Publicistika: 20 ljetnih preporuka

Jan Zalasiewicz i Kim Freedman, Zemlja nakon nas: kakve će tragove ljudi ostaviti u stijenama?

Je li Zemlja već ušla u novo geološko razdoblje svoje povijesti, antropocen? Koje će geološke tragove ostaviti za sobom ljudska vrsta nakon izumiranja? Na koji način bi se moglo fosilizirati ljudsko tijelo? Velike planetarne promjene fizičkih, kemijsklih i bioloških procesa razvijaju se brže nego ikad u 4,6 milijardi godina Zemljine povijesti.

Te će promjene neminovno biti upisane u naslage koje će predstavljati naše geološko razdoblje. Kako će izgledati zapisi koje ćemo ostaviti za daleku budućnost, i što će na temelju njih neka buduća civilizacija zaključiti o ljudskoj vrsti, tema je ove knjige.

Amos Oz i Šira Hadad, Što čini jabuku?

Ovo je knjiga intervjua vođenih između autora te njegove dugogodišnje prijateljice i urednice nekoliko njegovih knjiga. Kao što govori i sam podnaslov, to je prije svega prijateljski razgovor o različitim temama.

Knjiga je prožeta emocijama, autorovim humorom te posebnošću da s lakoćom i otvoreno govori o svom privatnom životu, djelima koje je napisao i trenucima koji su utjecali na njega, zatim o djetinstvu, roditeljstvu, životu i smrti.

Zbog takve otvorenosti i iskrenosti može se reći da je ovo svojevrsni autoportret jednog od najutjecajnih pisaca prošlog stoljeća. Knjiga je prvi put objavljena godinu dana nakon autorove smrti.

Odd Arne Westad, Povijest Hladnog rata

Hladni rat, sukob kapitalizma i socijalizma koji je potrajao od 1945. do 1989., učvrstio je svjetsku prevlast supersila i stvorio svijet u kojem su moć i nasilje – ili prijetnja nasiljem – osnovna mjerila međunarodnih odnosa. U Povijesti Hladnog rata norveški povjesničar s Yalea Odd Arne Westad promatra Hladni rat kao globalnu pojavu u perspektivi od stotinu godina, od prve svjetske krize kapitalizma krajem 19. stoljeća kad transkontinentalni imperiji – SAD i Rusija – kreću u ekspanziju, do početka devedesetih godina 20. stoljeća, pada Berlinskog zida i raspada Sovjetskog Saveza, kad Sjedinjene Države postaju neprikosnoveni globalni hegemon.

Westad ne analizira samo utjecaj Hladnog rata na uspon američke moći i poraz komunizma sovjetskog tipa već i na pobjedu demokratskog konsenzusa institucionaliziranog u Europskoj uniji, duboke ideološke podjele latinskoameričkih društava, kao i političku i društvenu revoluciju u Kini.

Sjajno napisana, prava riznica povijesnih izvora i izuzetno širokog uvida, Povijest Hladnog rata neizostavno je djelo za razumijevanje bipolarnosti naše nedavne povijesti i geopolitičkih pukotina čije posljedice itekako osjećamo i u 21. stoljeću.

Fareed Zakaria, Deset lekcija za svijet poslije pandemije

Pisana u formi od deset lekcija, knjiga se ne osvrće na samu krizu koju je prouzročila pandemija koronavirusa nego na svijet koji nas čeka nakon pandemije.

Što je potrebno mijenjati u dinamičnom svijetu neprestanog razvitka nakon ove globalne krize? Kakve će nam vlade biti potrebne? Koje ekonomske politike je potrebno primijeniti nakon pandemije? Kako će digitalizacija svakodnevnog života utjecati na nas nakon pandemije? Kako će izgledati gradovi? Što je s nejednakošću? Kako će pandemija utjecati na globalizaciju? Kakvi će biti odnosi među svjetskim silama? Leži li spas u liberalizmu?

Odgovarajući na ta pitanja, autor se osvrće na svijet prije, za vrijeme i poslije pandemije te predviđa svijet nakon nje. Autor knjige je ugledni CNN-ov novinar i kolumnist Washington Posta.

Jan Bolić, Život koji želiš živjeti

Autor knjige Jan Bolić, riječki je pisac koji boluje od spinalne mišićne atrofije tipa 2. Sa svojim pozitivnim stavom o vrijednosti života te visokom razinom svjesnosti i fokusom na zahvalnost, Jan je u svojim tekstovima podijelio spoznaje do kojih je došao tijekom svojega života. Na jezgrovit i jednostavan način Jan je opisao svoj način života, od kojeg nikada nije odustao ili digao ruke. Svojim promišljanjima o životu i življenju želio je podsjetiti i motivirati čitatelje na to koliko nam zapravo malo treba da bismo bili sretni i ispunjeni.

Slavko Goldstein, 1941. Godina koja se vraća

Slavko Goldstein bio je iznimna osoba koja je zadužila hrvatsko društvo na mnogo razina kao nakladnik, publicist, scenarist, neustrašivi intelektualac, pisac... Kruna njegove karijere bila je 1941. – Godina koja se vraća, jedna od najvažnijih knjiga o našoj povijesti.

Pisana iz osobne perspektive, kao sjećanje, no još više kao intelektualni uvid u moralno i humano potonuće koje se dogodilo dolaskom ustaša na vlast, ovo je knjiga koja najdublje razmatra zlo i njegove trajne posljedice. Slavko Goldstein beskompromisno razotkriva svoje traume jednako kao i veselja, spremno priznaje da se svega ne sjeća te zato pomno istražuje građu kako bi dao cjelovitu, jasnu sliku vremena i prostora. 1941. – Godina koja se vraća knjiga je o uzrocima sukoba u Drugom svjetskom ratu, ali još više knjiga o nasljeđu tog vremena i njegovu utjecaju na naše živote do današnjih dana. Goldstein analizira što se događa kada se o prošlosti ne govori jasno, i kada se traume skrivaju pod tepihom.

1941. – Godina koja se vraća kapitalno je djelo naše povijesne publicistike, knjiga bez koje nije moguće razumjeti ni našu opsjednutost prošlošću, ni animozitete između Hrvata i Srba, ni sudbinu židovske zajednice u Hrvatskoj, no iznad svega ona je iskren i otvoren zagovor za humanije i bolje sutra.

Jorge Bucay, Put duhovnosti

Putevima samoovisnosti, susreta, suza i sreće, ključnima za životni rast svake osobe, Jorge Bucay proveo nas je da bi nam otvorio još jedan: Put duhovnosti.

Stići na vrh i nastaviti se uspinjati, kako glasi podnaslov posljednje dionice Bucayevih Planova puta, stara je sufijska metafora koja se odnosi na možda i najvažniji izazov s kojim ćemo se susresti – povezivanje s najtemeljnijim i najuzvišenijim dijelom našega bića. I na ovome putu čeka nas mnoštvo slijepih ulica u koje smo skloni zalutati zahvaljujući usađenoj nam želji za uspjehom, opsjednutosti materijalnim i diktatima vlastitog ega... ali Jorge Bucay pokazat će nam kako se na stazu vratiti, upućujući na ponekad zanemarene putokaze meditacije, ljubavi, molitve, smijeha i zahvalnosti.

U Putu duhovnosti slavni argentinski psihoterapeut otkriva nam duhovnost koja nije rezervirana za odabrane; onu koja nije cilj, već je smjer kojim valja krenuti. Najjednostavnije i najvažnije jest – poručuje nam Bucay – početi hodati.

Sara Ahmed, Kulturna politika emocija

Što su emocije i kako one utječu na naše živote, naše odluke, naša tijela? Kad nas pokreću, a kad natjeraju da se zaustavimo? Povezuju li nas emocije kao zajednicu, ili nas u svijetu punom kontradikcija sve više razdvajaju? Koji je odnos između emocija, jezika i tijela? Sve su to pitanja na koja u ovoj knjizi pokušava odgovoriti vodeća feministička teoretičarka Sara Ahmed analizirajući popularne i teorijske tekstove, uz mnoštvo primjera iz svakodnevnog života.

Kulturna politika emocija kreće od konkretnih emocija – od boli, mržnje, straha, gađenja, srama i ljubavi – i upotrebljava ih kako bi analizirala “emocionalnost tekstova” povezujući rasu, rod i seksualnost, u svjetlu vrlo aktualnih tema poput imigracije, terorističkih napada ili važnosti emocija u feminističkoj i queer politici.

Sara Ahmed upozorava na rastuće nepravde suvremenoga života, na činjenicu da određene skupine ljudi smatramo nevrijednima emocija, da neke živote isključujemo jer se ne uklapaju u društveno prihvaćenu normu. Kulturna politika emocija svakim nas svojim pitanjem poziva na razmišljanje o boljem, pravednijem svijetu, utemeljenom na zajedništvu i razumijevanju.

Tomislav Brlek, Tvrdi tekst

Pokušajem čitanja egzemplarnih ostvarenja Janka Polića Kamova,Ćaskanja i Isušena kaljuža, te Miroslava Krleže, Balade Petrice Kerempuha i Djetinjstvo u Agramu, pjesništva Jure Kaštelana i Ivana Slamniga, zbirke priča Lađa od vode Pavla Pavličića i poeme Hembra Tonča Petrasova Marovića u perspektivi književnosti kao literarnosti želi se ukazati da je njihova neuklopljenost u dominantne književnopovijesne i interpretativne paradigme tek sporadično pitanje specifičnih kulturno-povijesnih okolnosti ili kritičko-teorijske (ne)upućenosti.

Od presudne je, naprotiv, važnosti da se modernost teksta očituje upravo u tome što nikamo ne spada, odupirući se načinom na koji je pisan svakom svođenju na kontekst u kojem je napisan, niti pak ikome pripada, konstitutivno otpisujući ma kakav identitet koji mu se pripisuje – jer je trajno ustrajanje na neprelaznoj otvorenosti koja zahtijeva da ga se uvijek iznova čita eminentno politički zadatak pisanja. Zanemarivati strukture fikcionalizacije svjesnim ili nesvjesnim nečitanjem ne znači, naime, doli vjerovati da je fikcija zbilja.

Danko Plevnik i Srđan Kerim, Svijet bez granica

Razgovori diplomata Srđana Kerima i publicista Danka Plevnika Svijet bez granica priča su o jednoj fascinantnoj i uspješnoj karijeri. Za uspjeh nisu dovoljne sreća i ambicija. Svemu s čime se u životu suočio Srđan Kerim pristupao je temeljito i bez ostatka. Kao učenik katoličke gimnazije u Münchenu, student i doktorand Beogradskog univerziteta, omladinski dužnosnik, ministar u vladi SR Makedonije, glasnogovornik jugoslavenskog Ministarstva vanjskih poslova, kao poslovni čovjek u svijetu medija, ambasador i šef makedonske diplomacije i, konačno, kao predsjednik 62. zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih nacija.

Taj niz uspjeha čini kostur Svijeta bez granica, okvir za napetu priču, ali i refleksije o Štipu i Skopju, mladosti i Jugoslaviji, borbi za međunarodnu afirmaciju Makedonije, mirnom rješenju međuetničke krize 2001. i, svakako, o Ujedinjenim nacijama, njihovoj nemoći, ali i njihovim često podcijenjenim zaslugama.

Kroz Svijet bez granica Srđana Kerima i Danka Plevnika doista slobodno promiču ideje i ljudi, od Koče Popovića i Kire Gligorova, preko Budimira Lončara i Ante Markovića, do Madeleine Albright, Ban Ki-moona, Georgea W. Busha, Angele Merkel i hollywoodskih zvijezda. Svijet bez granica nije samo knjiga sjećanja, već će uvid koji pruža u međunarodne odnose i svjetsku politiku biti koristan budućim povjesničarima. Srđan Kerim i Danko Plevnik nude i kozmopolitsku viziju, optimističnu usprkos izazovima poput klimatskih promjena, pandemije te prijetnjama opstanku demokracije.

Yuval Noah Harari, Sapiens: Rođenje čovječanstva

Rekli su o knjizi: Prava eksplozija kvalitete, pruža užitak i potiče na razmišljanje.
~ Sunday Express
Jedan od meni najdražih pisaca i mislilaca… Oduševit će vas pričom o ljudskoj povijesti i pogledu na našu budućnost.
~ Natalie Portman
Rekao sam već i ponovit ću, knjiga Sapiens Yuvala Noe Hararija zaista je spektakularna. Promijenila mi je pogled na gotovo sve. Ne mogu ju dovoljno preporučiti.
~ Chris Evans
Razlog zašto je Sapiens zauzeo ljestvice međunarodnih bestselera jednostavan je. Knjiga se bavi najvećim pitanjima povijesti i današnjice, a proza je nezaboravna i živopisna. Obožavat ćete ju.
~ Jared Diamond

Jesper Juul, Biti otac, biti muškarac

Očevi u odnosu prema djeci pokazuju drugačije sposobnosti i kompetencije od majki. Oni stoga nisu jednostavno asistenti koji moraju slijediti upute majki, već imaju vlastitu ulogu koju samo oni mogu odigrati. Međutim, preduvjet za to jest da očevi shvate i aktivno preuzmu taj dio svoje odgovornosti.

Knjiga će pomoći očevima da:

- otkriju nove kompetencije u sebi

- aktivno sudjeluju u odgoju djece

- otkriju novi osjećaj životnosti u roditeljstvu

- preuzmu odgovornost za svoju ulogu, a pritom se osjećaju ispunjeno

- razviju veće samopouzdanje i

- postignu autentičnost i vjerodostojnost u novoj ulozi.

Milan Bošnjak, Hrvatska književnost nastala u Njemačkoj 1990. – 2013.

Predmet ove monografije je život i rad hrvatskih pisaca koji žive i rade u SR Njemačkoj od raspada SFRJ i nastanka Republike Hrvatske do njezina ulaska u Europsku uniju. Kako u tim važnim i dramatičnim zbivanjima funkcionira nacionalni kulturni prostor, a time i njegova književnost izvan nacionalnih državnih granica, posebice ona na području SR Njemačke, autorova je preokupacija, a primarni je cilj da se književne prakse usustave i opišu, da im se utvrde glavna obilježja.

U drugome planu, kao indirektni cilj, uočljiva je namjera da se pridonese boljem sagledavanju jednoga objektivno rubnoga i po svemu heterogenoga nacionalnoga književnog korpusa te slijednom toga i njegovoj kontekstualizaciji, pa i valorizaciji, odnosno uključivanju u nacionalnu književnu maticu. (…)

Pitanje oblikovanja što cjelovitije slike nacionalnoga književnog života trajni je izazov domaće historiografije, a posebice nakon Domovinskoga rata kada su barem na načelnoj razini nestali politički razlozi koji su je u tome dotad ometali. U tome smislu ovo je Bošnjakovo djelo i pionirsko i temeljno, time ujedno društveno korisno i važno.“

Božo Kovačević, Promišljanje politike

Desničarski populizam, tvrdeći da se obračunava s komunizmom, zapravo teži potiranju izvornih liberalnih uvjerenja o načelnoj moralnoj ravnopravnosti svih ljudi neovisno o porijeklu i, u europskoj varijanti, odbacivanju tekovina Francuske revolucije. Ideologijom opravdanu i javno deklariranu diskriminaciju temeljem klasnog porijekla, kakvu su provodili komunistički sustavi, desni bi populisti zamijenili klasifikacijom temeljem etnosa, rase i vjere.

Kao što klasna diskriminacija u komunističkim državama nije isključivala diskriminaciju temeljem etnosa, rase i vjere, tako ni razvrstavanje temeljem etnosa, rase i vjere, za što se zauzimaju desni populisti, ne isključuje diskriminaciju temeljem klase, odnosno imovinskog statusa.

Juraj Bubalo, Putovanja braće Seljan

Istraživači Afrike i Južne Amerike, braća Mirko (1871. - 1913.) i Stevo (Stjepan) Seljan (1875. - 1936.) bili su najplodniji hrvatski putopisci izvaneuropskih krajeva u prvim desetljećima 20. stoljeća. Iako su im životi i putovanja tematizirani u romanu i stripu, u znanstvenim rasparvama, a u novije vrijeme i dokumentarno - filmski, njihovo izvorno pisano djelo ostajalo je neukoričeno.

Uza svu volju i napore iskazane na istraživačkim putovanjima, braći Seljan za života nije uspjelo ostvariti želju da se sve sakupi u jednu knjigu, ilustrovanu po mogućnosti, a uzaludna su bila i kasnija nastojanja drugih da objelodane takvo djelo.

Tekstovi koji najbolje reprezentiraju književni opus i istraživački rad braće Seljan sada su tako prvi put objedinjeni u knjizi - više od stotinu godina nakon što su tiskani u časopisu "Prosvjeta".

Dalibor Talajić, La Molnar

Dalibor Talajić, strip crtač, glumac, književnik, svoje je uspomene, anegdote i način života sa slavnom opernom pjevačicom Ljiljanom Molnar Talajić započeo bilježiti nakon majčine smrti 2007. godine. Njegove bilješke kronološki prate biografiju koju potpisuje Jagoda Martinčević, muzikologinja, glazbena kritičarka i prijateljica Molnar Talajić.

Molnar Talajić bila je posljednji veliki verdijanski sopran, a sama knjiga sadrži i kod za pristup linku s opernim arijama objavljenim na dvostrukom CD-u "Veliki hrvatski interpreti – Ljiljana Molnar-Talajić".

Mirjana Krizmanić, Laži naše svakidašnje

Naša ugledna psihologinja Mirjana Krizmanić u ovoj knjizi bavi se laganjem, koje se u našoj kulturi uglavnom smatra negativnim ponašanjem i negativnom osobinom. S različitih aspekata propituje uzroke i posljedice laganja i objašnjava zašto nam je i u kojim situacijama katkad korisnije slagati nego sugovornika ili sebe suočiti s istinom.

Postoji li uopće život bez laži i laganja? Svatko od nas, neovisno o dobi, spolu, obrazovanju i svemu što nam se u životu jest i nije dogodilo, trebao bi pokušati zamisliti kako bi mu život izgledao bez laži. Kako bi nam život izgledao kad bismo svi mogli, i sebi i drugima, uvijek i beziznimno govoriti istinu i samo istinu? Kakvi bi bili naši odnosi s partnerima, prijateljima, susjedima kad bismo uvijek, na svakom mjestu i u svako vrijeme, jedni drugima govorili istinu?

Nesumnjivo postoje situacije kad o laganju ovisi nečiji život, opstanak neke obitelji, prijateljstva, suradnje i mnogo toga drugog što ljude povezuje ili dijeli. Laganje i njegovi pasivni oblici, zatvaranje očiju ili okretanje glave pred istinom, omogućuju nam katkad da zažmirimo pred vlastitim pogreškama, manama, slabostima ili nepoželjnim navikama. Bez laži ne bismo mogli živjeti ni s drugima ni sa sobom.

No, s druge strane, laži nam mogu nanijeti mnogo štete pa tako ne treba opravdavati ni razumjeti zloćudne ili koristoljubive laži jer one uzrokuju mnogo toga lošeg i nepoćudnog u međuljudskim odnosima. Dobronamjerne, zaštitničke i milosrdne laži imaju upravo suprotan učinak: one obogaćuju naše odnose i često nam pomažu da prebrodimo neke teške životne situacije i nastavimo uživati u ovom jedinom životu koji – barem na Zemlji – imamo.

Jordan B. Peterson, Izvan reda

Dugoiščekivani nastavak bestselera 12 pravila za život donosi nove smjernice za suočavanje s opasnostima suvremenoga života. Klinički psiholog i proslavljeni profesor s Harvarda i Sveučilišta u Torontu dr. Jordan B. Peterson svojom knjigom 12 pravila za život milijunima je čitatelja pomogao da kaos u svojem životu dovedu u red.

U ovom odvažnom nastavku koji izlazi pod naslovom Izvan reda Peterson donosi još dvanaest životno važnih načela koja će nam pomoći izdržati iscrpljujući teret što neizbježno prati svaku našu želju da svijet dovedemo u red. U vremenu kada se čovjekova volja sve više nameće u svakom području života – od društvenih struktura do naših emocionalnih stanja – Peterson upozorava na opasnost koja leži u pretjeranoj sigurnosti.

Osim toga, razlaže strategije koje pomažu nadići one kulturne, znanstvene i psihološke sile koje nas guraju prema tiraniji te nas uči kako se umjesto toga možemo pouzdati u svoj instinkt za pronalaženje smisla i svrhe, čak i onda – i posebno onda – kada smo bespomoćni. Previše kaosa vodi u nestabilnost i tjeskobu, ali previše reda može nas skameniti i učiniti nas pokornima i podloženima.

Knjiga Izvan reda poziva nas da uspostavimo ravnotežu između kaosa i reda, ta dva temeljna načela stvarnosti, te nas vodi uskim i tijesnim putem koji ih razdvaja.

Frédéric Gros, Filozofija hodanja

„Razmišljajmo hodajući, hodajmo razmišljajući.“

Tom rečenicom Frédéric Gros, poznati francuski filozof i mislilac, veliki obožavatelj šetnji i lutanja prirodom, na jednom mjestu u svojoj knjizi Filozofija hodanja povezuje razmišljanje i hodanje, „te dvije najprirodnije ljudske aktivnosti“. Hodanje je oduvijek imalo mnogo poklonika koji uviđaju njegove dobrobiti: opuštanje od napetosti, osjećaj ispunjenosti i sreće, oslobađanje mašte, užitak povezivanja s prirodom…

U nizu filozofskih meditacija, prožetih mudrim, učenim i nerijetko duhovitim zapažanjima, oslanjajući se na iskustva poznatih mislilaca koji su uživali u dugim šetnjama – od Nietzschea, Rousseaua, Thoreaua, Kanta, Rimbauda, Gandhija – Frédéric Gros sagledava različite načine hodanja kao oblike filozofskog čina i duhovnog iskustva: od obične šetnje i lutanja gradom ili prirodom do hodočašća, inicijacijskog putovanja i protestnog hoda…

Što ako doista dobro razmišljamo samo hodajući? Je li bolje hodati sam ili u društvu? Što nam sve treba dok hodamo? I znamo li uopće zašto hodamo? Upravo je to ono što ova zabavna i pronicljiva knjiga nastoji rastumačiti.

Istodobno filozofski traktat i tumačenje umjetnosti hodanja, Filozofija hodanja oduševit će mnoge, a osobito hodače i mislioce među nama.

Lejla Slimani, Seks i laži

Dok je u rodnom Maroku predstavljala svoj roman U vrtu ljudoždera, o ženi ovisnoj o seksu, Slimani se susrela s mnogim ženama koje su joj povjerile najmračnije tajne svog seksualnog života. I dok su u Maroku preljuba, abortus, homoseksualnost, prostitucija i vanbračni seks zakonom kažnjivi, pred žene su postavljena dva izbora: da budu supruge ili djevice. Knjiga eseja Seks i laži suštinsko je suočavanje s demonima Maroka i živahan apel za univerzalnom slobodom da se postoji, voli i žudi.