizbježna jer ih upravo međusobni odnosi određuju. Scenaristica Sophie Michel nije propustila priliku da kroz tu toplu i pomalo melankoličnu priču provuče kritiku društva koje je sklono osuđivati drugačije, a Lepage nije samo vrstan crtač likova već i pozadina, pa je očito da se priča odvija u Parizu.
Irena / [crtež David] Evrard ; [scenarij Jean-David] Morvan & [Séverine] Tréfouël ; [prijevod Mirna Šimat]
Irena Sendlerowa zaista je postojala. Kao službenica građanskog centra za socijalnu pomoć u vrijeme Drugog svjetskog rata, priključila se pokretu otpora i spasila 2500 djece iz pakla varšavskog geta. Ovo je priča o toj iznimnoj ženi.
Muška koža / [crtež i boja] Zanzim ; [scenarij] Hubert ; [prijevod Andrea Bagović]
U renesansnoj Italiji, Bianca, mlada dama iz ugledne obitelji, zrela je za udaju. Roditelji joj pronađu zaručnika prema svom ukusu: Giovannija, bogatog trgovca, mladog i naočitog. Svi predznaci upućuju na dobar brak, ali Bianca ne može sakriti razočaranje time što se mora udati za muškarca o kojem ne zna ništa. No tada otkriva tajnu koju žene u njezinoj obitelji čuvaju i prenose s koljena na koljeno: one imaju “mušku kožu”! Odjenuvši je, Bianca postaje Lorenzo, obdaren svim atributima mladića čudesne ljepote. Sada se može inkognito kretati svijetom muškaraca i malo-pomalo upoznavati svog zaručnika u njegovu prirodnom okruženju. No u svojoj muškoj koži Bianca se usto oslobađa ograničenja nametnutih ženama te otkriva ljubav i seksualnost.
Bijelo posvuda / [crtež Stephane] Fert ; [scenarij Wilfrid] Lupano ; [prijevod Mirna Šimat]
Priča o otvaranju prve djevojačke škole za Afroamerikanke 1832. godine u malom gradiću Canterburyju u Connecticutu. Nadahnuta stvarnim činjenicama, radnja prati dvadesetak mladih učenica škole Prudence Crandall kroz dvije godine borbe za obrazovanje, jednakost i socijalnu pravdu za sve Afroamerikance. U to vrijeme ropstvo je ukinuto u Connecticutu ali crnci i dalje nemaju nikakva građanska prava te je otpor zajednice prema njihovom obrazovanju velik. Zabrane ulaska u trgovinu i crkvu, zatvor i suđenje samo su neki od problema s kojima će se suočiti bjelkinja Prudence pustivši u bijelu školu crne djevojke.
Gospođica Baudelaire / [crtež i scenarij] Yslaire ; [prijevod Vlatka Tor]
Baudelaireov utjecaj osjeća se i dva stoljeća nakon njegovog rođenja, a njegovo djelo ostavilo je trag u Yslaireovim radovima od samih početaka. Ovaj belgijski strip-autor odabrao je glas Jeanne Duval, žene koju je Baudelaire najviše volio i najviše proklinjao, da bi nam ispričao skandaloznu autobiografsku priču Cvjetovi zla. O Jeanne, međutim, ne zna se gotovo ništa: nismo sigurni prikazuje li jedna Nadarova fotografija doista nju, ostali su nam njeni portreti koje je Baudelaire nacrtao i, dakako, pjesme koje je nadahnula. Jeanne je „ono nevidljivo čitave jedne epohe“, koje doživljava feministički odjek u našem vremenu. Stigmatizirana kao mulatkinja, nazivana „crnom Venerom“, bila je žrtva svih predrasuda mizoginog i rasističkog 19. stoljeća. No Bernard Yslaire posegnuo je u prvom redu za ljubavnom pričom, oporom i senzualnom, razornom i nedokučivom. Vjerodostojno i s iznimnim umijećem, njegov precizan crtež oživljava miris skandala i sirovu seksualnost poezije koja traga za apsolutnim. Gospođica Baudelaire je remek-djelo koje potvrđuje Yslaireovu umjetničku zrelost.
Rosalie Blum / [tekst i crtež] Camille Jourdy ; [prijevod Vlatka Tor]
Rosalie Blum je priča o usamljenosti, onoj prinuđenoj i onoj samonametnutoj - kroz likove mladog Vincenta, zarobljenog u raljama manipulativne luckaste majke, kojeg je netom ostavila djevojka, pa svo vrijeme provodi u radu u frizerskom salonu i druženju s bratićem, koji izrađuje erotske figurice i smišlja maštovite načine ubojstva Vincentove majke, te s druge strane Rosalie, samozatajne sredovječne prodavačice, koja samotno luta gradom, sama sjedi u kinu i kafiću, a jedina društvena aktivnost koju provodi je pjevanje u crkvenom zboru. Jednog dana Vincent susreće Rosalie, koja mu se učini neobjašnjivo poznatom, pa je počinje svakodnevno slijediti u njenim dnevnim i noćnim aktivnostima. Rosalie pak, itekako svjesna prisustva nevještog pratitelja, angažira svoju besposlenu nećakinju da ga istraži. Iako je samo ishodište priče breme ljudske usamljenosti, ovaj grafički roman obiluje vedrinom i duhovitošću, u sadržaju i u crtežu, naizgled nehajnom, no snažnog kolorita s obiljem detalja pomoću kojih autorica postiže slojevit prikaz likova i ambijenata.
Vezenje / Marjane Satrapi ; [prijevod Petra Hrebac]
Kad bi se muškarci nakon obilnog ručka povukli na odmor, žene bi u kući obitelji mlade Marjane oprale suđe, a onda se uz čaj prepustile ženskim razgovorima. Dok poslijepodne odmiče, ove Iranke različitih generacija otkrivaju svoja razmišljanja o braku, muškarcima i seksu. Prisjećaju se tragikomičnih epizoda o hinjenoj nevinosti i dogovorenim brakovima, uspoređuju iranske i europske ljubavnike, ističu prednosti koje ljubavnica uživa u odnosu na zakonitu suprugu, ismijavaju i hvale plastičnu kirurgiju i nabrajaju sve što su neke žene spremne učiniti kako bi našle idealnog muškarca ili očuvale privid bračne sreće. Upravo ovi razgovori, dijelom ispovijesti dijelom tračevi, pomažu im da se lakše nose sa svakodnevicom.
Lulu, oslobođena / [crtež i scenarij] Davodeau ; [prijevod Darko Macan]
Lulu, obična četrdesetogodišnja majka obitelji, nestala je prije više od dva tjedna, napustivši muža i djecu te uznemirivši prijatelje. Jedan od njih, Xavier, pronašao joj je trag. A večeras se poduhvatio da ostalima ispriča sve što je Lulu doživjela tijekom svojega putovanja: Lulu je iskoračila iz svakodnevnoga života nakon što je izašla s tko zna kojega neuspjeloga razgovora za posao. Ništa nije planirala. Sve se dogodilo samo od sebe. Otputovala je sa ženom o kojoj ništa nije znala i prisvojila si je nekoliko dana slobode i samoće na obali, bez druge namjere doli da dokraja uživa, bez grižnje savjesti, u tim nesmetanim praznicima. Gotovo iznenađena vlastitom odvažnošću, Lulu sreće čudne ljude koji, svaki na svoj način, kroče rubom svijeta. Opojna će, osvježavajuća, opasna i okrutna nenadana pustolovina od Lulu učiniti posve novu ženu.
Aya iz Yopougona / [crtež] Clement Oubrerie ; [tekst] Marguerite Abouet
Ovo je prvi kod nas objavljeni album o Ayi, djevojci iz Obale Bjelokosti, pametnoj, ambicioznoj i dosljednoj, koja čvrsto slijedi svoj put. Njezine lakomislene prijateljice upadaju u nevolje, ali Aya nije njihov kritičar, već prijateljica koja će pomoći savjetom, ali i na druge načine. Strip zadire u brojna pitanja Afrike, i to one prije gotovo četrdesetak godina, ali na neki način to su i danas aktualna pitanja posvuda na svijetu. Novi bogataši, društvena rascijepljenost između seoskog i urbanog stanovništva, problem nevjere u brakovima, maloljetnička trudnoća, ženskari i lažljivci, nepismeni radnici... Predrasude koje bi čitatelj mogao imati jer je riječ o relativno daljoj prošlosti, a usto i o Africi, nestaju već pri samom početku jer autor odmah uvuče čitatelja u radnju i psihologiju vrlo slikovitih likova. Strip je u Francuskoj postigao velik uspjeh, kritika ga je nagradila na strip-festivalu „Angouleme“, drugom po veličini festivalu u Europi, a doživio je i velik komercijalan uspjeh jer je prodano preko 200 000 primjeraka. Izdanje sadrži prva tri dijela albuma pa se s nestrpljenjem očekuje i drugi dio.
Ljeto njezina života / [tekst] Thomas von Steinaecker ; [crtež] Barbara Yelin ; s njemačkoga prevela Tatjana Jambrišak
Grafička novela nastala suradnjom književnika i ilustratorice prikazuje nekoć perspektivnu znanstvenicu astrofizičarku Gerdu, u suton njena života, smještenu u staračkom domu. Dok je polako napuštaju fizičke funkcije, Gerda se prisjeća svog života, jer „tad osjeća da još živi.“ Sve prijelomne životne događaje objašnjava u kontekstu astrofizike, svoje najveće strasti. Susret s budućim suprugom opisat će kao „koliziju dvaju kometa, koja je izrazito je nevjerojatna. Ako se to i dogodi, pa čak i ako su kometi posve mali, nastat će silna eksplozija. Njihov bljesak još se stoljećima nakon toga vidi sa Zemlje.“ Ljeto njezina života kratka je i suptilna, dirljiva, na trenutke i duhovita meditacija o životu, sreći, vremenu i vječnosti.
Irmina / [crtež i tekst] Barbara Yelin ; s pogovorom Alexandera Korba ; prevela Tatjana Jambrišak
Irmina je mlada ambiciozna Njemica beskompromisnih stavova i ideala. Radi i školuje se u Londonu 30-ih godina 20. stoljeća, gdje upoznaje Howarda, oxfordskog studenta crne boje kože. Zaljubljuju se, no okolnosti ih razdvajaju – zbog nedostatka sredstava za život, Irmina je prisiljena vratiti se u Njemačku, gdje ubrzo bude uvučena u vrtlog događaja iz kojeg izlazi udana za nacista. Ovaj grafički roman temeljen je na životu autoričine bake, a problematizira pitanja nacističkog koncepta Volksgemeinschafta, statusa žena u nacionalsocijalizmu i uloge običnog čovjeka u nacističkom teroru.
Mi žene smo uvijek dobro / Ana Penyas ; preveo Nikola Pezić
Žiri Nacionalne španjolske nagrade za strip u obrazloženju nagrade kaže: „Mi žene smo uvijek dobro grafički je roman koji daje glas jednoj ušutkanoj generaciji žena te uvodi inovacije u grafičkoj umjetnosti i integrira poetiku stripa s elementima iz drugih umjetničkih medija.“ Ovaj grafički roman, objavljen u Španjolskoj u pet izdanja. Progovara o svim onim ženama koje su svoj život posvetile drugima i koje su uvijek bile doživljavane tek kao nečije supruge, majke ili bake. Ovaj hommage u stripu svim tim ženama malen je doprinos da ih konačno učinimo protagonisticama i pokušamo ih ne doživljavati kao nemoćne bake. One su hrabre žene koje su imale, i još uvijek imaju, svoje želje i snove.