Pablo Neruda: Priznajem da sam živio

Godinama su čitatelji diljem svijeta uživali u opojnim stihovima Pabla Nerude i on je, želeći im postati još bliskijim, cijeli život prikupljao misli i sjećanja, zanimljive anegdote i okolnosti koje su ga inspirirale kako bi ih objedinio u dirljivim memoarima Priznajem da sam živio (1974.) Knjiga je to koju je Neruda pisao gotovo do posljednjeg dana svojeg života – zaokružuje njegova iskustva od ranog djetinjstva do smrti. Osebujan leksik i naglašenu ekspresivnost iz svoje je poezije prenio u ovo izuzetno prozno djelo. Nemoguće je ostati suzdržan čitajući emotivna sjećanja na život čileanskog pjesnika, buntovne studentske godine u Santiagu, političku karijeru, mučan boravak u Španjolskoj tijekom građanskog rata, smrt dragog prijatelja, izgnanstvo iz domovine – sve ga je to oblikovalo kao čovjeka, domoljuba i umjetnika.

Kroz prizmu važnih događaja tog vremena izlaže i svoje viđenje umjetnosti i poezije, argumentirano brani svoje političke stavove i protestira protiv sukoba i ratova ozlojeđen pogibijom nevinih. Vjerno i slikovito prikazuje duh dvadesetog stoljeća i odgonetava kako su nastale mnoge njegove pjesme. S ljubavlju se sjeća svojih dragih prijatelja, velikih imena književnosti i umjetnosti kao što su Federico García Lorca, Louis Aragon, Pablo Picasso i mnogi drugi, prepričavajući brojne zajedničke zgode. Prisjeća se i mnogih političara i važnih aktera povijesti 20. stoljeća koje je susreo tijekom života iznoseći svoje, katkad i kontroverzno, mišljenje o njima. Djelo završava ogorčenim osvrtom na krvavi državni udar 1973. i bolnim sjećanjem na svojeg prijatelja, predsjednika Salvadora Allendea, koji je zbog državnih nemira izgubio život. Bogati, inspirativni memoari prekinuti su Nerudinom smrću samo dvanaest dana poslije. Ovo je izdanje dopunjeno brojnim novim zapisima pronađenim u Nerudinoj ostavštini.

Dan Morain: Na Kamalin način

Biografja prve žene crnkinje izabrane na potpredsjednički položaj, s obiljem novih informacija koje nam otkrivaju kako je kći dvoje imigranata u segregiranoj Kaliforniji postala jedan od najuspješnijih američkih političara. Malo što je u vezi s Kamalom Harris uobičajeno i obično, ali njezina osobna priča istodobno utjelovljuje ono najbolje od Amerike. Odrasla je kao najstarija kći samohrane majke, znanstvenice koja je istraživala rak, i koja je u želji za boljim obrazovanjem s devetnaest godina emigrirala iz Indije. Kamalina se majka sa suprugom, uspješnim ekonomistom s Jamajke, razišla kad je kćeri bilo samo pet godina.

Paul Glynn: Čovjek koji je tješio Nagasaki

Kada u jednome trenu, u zasljepljujućem bljesku svjetla, nestanu oni koje volimo i naš svijet se pretvori u plamteći oganj – što nam preostaje? Dirljiva i nadahnjujuća priča o žrtvi i snazi vjere i ljubavi. Čovjek koji je tješio Nagasaki dirljiva je i istinita priča o Takashiju Nagaiju, liječniku i profesoru radiologije na Sveučilištu Nagasaki, koji je umro šest godina nakon što je atomska bomba usmrtila njegovu suprugu i spalila njegov dom. Živeći u ruševinama uništenoga grada i bolujući od leukemije uzrokovane prekomjernom izloženošću zračenju, Nagai se sve do posljednjega trenutka potpuno posvetio fizičkom i duhovnom izlječenju svojih ratom pogođenih sugrađana donoseći im utjehu i nadu.

Autor Paul Glynn pripovijeda dirljivu priču ovoga izvanrednog čovjeka počevši od njegova dječaštva i odgoja u drevnoj šintoističkoj obitelji posvećenoj medicini, preko odrastanja i profesionalnog poziva, sve to vješto obogaćujući sa zanimljivim detaljima iz japanske kulture i povijesti. Priča je to i o njegovu duhovnom hodočašću iz šintoizma preko ateizma do katoličanstva, a koje je svoj vrhunac imalo u potpunom sebedarju usred nemogućih uvjeta nakon eksplozije atomske bombe. I kada je uslijed teške bolesti bio na izmaku snaga, nemoćan i prikovan za krevet, u svojoj je skromnoj kolibi sagrađenoj usred ruševina neprestano duhovno snažio brojne ljude svjedočeći koliko ljubavi jedni drugima možemo pružiti i u trenutcima najvećih osobnih gubitaka, patnje i boli.

Hannah Arendt: Eichmann u Jeruzalemu

Za političku i društvenu znanost važno je da je bit totalitarnih poredaka, možda i narav svake birokracije, da ljude u administrativnom aparatu pretvara u izvršitelje i puke kotačiće te da ih time dehumanizira. Moglo bi se naširoko i plodonosno raspravljati o vladavini Nikoga, jer politički oblik poznat kao birokracija to uistinu jest. No, mora nam biti jasno da se u izvršenju pravde ti čimbenici mogu smatrati samo izvanjskim okolnostima - onako kako se u slučaju krađe uzima u obzir ekonomsko stanje lopova, ali se krađa time ne opravdava, a još manje ostavlja nekažnjenom. Hannah Arendt (1906–1975), pokazat će se, bila je možda ključni javni intelektualac dvadesetog stoljeća.

Po dolasku nacista na vlast 1933. napustila je Njemačku, da bi se u emigraciji u SAD-u kao sveučilišna profesorica bavila proučavanjem totalitarizma, antisemitizma, imperijalizma i drugim političko–filozofskim problemima društva. Izvještaj o banalnosti zla (Eichmann u Jeruzalemu) novinski je izvještaj sa suđenja Adolfu Eichmannu, napisan za mjesečnik The New Yorker: prodoran je to, provokativan i kompleksan portret mentalnog sklopa jednog zločinca, koji mu ne oduzima ništa od njegove ljudske prirode. Adolf Eichmann u njezinu je prikazu Apsolutni Birokrat, čovjek koji nije imao ništa osobno protiv Židova, ali je, frustriran i ambiciozan, htio savršeno odraditi povjeren mu posao, naime slanje milijuna u smrt. Eichmann je čovjek koji je sposoban izražavati se jedino u klišejima, čovjek koji nikad nije donosio odluke, a nečistu savjest imao bi samo da nije revno i pomnjivo izvršavao zapovijed o Konačnom rješenju.

Bob Woodward: Bijes

U 17 snimljenih razgovora s Woodwardom u razdoblju od sedam burnih mjeseci, predsjednik daje nevjerojatno slikovit uvid u svoj um, a rezultat je autoportret koji je jednim dijelom demanti, a jednim ratoborna razmjena pomiješana s iznenađujućim trenucima sumnje kad komentira opasnosti koje prijete njegovu mandatu i ono što naziva dinamitom iza svakih vrata. U ključnim točkama Bijes pokazuje kako su se Trumpove reakcije na sve krize 2020. temeljile na instinktima, navikama i stilu koji je razvio tijekom prve tri godine predsjedničkog mandata.

Prisjećajući se prvih dana Trumpova mandata, Bijes otkriva ministra obrane Jamesa Mattisa, ministra vanjskih poslova Rexa Tillersona i direktora američke Nacionalne obavještajne agencije Dana Coatsa da sačuvaju sigurnost zemlje dok predsjednik uništava svaki privid kolegijalnoga donošenja odluka o pitanjima nacionalne sigurnosti. Bijes je rezultat nekoliko stotina sati razgovora sa svjedocima iz prve ruke te bilješki, e-mailova, dnevnika, kalendara i povjerljivih dokumenata brojnih sudionika. Woodward je nabavio 25 dosad neobjavljenih privatnih pisama koja je Donald Trump razmijenio s vođom Sjeverne Koreje Kim Jong Unom. Za vezu dvojice državnih vođa Kim piše da je kao iz flma fantastike. Trump uvjerava Woodwarda da će pobijediti Covid-19 i gospodarsku kataklizmu. Ne brinite se, Bobe. Okej? rekao je Trump autoru u srpnju 2020. Ne brinite se za to. Napravit ćemo još jednu knjigu. Vidjet ćete da sam imao pravo.

Benjamin Moser: Sontag: život i djelo

Izdavačka kuća Buybook s ponosom predstavlja bosanskohercegovačko izdanje knjige Sontag: Život i djelo, američkog autora Benjamina Mosera. Ovaj iznimno zahtjevan izdavački poduhvat, s preko sedam stotina stranica i dva bloka fotografija u tvrdom uvezu, u prevodu Senade Kreso, donosi neizbrisiv portret jedne od najvećih intelektualki savremenog svijeta. Za ovu biografiju bez premca, prvo važno predstavljanje neuporedive književne veličine nakon njene smrti, Benjamin Moser dobio je Pulitzerovu nagradu. Odbor Pulitzerove nagrade za 2020. godinu u kategoriji biografija, opisao je knjigu riječima: Autoritativno konstruirano djelo ispričano s p?tosom i gracioznošću, koje pored ovisnosti, seksualnih nedoumica i nestalnih entuzijazma, bilježi genijalnost i humanost spisateljice. Nijedna spisateljica ne simbolizira američko dvadeseto stoljeće u tolikoj mjeri kao Susan Sontag.

Mitologizirana i neshvaćena, hvaljena i omražena, djevojka iz predgrađa koja je postala ponosni simbol kosmopolitizma, Sontag je ostavila u nasljeđe kako pisati o umjetnosti i politici, feminizmu i homoseksualnosti, slavi i stilu, medicini i drogama, radikalizmu i fašizmu, kao i frojdizmu i komunizmu i amerikanizmu, koje je nezamjenljiv ključ za razumijevanje moderne kulture. Bila je prisutna kad je počela Kubanska revolucija, kada je pao Berlinski zid; bila je prisutna u Vijetnamu kad su padale američke bombe, u Izraelu usred rata, u Sarajevu pod opsadom. Bila je u New Yorku kad su se umjetnici pokušavali oduprijeti zavodljivom zovu novca – i kad su mu se mnogi prepustili.

Nijedna spisateljica nije upoznala toliko svjetova; nijedna ozbiljna spisateljica nije imala toliko glamuroznih ljubavi. Knjiga Sontag donosi upravo te priče, pri čemu analizira angažman i djelo na kojima se temelji Sontagina reputacija. Istražuje bolnu nesigurnost iza snažnog javnog lica – propale veze, borbe s vlastitom seksualnošću – koja je poticala i podrivala njeno pisanje. Pokazuje i njene pokušaje da odgovori na okrutnosti i apsurdnosti jedne zabludjele zemlje, kao i njeno ubjeđenje da je odanost visokoj kulturi sama po sebi aktivizam. Sa stotine intervjua vođenih od Mauija do Stockholma i od Londona do Sarajeva – uz gotovo stotinu fotografija – Sontag je prva knjiga koja se temelji na autoričinoj arhivskoj građi nedostupnoj javnosti, kao i na razgovorima s mnogim ljudima koji nikad ranije nisu govorili o Sontag, između ostalih s Annie Leibovitz. Ovo je konačni portret – veliki američki roman u obliku biografije.

Emmanuel Carrere: Ja sam živ a vi ste mrtvi

“Jedan od najsmionijih istraživača ljudske psihologije 20. stoljeća” prema riječima New York Timesa, Philip K. Dick iz generacije u generaciju kao da samo dobiva na aktualnosti i stječe nove poklonike. Među njima je i Emmanuel Carrere, žanrovski nedokučivi inovator francuske proze, čija knjiga o vizionarskom magu spekulativne fikcije, na pola puta između životopisa i romana, dokumentarnoga i sanjanoga, postavlja ista pitanja kao i Dickov raskošni opus: jesmo li živi ili mrtvi? Jesmo li stvarni, ili plod mašte? Čije mašte? Carrere Dicka prati od traumatskoga gubitka sestre blizanke 1929. do samotnjačke smrti 1982. i živo dočarava duh toga nemirnog promatrača američke poratne nelagode, koji je standardnu građu znanstvene fantastike – paralelne svemire, zamršene vremenske petlje, masovnu obmanu i paranoju – pretočio u niz klasičnih djela o tjeskobi novodobnog čovjeka.

Michelle Obama: Moja priča

Bivša prva dama Sjedinjenih Američkih Država, Michelle Obama, jedna je od žena kojoj se na svijetu najviše dive. Kao prva dama – prva Afroamerikanka u toj ulozi – pomogla je u stvaranju najsrdačnije i najotvorenije Bijele kuće u povijesti, a pritom se etablirala kao moćna zagovornica žena i djevojaka u Sjedinjenim Državama i po cijelom svijetu, dramatično zaokrećući način života u obiteljima prema zdravijem i aktivnijem življenju, stojeći pritom uza svojega supruga dok je vodio Ameriku kroz neke od njezinih najtežih trenutaka. U svojim iznimno otvorenim i iskrenim memoarima MOJA PRIČA Michelle Obama poziva čitatelje u svoj svijet, govoreći o iskustvima koja su ju oblikovala: od djetinjstva u South Sideu u Chicagu, do godina kada je radila kao menadžerica noseći se sa zahtjevima i majčinstva i posla, sve do vremena provedenog u Bijeloj kući te povratka u život privatne građanke.

Moja priča, globalni nakladnički događaj, u Hrvatskoj objavljuje nakladnička kuća Planetopija u tiskanom formatu.. Engleski naslov je BECOMING, a knjigu je objavio Crown Publishing, dio Penguin Random Housea, u SAD-u i Kanadi u tiskanom i digitalnom formatu. Gospođa Obama u svojim memoarima MOJA PRIČA toplo i pronicljivo opisuje svoje pobjede i razočaranja, i javna i privatna, iznoseći cijelu svoju priču onako kako ju je živjela – svojim riječima i pod svojim uvjetima.

Tvrtko Jakovina: Budimir Lončar

Povjesničar Tvrtko Jakovina imao je privilegij petnaestak godina razgovarati s posljednjim ministrom vanjskih poslova Jugoslavije, bivše diplomatske velesile. Razgovarao je i s ključnim ličnostima drugih, doista velikih, ali i bivših velesila, a nakon mukotrpnog rada u mnogim arhivima iza uglednog zagrebačkog povjesničara ostaje jedinstveni magnum opus koji se ne dade svrstati ni u biografiju ni u povijest diplomacije i upravo u toj nemogućnosti, ali i jedinstvenoj sintezi krije se qualitas occulta ove knjige. Budimir Lončar – Od Preka do vrha svijeta biografija je dalmatinskog partizana, jugoslavenskog diplomata i savjetnika hrvatskih predsjednika, ali i povijest Narodnooslobodilačke borbe, sukoba Tita i Staljina, otvaranja Jugoslavije prema Zapadu, kulturne scene New Yorka pedesetih godina, Indonezije, Pokreta nesvrstanih, Zapadne Njemačke, tragičnih događaja devedesetih godina i naknadnih pokušaja da se prevlada njihovo nasljeđe. I povijest i biografija koja se dotiče ključnih ličnosti dvadesetog stoljeća, od Josipa Broza do Mihaila Gorbačova i Georgea Busha, od Koče Popovića preko Sukarna i Henryja Kissingera do Jimmyja Cartera i Ronalda Reagana.

Jerry Hopkins i Daniel Sugerman: Nitko odavde ne izlazi živ

Jim Morrison je bio čovjek koji nije htio ni mogao pristajati na kompromise, čovjek koji ih je odbijao, bilo u vezi sa samim sobom ili sa svojom umjetnošću. A u tome leži njegova nevinost i čistoća – njegov istodobni blagoslov i prokletstvo. Ići do kraja ili umrijeti pokušavajući. Sve ili ništa. Ekstatični rizik. Nije htio stvarati konfekcijsku robu ni spuštati cijenu onoga što je pisao, nije mogao glumiti očajanje ni simulirati ekstazu. Nije želio tek zabavljati ili “odrađivati; bio je blistav i očajan, motiviran stalnom potrebom za iskušavanjem granica stvarnosti“, propitivanjem svetog, istraživanjem profanog. A zbog toga je bio lud… lud za stvaralaštvom, lud za autentičnošću. No zbog istih je osobina postao labilan, opasan i sukobljen sa samim sobom. Tražio je utjehu i olakšanje u istim onim elementima koji su ga isprva nadahnjivali i pomagali mu u stvaranju: opijatima. Nitko odavde ne izlazi živ, Morrisonova biografija s liste bestselera New York Timesa, bila je glavni izvor za film Olivera Stonea, The Doors.

Anna Fifield: Kim Jong Un - veliki nasljednik

Priča iza kulisa o uzdizanju do vlasti i vladavini najčudnijeg i najzagonetnijeg svjetskog tiranina, Kim Jong Una, koju je napisala novinarka s najboljim vezama i uvidom u bizarni opasan svijet Sjeverne Koreje. Od svojeg rođenja 1984. Kim Jong Unova biografija bila je potpuno impregnirana sa mitovima i propagandom, od sasvim glupavih pričica kako je naučio voziti automobil s tri godine, do vrlo krvavih i okrutnih epizoda o nestancima članova njegove obitelji za njegove vladavine. Autorica je jako dobro i detaljno rekonstruirala njegovu stvarnu biografiju, njegovu prošlost i sadašnju njegovu vlast, a to joj je uspjelo jer je imala ekskluzivni pristup brojnim izvorima iz njegove blizine. To joj je omogućilo da u potpunosti razumije njegov način razmišljanja i njegovu dinastičku misiju.

Arhaično shvaćanje vladavine despotske obitelji Kim dovelo je društvo Sjeverne Koreje u stanje koje se može usporediti samo sa brutalnim i okrutnim životnim prilikama pod srednjevjekovnim tiranijama. Malo tko je vjerovao da će, kad je stupao na vlast, taj mladi, neiskusni mladić lošeg zdravlja, školovan skriven lažnim identitetom u Švicarskoj, inače fanatični zaljubljenik u košarku, uspjeti držati pod uzdom zemlju koja se već počela raspadati prije dosta godina. No, Kim Jong Un nije na vlasti samo preživio, nego je dobio podršku i samog američkog predsjednika Donalda Trumpa s kojim je sklopio neobično bratsko savezništvo. Sve je to detaljno opisano u ovoj knjizi.

Michael Martens: Vatra u vatri Ivo Andrić - jedan europski život

Utemeljena na autorovim arhivskim istraživanjima, knjiga Vatra u vatri Michaela Martensa (1973) prva je cjelovita biografija Ive Andrića, književnika koji je bio i izravnim svjedokom ključnih događaja jugoslavenske i europske povijesti 20. stoljeća. Nastojeći rasvijetliti različite izvanknjiževne pojave, koje se ustrajno javljaju kao polazišta u tumačenjima Andrićevog djela, a tiču se nacionalno-kulturnih te društveno-političkih prilika, kako u doba kad nastaje, tako i danas, Martens najviše pažnje posvećuje rekonstrukciji razdoblja Andrićeve diplomatske službe u Berlinu pred Drugi svjetski rat te lokalnih i šire europskih političkih okolnosti u kojima mu je 1961. dodijeljena Nobelova nagrada, narativno povezujući te dvije vremenski udaljene i značenjski disparatne epizode u smislenu – iako nipošto konačnu, ni jedinu moguću – interpretativnu konstrukciju.

Nataša Mataušić: Diana Budisavljević Prešućena heroina Drugog svjetskog rata

Zagrepčanka Diana Budisavljević, Austrijanka rođena Obexer, supruga uglednog zagrebačkog liječnika Julija Budisavljevića, organizirala je tijekom Drugog svjetskog rata izrazito uspješnu široku akciju spašavanja djece iz ustaških logora, kojom je od sigurne smrti izbavila najmanje 7000 djece, organizirala njihov smještaj i vodila detaljnu kartoteku kako bi roditelji nakon rata mogli naći svoju djecu. U nadasve teškim ratnim uvjetima pronašla je snage i hrabrosti da slobodno misli, slobodno djeluje i pruža aktivan građanski otpor ustaškom režimu. Čim su na scenu stupile nove komunističke vlasti ta heroina Drugog svjetskog rata u potpunosti je onemogućena u svom radu, oduzeta joj je kartoteka, a ona izbrisana iz povijesti. Ova knjiga do detalja otkriva tko je ona bila, što je napravila, što o njoj govore njeni suradnici, koliko su joj zahvalna djeca koju je spasila i zašto je osuđena na prokletstvo zaborava. I tko je za to odgovoran. Govori i o tome kako je napokon otkrivena istina o njoj i njenom velikom djelu.

Marko Perojević: Petar Kružić: kapetan i knez grada Klisa

Djelo Petar Kružić nije samo životopis jednoga vojskovođe, već dio povijesti Klisa, Dalmacije i Hrvatske u cjelini. Unatoč nizu novih priloga, knjiga nije izgubila na svojoj važnosti, osobito zbog jasnoće pripovijedanja te bogatstva tekstualnih podataka. To je i danas čini nezaobilaznim štivom za povjesničare.

Danny Goldberg: Služeći slugi - Sjećanja na Kurta Cobaina

Nirvanin menadžer Danny Goldberg napisao je priču o nezaboravnoj glazbenoj ikoni, o vremenu u kojem se Kurt Cobain pojavio, o glazbi, ali i o prijateljstvu koje je nadišlo generacijske razlike. Povijest rocka nezamisliva je bez ljudi kao što su Brian Epstein, menadžer Beatlesa, Peter Grant, menadžer Led Zeppelina ili Malcolm McLaren, menadžer Sex Pistolsa. U tu prvu ligu glazbenih menadžera ulazi i Danny Goldberg, koji je radio s Nirvanom u trenutku njenog nevjerojatnog glazbenog uspjeha, kada je Kurt Cobain počeo prerastati u legendu. Osim poslovne suradnje, Goldberg i Cobain ostali su prijatelji sve do ranog i tragičnog svršetka života Kurta Cobaina. Neobično prijateljstvo dvojice ljudi koji su pripadali različitim generacijama, različitim, uglavnom suprotstavljenim, subkulturama, različitim životnim orijentacijama. O tom vremenu, glazbi i prijateljstvu, pomiješanima s poslovima za Nirvanu, Goldberg progovara u ovoj knjizi, pisanoj četvrt stoljeća nakon Kurtova samoubojstva, iskrenoj i nemilosrdnoj i prema Kurtu i prema samome sebi. Pogled je to izbliza na ikonu rocka, a rezultat toga najbolje je sažela Joan Jett: Svaki ljubitelj glazbe poželjet će ovu knjigu.

Tich Nhat Hanh: Svijet je moj dom

Thich Nhat Hanh vjerojatno je najomiljeniji zen-budistički redovnik i učitelj na svijetu. Blag, skroman i nepokolebljiv, cijeli je svoj život pretvorio u budistički nauk i tako osvojio srca onih koji traže utjehu, vodstvo i ljubav. Više od četrdeset godina proveo je u izgnanstvu jer se zbog svojih antiratnih nastojanja i humanog i humanitarnog djelovanja nije smio vratiti u rodni Vijetnam. No to ga nije nimalo pokolebalo u njegovoj životnoj misiji da pomaže i hrabri. Zadivio je i Martina Luthera Kinga koji ga je nakon njihovog susreta, 1967. nominirao za Nobelovu nagradu za mir. Njegov je život nadahnuće, putokaz i uzor, a njegove su riječi poput toplih zagrljaja. On je u pravom smislu bodisatva, budističko oličenje suosjećanja. U ovoj knjizi u jasnim, prelijepim slikama pred nama teče jedinstven, predivan život prepun izazova, ljepote i čuda.

Sylvie Simmons: I'm Your Man

Leonarda Cohena, jednog od najvažnijih i najutjecajnijih umjetnika na prijelazu stoljeća, pamtimo kao iznimno osjećajna i inteligentna čovjeka koji je istraživao temeljna pitanja ljudskog života – seks, religiju, moć, ljubav. Cohen je višestruko složen i naoko proturječan lik: pobožan Židov, dendi i ljubitelj žena, kao i budistički redovnik čije je ime Jikan – “obična tišina” – bilo itekakav izazov piscu i pjevaču koji nije živio nimalo obično. I’m Your Man bez ostatka zaokružuje taj osebujni život. Cijenjena glazbena kritičarka Sylvie Simmons kreće iz Cohenova rodnog Montreala i prati ga preko Londona i grčkog otoka Hidre do New Yorka, gdje šezdesetih godina započinje glazbenu karijeru. Slijedi trag njegovih sjajnih postignuća do povlačenja polovicom devedesetih godina i povratka rasprodanom svjetskom turnejom gotovo petnaest godina poslije. Bilo da iscrtava Cohenove putanje sumnjivim uličicama Mumbaija ili dočarava njegove bezbrojne hotelske sobe, Simmons jednako predano istražuje svaku kompleksnu i protuslovnu liniju Cohenova života i duboko pronicavo slika duh, viziju, širinu i dar umjetnika i čovjeka koji nas dandanas zna dirnuti kao nitko drugi.

Simon Sebag Montefiore: Romanovi 1613.-1918.

Romanovi su bili najuspješnija dinastija modernih vremena, vladajući šestinom površine svijeta tri stoljeća. Kako je jedna obitelj pretvorila ratom uništenu kneževinu u najveće svjetsko carstvo? I kako su oni izgubili sve? Knjiga Romanovi – 1613. – 1918. britanskog povjesničara Simona Sebaga Montefiorea intimna je priča dvadeset careva i carica, nekih koji su dotaknuti genijem, neki ludilom, ali svi nadahnuti autokracijom i carskom ambicijom. Montefioreova knjiga otkriva tajni svijet neograničene moći i nemilosrdne izgradnje carstva, zasjenjene urotničkom palačom, obiteljskim suparništvima, seksualnom dekadencijom i divljom ekstravagancijom. Na temelju novog arhivskog istraživanja, Montefiore donosi uzbudljiv ep trijumfa i tragedije, ljubavi i ubojstva, što je univerzalna studija moći i portret imperija koji pomaže i u definiranju Rusije danas.

Boris Rašeta: Čaruga

Mjestimice romansirana biografija legendarnog razbojnika Jove Stanisavljevića, poznatijeg kao Čaruga. Autor naglašava da se kod ovog osobenjaka najčešće vidio karneval, klauniranje, nastojanje da fascinira svijet, hedonizam, erotizam, sebičnost, instrumentalizam, brutalnost. Vjera u sebe i svoju neuništivost učinila ga je slavnim, ali ga je na kraju i stajala glave. Uvijek je pomalo bio na rubu politike, prema današnjim kriterijima, zvalo bi ga se populistom, govorio je o "dobrom narodu" i "lošoj", "otuđenoj eliti" te nudio alternativu vladajućem poretku. Ipak, politika i populizam zanimali su ga samo ako je od njih imao koristi.

Tibor Sekelj: Papuanski dnevnik

Nakon što je proputovao većinu zabačenih dijelova svijeta u vrijeme prije njihova doticaja s civilizacijom, istraživač Tibor Sekelj (1912. – 1988.), na kraju šestog desetljeća života, otišao je u posljednji djelić svijeta na kojem još nije bio – u Papuu Novu Gvineju. Ta donedavno još neistražena, misteriozna zemlja, sa svojih 750 domorodačkih jezika, početkom 1970-ih upravo je izlazila iz kamenog doba – u doba avijacije, računala, političke neovisnosti...

Sekeljevo znalačko upoznavanje s urođeničkim plemenima i mnogim značajnim ljudima i predjelima Papue na skliskim raskrižjima prošlosti i budućnosti, nosi prepoznatljiv pečat njegove svestrane osobnosti. Kao iskusan putnik, novinar, etnograf, muzeolog i esperantist, zainteresiran prije svega za razumijevanje među narodima, Sekelj u Papuanskom dnevniku, osim uzbudljive pustolovine, u kojoj je jedva izbjegao postati žrtvom kanibalizma, pruža obilje zanimljive dokumentarne građe koja ovaj daleki i malo poznat djelić svijeta s lakoćom približava čitatelju.

Tijekom sedamdeset šest godina života Tibor Sekelj živio je, proputovao ili boravio u preko devedeset zemalja svijeta; naučio je dvadeset i četiri jezika, od kojih je tečno govorio devet, održao 7500 predavanja i napisao preko dvadeset knjiga prevedenih na tridesetak jezika. Na prostorima bivše Jugoslavije bio je nesumnjivo najznačajniji etnolog-istraživač izvaneuropskih prostora. Hrvatsku i svjetsku kulturu obogatio je brojnim putopisima i knjigama za djecu od kojih su neke u Hrvatskoj prvi put prevedene na neki južnoslavenski jezik ili su izvorno tu i objavljene. Sekeljeva etnografska građa iz Australije i Nove Gvineje, uz onu D. Lermana i braće Seljan, najveći je doprinos izvaneuropskoj zbirci zagrebačkog Etnografskog muzeja. Osim po nebrojenim predavanjima o ekspedicijama i intervjuima, kao putopisac, Tibor Sekelj je u široj javnosti bio poznat i po televizijskim putopisima koje je radio za Televiziju Zagreb. Sekeljevo ime ostalo je isto tako duboko i trajno vezano uz esperanto, za koji je na lokalnoj ali i na svjetskoj razini učinio mnogo.