Odmah moramo reći... da smo popis sastavljali dan ranije, neki bi naslovi otpali, a neki kojih na popisu nema bili bi na listi, a jednako bi vrijedilo i da smo tekst pisali koji dan kasnije. To je u konačnici sjajna vijest jer govori o tome kako dobre literature ima napretek i da izbor počesto ovisi o trenutnom raspoloženju i motiviranošću određenom temom.

Zato, ako neke od naših preporuka i nisu po vašem gušu, vjerujemo da će biti dobar smjerokaz prema našim uobičajeno bogatim policama gdje možete sami odabrati knjigu koja će vam ovog ljeta praviti društvo.

U ovom tekstu krećemo se rutama Italije, Bugarske, Sjedinjenih država, Islanda, Koreje, Irske, Indije, Poljske, pa čak i preko Arktika sve do Izraela gdje ćemo zavirivati u obiteljske sage, fascinantne ljubavne priče i dirljive ratne drame, autobiografije, pratiti misteriozno nestale, kretati se romanom ceste, sjećati se odrastanja, a tu je i jedna od najpoznatijih biografija na svijetu koja je dobila novu interpretaciju.

Georgi Gospodinov, Fizika tuge

Drugi roman jednog od najprevođenijih bugarskih pisaca, koji je osvojio i nekoliko književnih nagrada, osebujno je djelo koje izmiče jednoznačnoj interpretaciji. Pripovjedač (s dijagnozom patološke empatije) mijenja perspektive te se postupkom prekomjernog uživljavanja prebacuje u lik svojega djeda-dječaka, djeda-odraslog čovjeka i niz drugih likova kojih se prisjeća ili oni na neki način ulaze u njegov život.

Roman je u cijelosti satkan od sjećanja na individualnoj i kolektivnoj razini, sjećanja koja se deponiraju u najrazličitije predmete, priče i doživljaje. Pripovijedanje usložnjava stvarnost sve do simbolične razine - kroz čitav roman provlači se motiv labirinta i Minotaura, a i sam roman je strukturiran kao svojevrsni labirint u kojem čitatelj traži pripovjedne izlaze.

Hana Andronikova, Zvuk sunčanog sata

Daniel Keppler odlazi s djecom i unucima na skijanje u Colorado, a u neobaveznom razgovoru s vlasnicom pansiona saznaje da je porijeklom iz Češke, baš kao i on. Ono što je trebalo biti tek usputan razgovor pretvara se u cjelonoćnu ispovijed i otvaranje starih, nikad zacijeljenih rana. Sve ono što je Daniela tištalo čitavog života, sva neodgovorena pitanja, najednom isplivava na površinu, a odgovore, čini se, zna samo Anne…

Napeta obiteljska saga, fascinantna ljubavna priča i dirljiva ratna drama – sve je to Zvuk sunčanog sata. Premda se radnja odvija u jednom danu i jednoj noći, priča nas vodi na putovanje preko triju kontinenata i kroz gotovo cijelo 20. stoljeće. Klupko života Daniela i njegove obitelji rasplest će se u nekoliko nevjerojatnih niti, koje se protežu od čarobne Indije, preko ratom poharane Češke do naposljetku Kanade i Amerike. Mijenjajući mjesto i vrijeme radnje, autorica naglasak stavlja na univerzalnost čovječnosti i na bezvremenske vrijednosti – poput ljubavi, prijateljstva i razumijevanja – koje nadilaze zacrtane državne granice, mržnju i ratove.

Halldóra Thoroddsen, Dvoslojno staklo

Jesen je, a iza prozorskoga stakla svog stančića vrijeme u mislima provodi udovica, puna bora i ožiljaka od ispunjena života, većinom provedena s pokojnim suprugom. Svakodnevicu upravljanu rutinom i nostalgijom, povremenom čašom džina u lokalnoj pivnici i sastancima u bračnom klubu ipak će promijeniti jedan neznanac. Nekoliko će jeseni proći, a njihova će priča pokazati da, godinama i mudrosti unatoč, život uvijek umije iznenaditi – i zadati udarac.

Dvoslojno staklo kratak je, ali intenzivan roman, pomno promišljan i ispripovijedan snažnom metaforikom koja pogađa srž života u trećoj dobi. S pravom nagrađena Nagradom Europske unije za književnost, Halldóra Thoroddsen jedinstveno prikazuje svakodnevicu islandskog grada, dajući glas onima koji je tiho promatraju i u njoj najmanje sudjeluju. A imaju što reći.

Han Kang, Vegetarijanka

Sve što znamo o Yeong-hye, glavnoj junakinji ovog romana, dolazi iz usta njezina supruga, šogora i sestre. Iz njihovih vizura doznajemo da je riječ o sasvim prosječnoj, čak i dosadno apatičnoj figuri čiji život ni na koji način ne pobuđuje zanimanje, sve do pojave grotesknih učestalih košmara koji je iz temelja mijenjaju. Ponukana snovima, Yeong-hye prestaje jesti meso pokrećući lavinu zgražanja i otpora svoje obitelji i okoline, koja kulminira njezinom težnjom za preobrazbom u biljku. Niz događaja koji će uslijediti i zauvijek promijeniti njihove živote oslikava sve dublju psihičku i fizičku metamorfozu čiji krajnji cilj titra na međi samouništenja i samospasenja.

Težnja za napuštanjem vlastita tijela stara je koliko i čovječanstvo samo, ali rijetko ovako inteligentno tematizirana u suvremenoj prozi. Autorica se latila ovog zahtjevnog zadatka istražujući različite oblike rubnog ponašanja, posebice nasilja i seksa koji su dominantno prisutni kao motiv, i za Han gotovo jednoznačni. Nasilje je secirano u svim svojim oblicima, bilo kao tankoćutna psihička submisivnost, bilo kao krvoločni izljevi bijesa. Ova tročinka maestralno prodire u najzakučastije slojeve ljudske duše i otvara polemike karakteristične ne samo za korejsko već i moderno zapadnjačko društvo. Ne čudi stoga da je engleski prijevod Vegetarijanke šokirao i oduševio svjetsku književnu kritiku i čitatelje, ali i uzrokovao brojne kontroverze zbog niza mogućih interpretacija.

Joseph O’Connor, Igra sjena

U priči intenzivne atmosfere koja se temelji na stvarnim događajima pripovjedač spaja živote i umjetnička htijenja troje stvaralaca, dovodeći ih u London druge polovice 19. stoljeća: Abrahama "Brama" Stokera, Irca koji za života nije doživio književni uspjeh, dok je njegov lik Drakule kasnije postao opće mjesto u popularnoj književnosti iz koje se vinuo i u druge umjetničke medije, Henryja Irvinga, najvećeg šekspirijanskog glumca svog vremena i Alice "Ellen" Terry, obožavane i najbolje plaćene glumice u to doba u Engleskoj. Udruživši se da osnuju kazalište koje će postati jedno od najslavnijih londonskih, Kazalište Licej, troje kreativaca razmiču mnoge granice, a to neće ostati bez posljedica. "Igra sjene" proglašena je najboljim romanom 2019. godine u izboru Irish Book Award te knjigom godine Sunday Timesa.

John Williams, Krvnikov Prijelaz

Radnja romana odvija se 1870-ih godina. Will Andrews, potaknut razmišljanjima R. W. Emersona, napušta studij na Harvardu i kreće na Zapad žudeći za neiskvarenom divljinom. Završava u Krvnikovu Prijelazu, gradiću u Kansasu, prepunom sumnjivih tipova u potrazi za lakom zaradom. Ubrzo se sprijatelji s jednim od njih koji ga očara pričom o krdu bizona u dolini Colorada i uvjerava da mu se pridruži u lovu na to skriveno blago. Putovanje vrvi iskušenjima, no sam cilj je mjesto rajske ljepote.

Ono što slijedi, pokolj je bizona koji poprima takve razmjere da članovi ekspedicije gube pojam o vremenu. Uskoro ih zatiče zima te ostaju zameteni u snijegu do proljeća. Izmučeni hladnoćom, glađu i boleštinama, vraćaju se u Krvnikov Prijelaz, osupnuti iznenađenjima koja ih ondje očekuju.

Gregory David Roberts, Shantaram

Roman suvremenog australskog pisca priča je epskih razmjera o Shantaramu (čije ime znači 'Čovjek Božjeg Mira') i njegovu fascinantnom životnom putu. Shantaram je zatvorski bjegnac iz Australije, razočarani revolucionar, bivši ovisnik, posrnuli filozof, "zatvorski pjesnik", krijumčar, švercer oružjem, falsifikator.

Tragom svog iskupljenja dolazi u Indiju, otkrivajući njena bezbrojna lica, od najblistavijih do najmračnijih mjesta - od sjaja zadivljujućeg Bombaya do najsiromašnijih slamova, improviziranih klinika i tržnica ljudima do pušionica opijuma, kao i spektar različitih aktera s ove šarolike mnogoljudne pozornice – članove bombayske mafije, prosjake, mudrace, glumce, prostitutke, svece…

Sally Rooney, Normalni ljudi

Connell: marljiv, igra na mjestu glavnog napadača, zgodan, ne upada u tučnjave, svi ga vole. Marianne: otvoreno prezire ljude u školi, nema prijatelja i stanke za ručak provodi sama čitajući romane. Premda se Connell užasava ostati nasamo s njom, katkad mašta o tome što bi mogao reći kako bi je se dojmio. Kad počnu razgovarati, on shvaća da je Marianne jedina osoba kojoj može reći sve – a njihov se odnos produbljuje. Hoće li povezanost koju su stvorili izdržati odrastanje, selidbe, izdaje, “normalne” ljubavne veze, nevidljive ožiljke duše, sadizam, razlike u porijeklu i obiteljski pritisak?

Normalni ljudi drugi je roman mlade irske spisateljice Sally Rooney, po kojem je 2020. snimljena istoimena serija. Na prvi pogled ljubavna priča, na drugi slojevito djelo o ljudskim odnosima i zamkama koje je teško izbjeći. Sjajno napisani, Normalni ljudi obuzimaju vas i očaravaju – baš kao i prethodni roman Sally Rooney Razgovori s prijateljima, ovo je knjiga koju je teško ispustiti iz ruke prije nego što je pročitate od korica do korica.

David Grossman, Kad je Nina znala

Drugo nepromijenjeno izdanje. Utkani u roman životi su triju snažnih ženskih likova – devedesetogodišnjakinje Vere, njene kćeri Nine te unuke Gili. Radnja obuhvaća vremensko-prostorni okvir 20. stoljeća, od hrvatskog gradića Čakovca u osvit Drugoga svjetskog rata, preko Arktika pa sve do izraelskog kibuca… Mučna tajna utkana u živote žena razdire ih desetljećima, a mitski topos njihove patnje je ozloglašeni Goli otok u Jadranskome moru. Ondje Vera u zatočeništvu provodi pune tri godine jer je odbila denuncirati pokojnoga supruga kao narodnog neprijatelja. Roman je ovo o patnji koja se prenosi s generacije na generaciju i strašnim posljedicama dugo čuvanih tajni.

Tri žene osuđene su na iscrpljujuće putovanje do pakla na zemlji, ali i vlastite prošlosti. Tijekom te odiseje, na površinu izbijaju elementarna čuvstva – strah, ljubav i suosjećanje. Osim na autorskoj imaginaciji, djelo se uvelike temelji i na stvarnim događajima. Eva Panić Nahir, inspiracija za Verin lik, bila je Grossmanova bliska prijateljica dvadeset godina, povjerivši mu svoju začudnu životnu priču.

Olga Tokarczuk, Bjeguni

Zbirka priča u kojoj poljska nobelovka donosi fragmente vlastite fascinacije "putovanjima i bjegovima, traganjima za smislom i lutanjima bez cilja" kao okvirom za kolažiranje opaženih detalja o prirodi, duhovnosti, poštovanju prema Drugome, dodiru kultura i individua u njima.

Claudia Durastanti, Strankinja

Autobiografski roman talijanske autorice priča je o njenom neobičnom odrastanju i životu između Amerike i Italije. Rođena u Brooklynu, prve godine provodi okružena brojnim rođacima, tipičnim predstavnicima talijanske zajednice u Sjedinjenim Državama. Kad joj je bilo pet godina, vraća se s majkom i starijim bratom u Italiju.

Žive u malom mjestu u regiji Basilicata, na samom jugu, gdje se njezina obitelj ističe svojim neobičnim navikama. Još više od dvostrukog talijanskog i američkog identiteta autoricu je oblikovao život s gluhom majkom i gluhonijemim ocem koji se nimalo nisu trudili uklopiti u konvencionalni način života i čije su svađe i burni ispadi obilježili njeno djetinjstvo. Kasniji odlazak u Rim i konačno život u Londonu potvrđuju da autorica ostaje strankinja, no njen je identitet suma svih mjesta na kojima je živjela i svih proživljenih trenutaka.

Elizabeth Strout, Olive iznova

Ovaj roman nastavak je životne priče Olive Kitteridge od ulaženja u vezu s udovcem Jackom Kennisonom, umirovljenim sveučilišnim profesorom koji će joj postati drugi suprug, pa sve do poznih godina u kojima postaje udovica po drugi put, doživljava srčani udar te naposljetku završava u domu za starije osobe, gdje se postupno prilagođava drugačijim uvjetima života i upoznaje s novim ljudima. 

Olive svojom direktnošću i iskrenošću često dolazi u konfrontaciju s ljudima iz svoje okoline koji je smatraju čudnom i teškom ženom. Sa sinom i snahom također ima problematičan odnos, no kako joj slabe snage, i njena oštrina se ublažava te se u posljednjoj etapi svoga života približava svojim bližnjima. Spisateljica je za svoja dva romana o Olive Kitteridge dobila brojna priznanja kritike i publike.

Madeline Miller, Kirka

U kući Helija, Boga Sunca i najmoćnijega Titana, rađa se kći Kirka, neobično dijete: ni moćna poput oca ni opako zamamna poput majke. Potraživši društvo u svijetu smrtnika, otkriva da ipak ima moć: moć čarobnjaštva koja prijeti i samim bogovima. Osjećajući se ugroženima, protjeruju je na napušten otok na kojemu ona usavršava okultno umijeće, pripitomljava divlje zvijeri i s vremenom susreće mnoge od najslavnijih mitoloških likova, među kojima, naravno, i Odiseja.

No Kirka nehotice navlači na sebe gnjev i ljudi i bogova, a kako bi zaštitila ono što najviše voli, mora skupiti svu snagu i jednom za svagda odlučiti želi li pripadati društvu bogova među kojima je rođena ili smrtnika koje je zavoljela. Uvjerljivi likovi, visoka jezično-stilistička razina pripovijedanja i neodoljiva napetost čine "Kirku" – drugi roman američke spisateljice Madeline Miller – intrigantnom pričom o obiteljskom suparništvu, dvorskim spletkama, ljubavi i gubitku, koja ujedno slavi nesalomljivu žensku snagu u svijetu kojim vladaju muškarci. 

Neil Jordan, Utopljeni

Glavni lik romana ovog suvremenog irskog pisca, poznatog redatelja i scenarista, je privatni detektiv Jonathan koji pokušava razriješiti slučaj djevojke Petre, misteriozno nestale prije dvanaest godina. U tome mu pomaže vidovnjakinja Gertrude. Usporedno s ovom potragom, Jonathan traga i za izgubljenom bliskošću sa svojom suprugom Sarah.

Radnja je smještena u neki od srednjoeuropskih gradova koji se njega, došljaka iz Londona, doima poprilično "starinski". Takvo okruženje pokazat će se idealnom kulisom za niz neobičnih i fantastičnih događaja koji će mu se gomilati i više neće biti siguran jesu li s ovoga ili s onoga svijeta, a kulminirat će furioznom triler završnicom usred uličnih demonstracija te znakovim potopom koji će uslijediti.

Thomas Pynchon, V

Roman ceste s elementima fantazmagorije, humora i groteske, autorov prvijenac koji je brzo stekao kultni status. Kompleksna priča prati dvojicu likova u šezdeset godina dugom putovanju, na kojem prolaze kroz raznolike krajolike sa svih dijelova svijeta. Pritom se susreću s čitavom lepezom neobičnih likova iz raznih društvenih miljea, a najintrigantnija od njih je V., otmjena prevarantica, špijunka i fatalna ljubavnica zavijena u mistiku.

Ole Thorstensen, Raditi kako treba

Majstor stolar s tridesetak godina radnog iskustva u graditeljstvu bilježi svoj dnevnik u kojemu pruža uvid u svoj rad, radnu etiku i vrijednosti koje su oblikovale njegov život. Iz prve ruke saznajemo kako se organizira radni proces stolarskog graditeljskog zahvata, o čemu valja voditi računa prilikom apliciranja na natječaj za posao, kako se pregovara s potencijalnim poslodavcima o financijama i budžetu, te drugim sudionicima - arhitektima, građevinskim inženjerima, zidarima...

Autentičan i istinit pogled na svijet manualnog rada u kojem je radnik neprestano u dodiru s materijalima i alatima praveći "prolazne stvari koje se mogu zamijeniti drugima i srušiti" plemenit su doprinos reafirmaciji vrijednosti poštenoga rada.

Guzel Jahina, Zulejha otvara oči

Nagrađivani debitantski roman ruske književnice i finalistice za nagradu "Ruski Booker" i "NOS" donosi priču o Tatarki Zujelhi koja biva prognana nakon što joj komunisti ubiju muža pod optužbom da je kulak. Prilagodba na surove životne uvjete uz obalu rijeke Angare, neobična i šarolika zajednica te volja za životom i ljubavi, odlike su ovog romana koji čitatelje upoznaje i s bogatom tatarskom folkloristikom. 

Lize Spit, Rastapanje

Glavna junakinja ovog romana, pripovjedačica Eva, nakon niza godina vraća se u svoje rodno selo na obilježavanje obljetnice smrti Jana, druga iz djetinjstva. Putem oživljava svoja sjećanja na odrastanje u disfunkcionalnoj obitelji roditelja alkoholičara. Središnje mjesto njezina odrastanja zauzimaju dvojica njenih prijatelja vršnjaka – Laurens i Pim s kojima je nerazdvojna od malih nogu i s kojima proživljava buđenje seksualnosti.

U početku bezazlene igre postupno počinju izmicati kontroli da bi završile u okrutnom silovanju i izdaji prijatelja. Eva se s gorčinom prisjeća svih tih događaja koji je proganjaju i u odrasloj dobi. Njezin dolazak u selo pomno je osmišljen kao odmazda za uništeno djetinjstvo. Za ovaj roman mlada belgijska spisateljica dobila je brojne nagrade.

Kyung-sook Shin, Molim te, pazi na mamu

Kada se 69-ogodišnja So-nyo odvoji od muža i nestane u gužvi na peronu podzemne željeznice, gubi joj se svaki trag. Zatečena obitelj pokušava naći noviju fotografiju nestale, a djeca i suprug postaju svjesni koliko su zanemarivali majku i ženu, ili je uopće nisu poznavali. Snažna i topla priča koja duboko zaranja u majčinstvo daje prikaz obiteljskih odnosa, korejske tradicije i kulture. Za ovaj je roman autorica nagrađena književnom nagradom Man Asian Literary Prize.

Amelie Nothomb, Žeđ

Jedna od najpoznatijih biografija na svijetu dobila je novu interpretaciju. Isus Krist pripovijeda o svojoj smrti, uskrsnuću, čudima, suđenju, ljubavi, vjeri i mučenju kroz fizičku perspektivu tijela te svim osjetilima koje ono poznaje – glad, žeđ, požuda, bol. Fizička i ljudska manifestacija, tako bliska i osjetilna, ispričana iz prvog lica, približava Sina Božjeg „običnim smrtnicima“ i dozvoljava drugačiji pogled na sveto tijelo, a daleko od svetogrđa. Ovaj roman nagrađivane francusko-belgijske spisateljice, kritika i struka smatraju najboljim od svih njenih dosad napisanih.