Temelj žanra spekulativne fikcije danas znanom kao alternativna povijest u kojem se priča bavi idejom povijesti različitom od naše i propitkuje "što bi bilo kad bi bilo", danas se, ovisno o djelu, smatra dijelom beletristike, znanstvene fantastike ili povijesne književnosti. Donosimo vam deset knjiga iz žanra koje će vam ovog ljeta držati pažnju.

Philip K. Dick: Čovjek u visokom dvorcu

U Drugom svjetskom ratu pobijedili su nacisti i njihovi saveznici Japanci. Zajedno kontroliraju gotovo čitav svijet. Zapadna obala SAD-a teritorij je Pacifičkih američkih država pod japanskom vlašću, istočna je dio Velikog Reicha, a dijeli ih neutralna Država Stjenjaka. „Afričko pitanje“ uspješno je riješeno, ropstvo je ponovno legalno, dok se nacisti bave kolonizacijom Marsa. Japanske države tehnološki znatno zaostaju za Reichom, zbog čega je politička situacija na rubu eskalacije. Dickov roman, objavljen 1962., rodonačelnik je podžanra fikcije koji nudi hipotetski pogled na svijet pod vlašću nacista.

Paul Auster: Čovjek u tami

Zamalo nepokretan umirovljeni književni kritičar i pisac August Brill junak je ovoga romana čiji slavni autor do ekstrema iskorištava strukturu “priče u priči”. Nestrpljivom čitatelju učinit će se da introspektivna priča o povučenom intelektualcu koja se isprepleće s opisima rata na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država u nekom alternativnom svemiru ne vodi nikamo. Oni koji poznaju autorove sposobnosti da iznenadi i na kraju naglasi očito, dobit će svoju zadovoljštinu u spoznavanju primarnog motiva romana

Haruki Murakami: 1Q84

Distopijski elementi romana "1Q84" najavljeni su u samom naslovu koji je jasna aluzija na Orwellov roman „1984“. Radnja prvog dijela ovog kompleksnog romana prepunog usamljenih, nesretnih likova, hladnih i površnih odnosa, nasilja i zločina, odvija se od travnja do lipnja 1984. godine. Aomame je instruktorica borilačkih vještina i članica tajne organizacije koja se bori za pravdu. Tengo je povučeni učitelj matematike s umjetničkim ambicijama. Njih će se dvoje upoznati i suočiti s vrlo neobičnim promjenama vremena i prostora – umjesto u 1984., odjednom će se naći u godini 1Q84, u paralelnoj stvarnosti u kojoj sve dobiva novi izgled.

Susanna Clarke: Jonathan Strange & G. Norrell

Oblikovanjem likova slična je Gogolju, opsegom i studioznim pristupom povijesnim istraživanjima približila se Tolkienu, a upotrebom fenomena magije podsjeća na Joanne Rowling. Ona je Susanna Clarke, suvremena britanska autorica, a roman je "Jonathan Strange & G. Norell" za koji kritika tvrdi da je najbolji engleski fantastični roman u posljednjih sedamdeset godina. Priča se odvija početkom 19. stoljeća, u vrijeme Napoleonovih osvajanja, kad se zaboravljena umjetnost praktične čarolije vraća na englesko tlo na mala vrata. Izjavi kako je ovaj roman "Harry Potter za odrasle" moglo bi se dodati "kojima je Potter predjetinjast".

Philip Roth: Zavjera protiv Amerike

Roman američkog pisca koji se zasniva na tezi: što bi bilo da je Charles Lindbergh - čovjek koji je prvi preletio Atlantik i time postao heroj, a nedugo zatim i mučenik kojemu su oteli i ubili sina, inače neskriveni simpatizer nacističke Njemačke - pobijedio na predsjedničkim izborima 1940. godine. Jednako tako, nastaje i alternativna biografija pisca, jer on postavlja pitanje i kako bi se to odrazilo na njegovu obitelj i njega samoga...

Kim Stanley Robinson: Godine riže i soli

Epska širina odista odgovara pripovijednim strategijama Kima Stanleya Robinsona. Njegovi, najčešće, obimni romani bave se velikim vremenskim rasponima. Na osnovu tri prevedena naslova može se zaključiti da ga na to navodi interes za djelovanje vremena na ljude, kako pojedince tako i ljudsku zajednicu u cjelini. U "Godinama riže i soli" (2002) pripovijeda nam jednu ALTERNATIVNU POVIJEST, koja se od aktualne odvaja u srednjem vijeku. Posluživši se KUGOM, uz pomoć koje uklanja kršćanstvo i bijele evropljane s povijesne scene, prikazuje nam jedan, naizgled, posve drugačiji svijet. No njegove bitne sastavnice: ZNANSTVENOTEHNIČKA REVOLUCIJA, SOCIJALNA REVOLUCIJA, DEMOKRACIJA, MULTIKULTURALNA SURADNJA pojavljuju se, kao zadaci, i u našem svijetu. U ovom ogledalnom svijetu Robinson nam, uz zavidno poznavanje istočnih religija, kombinirajući REINKARNACIJU i POVIJEST priča epsku pripovijest o posrtanjima i napretku čovječanstva.

Michael Chabon: Sindikat jidiških policajaca

Autor u romanu gradi svijet alternativne povijesti koji se temelji na postavci da je uoči Drugoga svjetskog rata ipak prihvaćen prijedlog o privremenom naseljavanju židovskog naroda na zapadnoj obali Aljaske i da je oslabljena, mlada, bliskoistočna država Izrael propala. Ovo privremeno utočište Židova u trenutku odvijanja priče približava se povratku pod upravu savezne države Aljaske (poput vraćanja Hong Konga Kini). Ugroženi društveni ustroj napaćenih doseljenika i njihovih potomaka, izoliranih od svijeta, no istodobno bogatog, živopisnog jidiškog naslijeđa u aljaškom krajoliku idealna je podloga za pričanje noir detektivskog zapleta.

Kate Atkinson: Život za životom

Maštovit, duhovit i emotivan roman nagrađivane britanske autorice. Ursula Todd dobit će priliku kakvu bi mnogi poželjeli, dok bi drugima bila zastrašujuća: svaki put kad umre, ona se ponovno rađa, započinje novi život i na drugačiji način sudjeluje u turbulentnim društvenim zbivanjima dvadesetog stoljeća. Smrt je za nju samo privremeni fenomen, jer se život odmah ponovno nastavlja, ispisujući sasvim nove stranice.

Eric Faye: Pariž

Faye je konstrukciju svog romana izgradio na zanimljivoj ideji da su Rusi oslobodili Pariz i po završetku 2. svjetskog rata djelomice ga pripojili Istočnom bloku. I kao što je slična sudbina u zbilji zadesila Berlin, čiji je Zid desetljećima bio granica dvaju svjetova i njihovih ideologija, i Fayeov sjeveroistočni dio Pariza ostao je s one druge strane Zida dobivši ime - Pariž.

U romanu oživljavaju zlodusi nedavne prošlosti, jer u Parižu život je svojevrsna permutacija straha, uhođenja, grča u kojem nitko nije siguran ni u koga, pa na kraju pojedinac više ne vjeruje ni samome sebi, raspolovljen između želje za slobodom i strahom od režima, koji je pak otjelovljen u likovima Partije, Broja jedan, Crne garde... Iako se stječe dojam da je poznavanje recentne faktografije unekoliko sputalo piščevu maštu, Faye ipak na litararno zanimljiv način propitkuje teme individualne i kolektivne slobode, mogućnosti ljubavi, kao i uloge pisca i uopće umjetnosti u stvaranju boljeg svijeta.

Roman je to koji je dovoljno kratak da ne postane zamoran, ali i nedovoljno produbljen, s premalo „osjenčenim“ likovima koji su se upravo „nudili“ da budu još malo dorađeniji. No, bez obzira na zamjerke, „Pariž“ je vrijedan čitanja.

Robert Harris: Domovina

Godina je 1964. Treći Reich i njegovi tvorci nisu propali 1945. a Njemačka je priznata svjetska sila. U tako promijenjenom geopolitičko-povijesnom okviru, u atmosferi straha, progona, terora, mržnje i nepovjerenja odvija se istraga oko ubojstva poznatog nacističkog vođe. A ona vodi čitatelja u prošlost i otkriva sve strahote jedne ideologije i režima koji ju je provodio. Tako zamišljen i uobličen roman, s nekim intrigantnim (istinitim?) pojedinostima, čita se bez prekida od prve do posljednje stranice.