Naravno da nismo zaobišli zanimljive knjige o svim granama popularne znanosti i tehnologije koje možete pronaći na našim policama i ovog ljeta osim u suncu i moru uživati i u bogatoj ponudi impresivnih znanstvenih otkrića i tehnološkog napretka uključuju antropologiju, informacijske znanosti, komunikologiju, ekonomiju, antropogeografiju, povijest, politologiju, psihologiju, sociologiju i druge srodne discipline, a sve pisano tako da se, kako to Amerikanci lijepo definiraju, znanstveno znanje širi obrazovanom laiku.

Ivo van Vulpen, Melodija prirode

Kako su fizičari zahvaljujući svojoj nadarenosti i dostupnoj tehnologiji uspjeli otkriti Higgsov bozon, posljednji dio slagalice subatomskog svijeta? Kako je on promijenio naše razumijevanje svemira? Što sada, gotovo desetljeće nakon njegova otkrića? Odgovarajući na ta pitanja, Ivo van Vulpen – fizičar čestica u CERN-u i član tima zaslužnog za otkrivanje Higgsova bozona – poziva nas na putovanje tim liliputanskim svijetom subatomskih čestica.

Melodija prirode vodi nas u uvijek zanimljiv svijet elementarnih čestica – onih koje poznajemo, ali i onih koje ćemo tek otkriti. Autor na mnogo mjesta dokazuje da znanost nije samo priča o uspjehu; nerijetko je to priča o neodgovorenim pitanjima, frustracijama, nerazumijevanju i koračanju u nepoznati teritorij. Oslanjajući se na svima poznata iskustva i usporedbe, pojašnjava nam apstraktne fizikalne pojmove, približava povijest fizike čestica i nudi objašnjenja pojmova poput kvantne mehanike i relativnosti, odnosno njihove uloge u potrazi za novim česticama, silama i pojavama.

Ova knjiga nudi živahan prikaz rada najvećeg svjetskog ubrzivača čestica kao i autorova nadahnjujuća promišljanja o još neriješenim velikim zagonetkama svijeta minijaturnog.

Geoffrey Miller, Razum i razmnožavanje

Kao istodobno pionirska studija evolucije i pristupačno i živo štivo, Razum i razmnožavanje nudo do danas najuvjerljivije - i najradikalnije - objašnjenje o tome kako je i zašto evoluirao ljudski um. Tradicionalno, evolucijska je teorija objašnjavala inteligenciju samo kao nusproizvod velikog mozga. No, psiholog Geoffrey Miller tvrdi da se ona, poput paunovog repa, aktivno razvila za udvaranje i parenje te time oblikovala ljudsku prirodu.

Stephen Hawking, Kratki odgovori na velika pitanja

Posljednja knjiga jednoga od najznamenitijih znanstvenika našeg vremena. Tijekom cijele svoje veličanstvene znanstvene karijere svjetski poznat britanski fizičar i kozmolog Stephen Hawking trudio se širiti naše razumijevanje svemira i razjasniti neke od njegovih najvećih misterija. Iako ga je znanstvenoistraživački rad o crnim rupama, imaginarnom vremenu i višestrukim povijestima vodio u najudaljenije dijelove svemira, Hawking je čvrsto vjerovao da znanost može i treba poslužiti za rješavanje problema na našem planetu.

I upravo sada, kada se suočavamo s mogućim katastrofalnim promjenama na Zemlji – poput klimatskih promjena, sve oskudnijih prirodnih resursa pa do izazova, čak i prijetnji, koje nam donosi razvoj umjetne inteligencije – Stephen Hawking svoju pozornost skreće upravo na najbitnija pitanja koja se tiču budućnosti ljudskoga roda.

U knjizi Kratki odgovori na velika pitanja, Stephen Hawking, jedan od najvećih umova našeg vremena, ostavio nam je svoja posljednja razmišljanja o bitnim pitanjima i izazovima s kojima se suočavaju naš planet i čovječanstvo.

Manfred Spitzer, Epidemija pametnih telefona

U posljednjih deset godina, pametni je telefon golemom brzinom osvojio svijet i promijenio svakodnevicu svojih četiri milijarde korisnika kao nijedna tehnička inovacija prije. Od jutra do večeri, na poslu i u privatnom životu: čini se da ništa ne funkcionira bez pametnog telefona. No, ima li njegova uporaba svoju cijenu? Kao da se o njemu samo razmišlja u pozitivnom kontekstu, a malo njih se brine zbog negativnih učinaka na naše razmišljanje, osjećaje i djelovanje, naše zdravlje i naše društvo. Krajnje je vrijeme da se ovom pomodnom hiru suprotstavimo činjenicama.

Na zdravstvene posljedice pretjerane uporabe pametnih telefona upozoravaju i investitori i poduzetnici. Šef Applea preporučuje da se pametni telefoni ne bi trebali koristiti u školama, francuski ih je predsjednik tamo potpuno zabranio, a Južna Koreja već godinama ima zakone koji štite mlade od najgorih posljedica upotrebe mobitela. Angažirani psihijatar Spitzer, nakon što je u svojim bestselerima obradio temu usamljenosti te opasnosti od digitalnih medija, u svojoj novoj knjizi ponovno obrađuje jedan od najvažnijih problema suvremenog čovjeka.

Robert Torre, Ludilo uzvraća udarac

Ludilo postoji naprosto i samorodno. Psihijatrija mu tek daje ime i lik, klasificira ga i terapijski napada. Utoliko ga u pojavi i pojavnosti mijenja, ali ga svakako inicijalno ne stvara. Ludilo je postojalo i prije psihijatrije. Supostoji i uz psihijatriju, a sigurno će postojati i ako jednog dana psihijatrije ne bude. Naime, ludila je otkad je i ljudi. Najvjerojatnije će ga i biti sve dok bude ljudi.

Doduše, zamislive su, ali nisu poznate ljudske zajednice bez luđaka. Ludilo poznaju sva društva, svih povijesnih razdoblja. I ne samo da se ludilo događa u društvu, nego je svakako i od društva, a dijelom zbog društva i utoliko je društveni fenomen. Zamislivi su društveni složaji u kojima ludila ima više, odnosno manje. Kako se društvo mijenja, mijenja se i konfiguracija ludila u ospoljenju. Povijest ludila prati društvenu povijest. Utoliko, ludilo je izvorniji i širi pojam od psihijatrijskih poremećaja i od psihijatrije. Ludilo može i bez psihijatrije, no psihijatrija ne može bez ludila. Psihijatrijski poremećaji su konstrukt psihijatrije, dok ludilo nije. Ludilo je univerzalni fenomen ljudskih društava, dok psihijatrija nije. Tako da i samo ludilo ima svoju povijest. I u onome pretpsihijatrijskom i u ovome psihijatrijskom razdoblju te povijesti.

Lica i naličja ludila doživljavaju velike epohalne mijene. Samo, povijest ludila velika je i duga, a psihijatrije mala i kratka. Ali psihijatrija je svakako najfascinantniji, najkompleksniji, najobuhvatniji i najpronicljiviji povijesni odgovor na ludilo. No i psihijatriji, baš kao povijesno prethodim odgovorima, fenomen ludila ostaje i nadalje neproničan. Ludilo tako ostaje najzagonetnijim psihološkim iskustvom koje čovjek može doživjeti jer objedinjuje najzazornija iskustva bivanja čovjekom (otuđenja, priviđanja, sumanutosti, mahnitosti, bezumnosti, zamagljenja svijesti, radikalne samoće, strahovanja i patnje). Biti lud podrazumijeva biti čovjekom na najnerazumljiviji mogući način.

Carlo Rovelli, Anaksimandrova revolucija

U knjizi znameniti teorijski fizičar razmišlja o ostavštini predsokratovskog filozofa Anaksimandra, koji je pokrenuo prvu znanstvenu revoluciju u povijesti. Naime, on je razradio novu kartu kozmosa, zamijenivši kozmos sačinjen od neba iznad i Zemlje ispod otvorenim kozmosom, sačinjenim od Zemlje koja lebdi okružena nebom. Spoznajna je to revolucija čak veća od one Kopernikove i Einsteinove. Pišući o Anaksimandru kao prvom znanstveniku, autor rječito i složeno promišlja o prirodi znanstvene misli.

Daniel C. Dennett, Darwinova opasna ideja

U knjizi koja je istovremeno revolucionarna i razumljiva, Daniel C. Dennett, koga Chet Raymo i „Boston Globea“ naziva 'jednim od najprovokativnijih mislilaca na planetu', fokusira svoj nepogrešivo logičan um na teoriju prirodne selekcije, pokazujući kako Darwinova velika ideja preobražava i rasvjetljuje naš tradicionalni pogled na čovjekovo mjesto u svemiru. Dennett živo opisuje samu teoriju, a zatim Darwinovu viziju proširuje besprijekornim argumentima za svoje često iznenađujuće zaključke, stavljajući na kušnju stavove nekih od najpoznatijih znanstvenika današnjice.

Saifedean Ammous, Bitcoin standard

Dana 1. studenoga 2008. računalni programer koji se predstavlja pod pseudonimom Satoshi Nakamoto poslao je poruku dopisnoj listi o kriptografiji da objavi kako je kreirao „novi sustav elektroničke gotovine koji se u potpunost temelji na interakciji korisnik – korisnik, bez treće strane od povjerenja…
U Bitcoin standardu ekonomist Saifedean Ammous vodi čitatelje kroz fascinantnu povijest tehnologija novca i istražuje što je tim tehnologijama dalo njihovu monetarnu ulogu, kako su je izgubile, što iz toga možemo naučiti o poželjnim značajkama novca i kako je Bitcoin dizajniran da bude bolji od tih tehnologija.

Ammous tumači ekonomske, društvene, kulturne i političke koristi čvrstog novca u odnosu na slabi novac kako bi omogućio informiranu raspravu o potencijalnoj ulozi koju bi Bitcoin mogao imati u digitalnoj ekonomiji budućnosti. Umjesto da bude valuta za kriminalce ili jeftina mreža za plaćanje za široke mase potrošača, ova knjiga tvrdi da se Bitcoin razvija u decentraliziranu, apolitičnu alternativu sa slobodnog tržišta nacionalnim središnjim bankama, s potencijalno ogromnim implikacijama za slobodu i prosperitet pojedinaca. Za svakoga tko traži bolje razumijevanje ovoga novog digitalnog novca, Bitcoin standard je ključan izvor za to.

David Attenborough, Život na našem planetu

„Imam 94 godine. Moj je život bio uistinu nevjerojatan. Tek sada doista razumijem koliko nevjerojatan. Kao mladić imao sam osjećaj da se nalazim u divljini i doživljavam netaknut prirodni svijet – ali bila je to samo iluzija. Tragedija našeg vremena zbiva se svuda oko nas – jedva primjetno, iz dana u dan, gubimo divljinu našeg planeta, njegovu bioraznolikost. Svjedočio sam tom propadanju. Život na našem planetu moje je svjedočanstvo i vizija budućnosti. To je priča o tome kako smo počinili svoju najveću pogrešku i kako je još uvijek, ako odmah nešto poduzmemo, možemo ispraviti."

„…kako bismo naš planet ponovno učinili stabilnim, moramo mu vratiti bioraznolikost, baš ono što smo mu oduzeli. To je jedini izlaz iz krize koju smo sami stvorili. Svijet ponovno moramo učiniti divljim.“

Matthew Walker, Zašto spavamo

Već i malo te kratkotrajno pomanjkanje spavanja mijenja naš mozak i umne te fizičke sposobnosti, a to se, kako pokazuje Walker, odražava na mnogobrojne aspekte života. Otvarajući vrata brojnih laboratorija za spavanje, autor razotkriva kako uz pomoć sna možemo utjecati na inteligenciju, zdravlje i raspoloženje svoje djece, kako možemo bolje učiti i pamtiti, biti produktivniji, jačati imunosni sustav, čuvati sve organske sustave u tijelu te tako spriječiti psihičke bolesti i degenerativne procese, ali i zarađivati više i izgledati bolje.

I ne samo to, promjenom odnosa prema spavanju, i uvažavanjem te nasušne životne potrebe na isti način na koji cijenimo zdravu prehranu i kretanje, mogli bismo pozitivno utjecati na obrazovni, ekonomski i zdravstveni sustav jer svi oni pate zbog neispavanosti koja izaziva fatalne pogreške. Walkerova je poruka da promjene ne treba unijeti samo u našu spavaću sobu, nego da sustavno treba dopustiti liječnicima, učenicima, radnicima da dovoljno spavaju kako bi se ispravile brojne nepravde i nelogičnosti u našem društvu. O ovom međunarodnom bestseleru otkrijte gotovo magičnu svrhu svojih snova i različitih faza spavanja, nevjerojatne evolucijske prilagodbe koje nam je omogućilo spavanje te začuđujuću spregu biokemijskih procesa o čijoj usklađenosti ovisi trećina našeg života – ona u usnulom stanju.

Dr. Eric Pearl i Frederick Ponzlov, Solomon govori o rekonekciji vašega života

Zašto su istaknuti liječnici, kvantni fizičari i istraživači širom svijeta zainteresirani za naizgled slučajan susret dr. Erica Pearla s jednim od pacijenata? Što se skrivalo u tom susretu što bi moglo ne samo radikalno ubrzati putanju njegova života, nego u konačnici utjecati na život milijuna ljudi… a najvjerojatnije će duboko utjecati i na vaš život? Kakav je to fenomen?

U svom međunarodnom bestseleru Rekonekcija: iscijelite druge, iscijelite sebe (V.B.Z, 2010.), dr. Pearl čitatelje je poučio kako stupiti u kontakt s obuhvatnim spektrom energije, svjetlosti i informacija koje prije nikome nigdje nisu bile dostupne. Zahvaljujući tome, omogućio nam je da potpuno transcendiramo složene „metode“ energetskog iscjeljivanja i izazovemo dramatična, često trenutačna iscjeljenja te životne preobrazbe!

Dr. Eric Pearl i Frederick Ponzlov u ovoj knjizi donose nove spoznaje o iscjeljivanju, svijesti i našem četvorodimenzionalnom postojanju na Zemlji. Vođeni duhom Solomona, izvandimenzionalne inteligencije koja progovara kroz Fredericka, iskusite iz prve ruke spoznaje do kojih se dolazilo tijekom evolucije ove jedinstvene transcendentne metode danas poznate kao rekonektivno iscjeljivanje. Sada te spoznaje, koje su izazvale pravu revoluciju u svijetu iscjeljivanja i dale nam ključ kojim ćemo otključati golemu moć koju svako od nas posjeduje, možete primijeniti i u svom životu.

Avi Jorisch, Neka bude inovacija

Ne može se poreći da Izrael ima izuzetne inovatore koje ne povezuju vjera, novac ili položaj, nego u velikoj mjeri želja da se unaprijede ljudski životi i poboljša svijet.

Knjiga Neka bude inovacija bavi se temom globalnog utjecaja izraelskih inovacija koje su promijenile svijet te ljudi koji stoje iza njih. Ovo je priča o tome kako su izumi nastali u Izraelu poboljšali život milijardama ljudi u svijetu i kako je izraelska domišljatost pomogla hraniti gladne, liječiti bolesne i graditi zaklone za beskućnike i u drugim zemljama.

Kad razne odgovorne i službene osobe, zakonodavci, inženjeri, liječnici, odvjetnici, bankari i radnici svih vrsta diljem svijeta traže rješenja za svoje probleme – male i velike – trebali bi se ugledati u Izrael kako bi našli već postojeće odgovore ili unaprijedili nova rješenja.

Ova će knjiga pokazati što izraelski inovatori trenutačno rade kako bi svijet učinili boljim mjestom i na koji način utječu na cijelo čovječanstvo. Dat će naslutiti i za što je Izrael sposoban u budućnosti.

Edward Snowden, Trajni zapisi

Edward Snowden, čovjek koji je riskirao sve da razotkrije sustav masovnog nadziranja koji provodi vlada SAD-a, prvi put priča priču svojega života, među ostalim kako je pomogao izgraditi taj sustav i što ga je potaknulo da ga pokuša srušiti.

Godine 2013. tada dvadesetdevetogodišnji Edward Snowden šokirao je svijet odmetnuvši se od američke obavještajne zajednice i otkrivši da vlada Sjedinjenih Američkih Država u tajnosti pokušava pronaći način prikupljanja svih telefonskih poziva, SMS-ova i e-mailova. Rezultat bi bio besprimjeran sustav masovnoga nadzora koji može zadirati u živote svih ljudi na svijetu. Šest godina poslije, Snowden prvi put opisuje kako je pomogao u nastanku toga sustava i što ga je potaknulo da ga razotkrije. Od idiličnih predgrađa Washingtona njegova djetinjstva i tajnih zadataka tijekom zaposlenja u CIA-i i NSA-i.

Trajni zapisi izvanredna je priča o bistrome mladiću odgojenome na internetu - mladića koji je postao špijun, zviždač i, u progonstvu, savjest interneta. Duhovit, lepršav, strastan i prostodušan, „Trajni zapisi“ važan je dokument o našemu digitalnom dobu predodređen da postane klasikom.

Neil deGrasse Tyson, Pisma jednog astrofizičara

Druga popularno-znanstvena knjiga astrofizičara Neila deGrasse Tysona prevedena na hrvatski jezik izbor je pisama iz razdoblja duljeg od dva desetljeća. Knjiga sadrži izravna znanstvena pitanja, pisma osobne naravi, otvorena pisma koja je sam autor napisao: uredništvu New York Timesa, u formi objava na Facebook-u i na drugim javnim mjestima na internetu. Podijeljena je u četiri glavne cjeline: etos (pisma na temu vjerovanja i težnji), kozmos (bavi se svemirom kao uređenom cjelinom), patos (sjećanjima) i kairos (trenucima za odlučivanje i djelovanje). Na kraju knjige se nalazi i tematsko kazalo koje grupira pitanja u teme poput: astronomije, biologije, filozofije, obrazovanja, itd.

Reza Aslan, Bog - povijest čovjeka

Autor Reza Aslan uvjerenja jeste da se cijela povijest čovječanstva može ispričati kroz povijest religija, koje on tretira sasvim ravnopravno, kao posebne aspekte jedne te iste vjere u Boga. On je skeptičan prema religijama, koje vidi samo kao razne „jezike“ sastavljene od simbola i metafora, ali ti jezici svi govore o istoj stvari, iskazuju na različite načine jednu te istu vjeru.

Autora na takav pristup potiče njegov osjećaj da su humanizam i panteizam ključni elementi shvaćanja povijesti religija, pa tako i povijesti u cjelini. On u knjizi prati razvoj religioznosti, od primitivnog animizma, do današnjeg monoteizma. Posebno pažljivo proučava i čitatelju objašnjava korijene religioznog poriva, smještajući ga u svoju teoriju evolucije. Kada su prvi ljudi – lovci i skupljači – sebi pokušavali objasniti svijet, oni su Boga prepoznavali u objektima i pojavama koje su neposredno uočavali oko sebe, u životinjama, prirodnim pojavama, dajući im ljudske karakteristike, ali pripisujući im i ljudska ponašanja.

Bili su uvjereni da te pojave i ta bića oko njih svi imaju dušu, a to je početak vjere. Kako se ljudska civilizacija razvijala tako se i priroda onoga u što se vjeruje mijenjala, pa su tako nastali i antički bogovi koji su i predstavljani kao ljudi sa posebnim moćima, da bi na kraju razvijen monoteizam, koji su prvi prihvatili Židovi.

Knjiga se našla na ranglistama najprodavanijih knjiga u SAD, ali je izazvala i brojne kontroverze i rasprave, pa je sam autor bio optuživan da je on – nevjernik.

John Higgs, Apsolutno nezamislivo

Dvadeseto stoljeće trebalo bi imati smisla.

To je povijesno razdoblje o kojem znamo najviše, epska geopolitička priča koja se kreće kroz Prvi svjetski rat, veliku krizu, Drugi svjetski rat, američko stoljeće i pad berlinskog zida. Ali nekako ta priča ne vodi sasvim k svijetu u kojem se danas nalazimo, ovom čudnovatom 21. stoljeću koje se batrga u mreži stalnoga nadzora, neodržive konkurencije, poplave trivijalnoga i izvanrednih prilika.

Vrijeme je, dakle, za nove vidike.

Sa Johnom Higgsom kao vodičem skrećemo s dobro utabane staze i lutamo nekim zanimljivim stranputicama dvadesetog stoljeća, istražujući i poznat i nepoznat teren, nalazimo nove poglede na svojem putu do naše sadašnjosti. Krećemo se u društvu nekih od najradikalnijih umjetnika, znanstvenika, genija i luđaka onoga doba. Oni nam pokazuju da veliki noviteti poput relativnosti, kubizma, kvantne mehanike, postmodernizma i matematike kaosa nisu nerazumljivi apstraktni užasi kakvima ih smatramo, nego putokazi koji nas vode k svijetu u kojem danas živimo.

Rutger Bregman, Ljudski rod - Povijest čovječnosti

Jedno vjerovanje ujedinjuje ljevicu i desnicu, psihologe i filozofe, pisce i povjesničare. Prožima naslovnice koje nas okružuju i zakone koji nam određuju život. Vrišti s internetskih portala, posebno društvenih mreža. A korijeni tog vjerovanja sežu duboko u zapadnjačku misao: od Machiavellija do Hobbesa, Freuda do Pinkera, prešutna pretpostavka jest da su svi ljudi loši. Dapače, ljudi ne samo da su loši, nego i uvijek djeluju gonjeni vlastitim interesom. Što ako to nije točno?

U svojoj dugo očekivanoj knjizi "Ljudski rod: Povijest čovječnosti", Rutger Bregman tvrdi nešto sasvim suprotno: realistično je i revolucionarno pretpostaviti kako su ljudi dobri. Ovaj međunarodni autor bestselera i ugledni povjesničar proteklih će 200.000 godina ljudske povijesti staviti u sasvim drugačiju perspektivu, dokazujući nam kako smo predodređeni biti ljubazni te skloniji suradnji i povjerenju u drugoga. Takav stav ima svoje čvrste temelje još od početaka Homo sapiensa.

Od stvarnog Gospodara muha, preko mana jednog od najzloglasnijih psiholoških eksperimenata u povijesti, sve do istinite priče o dva brata na suprotnim stranama koji su naposljetku pomogli Nelsonu Mandeli da okonča aparthejd, Bregman nam pokazuje kako vjerovati u ljudsku darežljivost i suradnju nije tek optimistična fantazija – to je stvarnost. Dapače, ima golemi utjecaj na to kako društvo funkcionira. Kad u drugima vidimo sve najgore, to će i iz naše politike i ekonomije izvući ono najgore. No, vjerovanje u ljudsku dobrotu i altruizam može biti novi način razmišljanja – te poslužiti kao temelj za postizanje istinske promjene u našem društvu.

Jeffrey S. Rosenthal, Kucni o drvo - Sreća, slučajnost, vjerojatnost i njihov smisao

Kada kupimo srećku, kockamo u kockarnici ili bacamo kockicu u društvenoj igri, je li slučajnost predodređena ili je podređena našem utjecaju? Možemo li išta učiniti da popravimo svoje izglede? Jesu li neke osobe same po sebi sretnije od drugih? Kada se sportski navijači suoče s razočaranjem zbog izgubljene utakmice ljubljene ekipe, zašto su taj poraz smjesta spremni praznovjerno pripisati nekoj kletvi? Ispunjava li njihovo vjerovanje kakvu potrebu?

Kada užasne tragedije poput atomskih eksplozija, uragana i cunamija ubiju tisuće ljudi, postoji li „razlog“ za to? Ispunjavaju li žrtve svoju „sudbinu“? Ili je to samo glupa, užasna i bezrazložna nesreća koja prouzročuje patnju? Kako trebam reagirati saznam li da sam se rodio u petak, trinaestog? Osuđuje li me ta činjenica na promašen život i nezadovoljstvo? Je li moj skromni uspjeh pokazao da sam „razbio“ kletvu? Ili je nikad nije ni bilo? Ova knjiga odgovara na ta pitanja.

James Bridle, Novo mračno doba - Tehnologija i kraj budućnosti

Tehnički sve složeniji svijet oko nas razumijemo sve slabije. Taj se trend temelji na jednoj jedinoj zamisli: vjeri da je naše postojanje shvatljivo na računalni način, i da je za bolji svijet dovoljno imati više podataka. Iako su nam informacije prividno dostupne, živimo u novom mračnom dobu. Bilo da je riječ o neukrotivim financijskim sustavima ili trgovačkim algoritmima, umjetnoj inteligenciji ili tajnim državnim poslovima, više ne razumijemo kako se našim svijetom vlada ni kako nam ga se prikazuje.

Mediji su prepuni neprovjerljivih nagađanja, a korporacije svojim uposlenicima vladaju nadziranjem i prijetnjama automatizacijom. U ovom izvanrednom djelu ugledni umjetnik i pisac James Bridle donosi pregled povijesti umjetnosti, tehnologije i informacijskih sustava, i raskrinkava tamne oblake koji se nadvijaju nad naše snove o uzvišenom digitalnom dobu.

Dan Carlin, Kraj je uvijek blizu

Analizirajući apokaliptične trenutke u povijesti čovječanstva, autor razmatra pitanja koja nameće mogućnost kataklizme. U kakvom su, primjerice, odnosu razvoj tehnologije i opstanak ljudske vrste, može li se ona nositi sa snagom svog oružja, a da ne uništi samu sebe, hoćemo li doživjeti sudbinu svih prethodnih era koje su završavale u dramatičnim okolnostima kao što su prirodne kataklizme ili iscrpljujući ratni sukobi, odnosno, što ako se to dogodi u našoj generaciji?

Spajajući u svojim razmišljanjima prošlost i budućnost, temi opstanka ljudske vrste autor pristupa informirano, ali pristupačno i čitatelju nespecijalistu, te u priloženoj bibliografiji predlaže daljnju građu za pojedinačne teme.