Kao što je poznato u suradnji s drenovskom Udrugom Bez granica i dr.sc. Svenom Maričićem s Tehničkog fakulteta u Rijeci tražimo dobre prijedloge idejnih rješenja drenovskog suvenira koji će moći biti i 3D printan. 

Nemamo običaj o riječkim kvartovima razmišljati kao o posebnim entitetima koji imaju vlastitu povijest, identitet, specifičnosti… Ne bi li poslužili kao inspiracija za ideje suvenira potrebno je stoga istaknuti nekolicinu elementa iz drenovskog života, a koji su prošlo ljeto uobličeni u koncept i istoimenu mapu "Zelena nit Drenove".   

Neka naselja su zelenija od drugih... Upravo je takav slučaj s Drenovom, živahnim riječkim kvartom u kojem se prožimaju beton, drenjine, asfalt, cvijeće, kafići, muzej, knjižnica... Zelena nit ulazi tamo gdje ju nitko ne očekuje. Oplemenjuje i pruža svakodnevici začin koji joj nedostaje.

Drenova se tako upravo zalaganjem njenih stanovnika razvija kao naselje u kojem se gaji želja za prostorom suživota punine življenja, stvaralaštva, očuvanosti prirode i učenja. Održivi razvoj, zdrav život, boravak ljudi na otvorenom i u prirodi, normalnost življenja, upijanje kulture, pojmovi su koji su motor življenja, razlog buđenja ujutro i odlaska na počinak.

U analizi urbanističko-geografskih obilježja vrijedi reći da Drenova s više od 9000 stanovnika pripada skupini većih naselja grada Rijeke. No istovremeno, ona je na gradskom rubu omeđena šumom, ali i u zoni u koju agresivno ulazi beton, asfalt, automobili.... Sve intenzivnijom izgradnjom novih infrastruktura šuma polako nestaje, a s njom i mogućnost građana da ostvare neposredan kontakt s prirodom i tipovima raslinja koji su tipični za naš kraj. Tu percepciju točke naše zelene niti mijenjaju.

Zavičajni muzej Drenove

Povijest koja zrači Avanturom

Povijest iz moderne perspektive nije samo skup dosadnih činjenica – modernim sredstvima ispripovijedana ona postaje svježa, nova, jedinstvena... Jednako tako ni muzeji nisu "samo" mjesto odvlačenja u prošlost već prostor punokrvnog življenja, uživanja i druženja. Smješten u zgradi nastaloj između dvaju svjetskih ratova poradi neprirodnog razdvajanja jedinstvenog naselja granicom Kraljevine SHS/Jugoslavije i Kraljevine Italije, danas je simbol spajanja.

Negdašnja granična postaja i carinarnica danas zrači kulturom, raspravama, izložbama, energijom druženja. Iza muzeja stoji prvenstveno volontersko zalaganje i inicijativa zajednice koje predvodi Udruga Bez granica u suradnji s MO Drenova i svim ostalim drenovskim subjektima željnima suradnje. Postav muzeja posebno tematizira život i povijest Drenove dvadesetih i tridesetih godina, što nije slučajno jer je upravo to specifično razdoblje već spomenute nesretne podjele. Izlošci provode kroz svakodnevni život Drenovljana, tada poljoprivrednog mjesta na periferiji, a od sedamdesetih godina XX. stoljeća visoko urbaniziranog naselja...

No osim putovanja u prošlost u muzeju se održavaju i raznolike aktivnosti važne za lokalno stanovništvo poput izložbe povijesti lokalne Armade i serije filmskih projekcija/rasprava "Zona bez granica" koje otvaraju pitanje održivog i alternativnog razvoja, ali i drugačijih doživljaja stvarnosti. U svakom slučaju muzej je to koji podržava život koji zajednički gradimo.

Lokvica

Zelena zona za učenje, igru, druženje

Nedaleko od ogranka knjižnice, na početku staze za Veli vrh nalazi se drenovska lokvica, svojstvena pojava u kvarnerskom krajoliku i mjesto bogate biorazličitosti. Područje tzv. Lokvice, vode stajačice, jedinstveno na ovom području, nekada je  lokalnom stanovništvu  koristilo za napajanje stoke, a zadnjih godina za odlaganje otpada. Ipak,  u sjećanju starijih je ostalo da su na njoj učili i plivati! Udruga Dren u suradnji s Udrugom SMART, Udrugom Zona 00, Javnom ustanovom Priroda, PD Kamenjak, Dječjim vrtićem Drenova, Osnovnom školom Drenova i Gradskom knjižnicom Rijeka krenula je u pretvaranje prostora Lokvice u novo područje kulturno-stvaralačkog življenja uz istovremeno očuvanje ekološke ravnoteže na području Drenove te početak aktivnog rada s djecom s ciljem stvaranja nove generacije građana koja je spremna na skladan i aktivan suživot s prirodom.

Zamišljena je kao prostor "čudesne šume", neskriveno inspirirana prekrasnim svijetom Čudesne šume Sunčane Škrinjarić i Šumom Striborovom koju na Biviju godinama razvijaju PD Kamenjak i Gradska knjižnica Rijeka. Voda je to što nas spaja, čisti i napaja, i nije ju se moglo prepustiti otpadu. U rujnu 2013. izvršeno je elementarno čišćenje, uređen je svojevrsni šumski vrt s adekvatno označenim biljnim kulturama i postavljene su drvene klupice, a sve u sklopu manifestacije Hrvatska volontira

Veli Vrh

Rekreacija u društvu borova

Lokvica je ulaz u zeleni raj. Od nje počinje planinarska staza koja vodi prema Velom vrhu, odredištu mnogih planinara. Do Velog vrha (435m) može se doći laganim usponom od streljane ili drenovske crkve Gospe Karmelske. Na Velom vrhu nalazi se kapelica, sagrađena početkom 2. svjetskog rata, a s njega se pruža jedinstveni pogled na cijeli Kvarnerski zaljev, otoke Krk i Cres, Učku, grad Grobnik. Šetnica (trim staza) i vježbalište začinjeni su i prelijepom borovom šumom te najnižim kompleksom bukove šume na Mediteranu. Za one sklonije avanturi tu je i mogućnost penjanja po stijeni što je zasluga Ri Rock Climbing Cluba Drenova.

Amfiteatar

Vojna zona pretvorena u krug kulture

Vojna povijest i Drenova posebno su prožeti, prvenstveno zbog negdašnjih talijanskih snažnih utvrđenja i mreže podzemnih tunela koji privlače svojom misterioznošću. Bunkeri i tuneli su građeni uglavnom tridesetih godina za talijanske potrebe jer je to bila granica s Kraljevinom Jugoslavijom, a tijekom Drugog svjetskog rata bili su važna karika nacističke obrane. Ta vojna infrastruktura danas se pretvara u nešto korisno za život zajednice pa se tako tik uz knjižnicu negdašnja protuavionska baterija akcijama uređuje, čisti od nagomilanog otpada i korova te postupno uobličava u prostor za čitanje i kulturna događanja na svježem zraku, primjerice pjesničkim večerima tijekom Dana Drenove... Želja je površinu dodatno urediti i bivšu bateriju pretvoriti u pravi mali amfiteatar koji će svima jamčiti nesmetano i ugodno korištenje veći dio godine.

Knjižnica

Izvorište znanja i inspiracije

Knjižnice žive sa svojim zajednicama koje su njihov krvotok. Gradska knjižnica Rijeka kroz svoj je ogranak na Drenovu dovela knjigu među same betonske zgrade te "na kraj grada", kako se voli reći. Vrijedi reći da se slijedi tradicija drenovske čitaonice koja je osnovana još 1908. godine. Danas je to suvremena knjižnica pravog kvartovskog tipa u kojoj se može doći po omiljenu literaturu, koristiti računala, čitati novine... S0 lokalnim udrugama se surađuje na volonterskim akcijama uređenja "amfiteatra" i Lokvice. Prije ulaska u knjižnicu obratite u obližnjem parkiću pažnju i na nove nasade drenjula, a omiljenu knjigu pročitajte u hladu stabala na Lokvici.

Šterne

Podsjetnik na zajedničko održivo življenje

Voda je najveći resurs, poznata je stvar, a nekada se do nje dolazilo skupljanjem u šternama. Šterne iako se uglavnom više ne koriste, na Drenovi nisu zaboravljene. Građani ih postupno obnavljaju, a zanimljivo je da se mahom nalaze na javnim površinama što govori i o njihovoj negdašnjoj suštini, a to je činjenica da su građene za zajedničko korištenje. Godine 1871. na Cvetkovom trgu izrađena je najstarija šterna, nakon čega je uslijedio najintenzivniji period izgradnje šterni posljednjih desetljeća XIX. stoljeća. U to doba teško se živjelo i malo tko je imao sredstava da sagradi vlastitu šternu pokraj kuće. Zato su se gradile zajedničke šterne za koje bi vlasnici obično ustupali dio svojeg zemljišta. Punile su se kišnicom sa krovova obližnjih kuća ili za to posebno sagrađenih terasa, kao npr. šterna na Lokvi nedaleko raskršća prema Saršonima koja je po zapremini najveća drenovska šterna.

U Tonićima pak, šterna je sagrađena 1896. godine u neposrednoj blizini rodne kuće Frana Frankovića. Voda je bila dragocjena i na taj se način štedjelo. U podne bi se sa šterne oglasilo zvono, znak da mještani dođu po vodu, gdje su svi dobivali istu količinu. Na šterni se već po tradiciji svake godine u vrijeme pusta priređuje doček zvončara na obilasku drenovskih zaselaka.

Prije nedavnog obnavljanja, šterne su uglavnom  bile zapuštene, zarasle, pošarane, a sada se zalaganjem stanovnika Drenove ponovo pretvaraju u prostor okupljanja.

Cvetkov trg

Kanal do ekološke prehrane

Centralno mjesto okupljanja i središte Drenove je Cvetkov trg koji ime nosi prema hrvatskom župniku i vjeroučitelju Ivanu Cvetku, poznatom po svom predanom edukativnom radu na opismenjavanju hrvatske djece na Drenovi. Uz trg je crkva Gospe Karmelske i legendarna "stara" škola, danas sjedište Mjesnog odbora i raznih usluga, lokalnih poslova... Godinama je prostor bio  obično parkiralište, no 2014. godine trg je obnovljen ne bi li mu se uređivanjem pružila nova energija.

Obnovljena je asfaltna površina, na dijelu uz crkvu i poslovnu zgradu izveden je uzdignuti plato opločen kamenom kanfanarom, a dio između parkirališta i uzdignutog platoa koji predstavlja središnji dio trga s povijesnom šternom završno je izveden u kombinaciji lijevanog asfalta i kamena kanfanara. Uređenje samo je vrijedna stvar po sebi, ali uočena je prilika i za nešto više! U sklopu svečanog otvorenja obnovljenog  trga 12. travnja 2014. održana je tako prva eko tržnica u Rijeci s ciljem da se građanima omogući uživanje u zdravim ekološkim proizvodima, a provjerenim, kvalitetnim proizvođačima pruži prilika da predstave svoje proizvode. 

Drenjule

Ime je znak

Postoje na raznim lokacijama po Drenovi – što kao samonikle, na temelju čega je izrađen i njihov katastar, ili pak kao posađene akcijama drenovskih stanovnika. Ne brinite, nije riječ o nekom egzotičnim voću već dobrim starim drenjinama koje u lokalnom drenovskom govoru zovemo drenjulama. Malo tko zna da se iza tog ploda krije i krivac za samo ime Drenove. Ivo Grohovac, novinar, publicist i pjesnik, sačuvao je u svojim zapisima s početka XX. stoljeća i legende o nastanku imena. Krivac je neočekivano – sam Nečastivi! Naime, prema Grohovcu upravo ovdje je vrag brao drenjule koje je pak prosuo po Škurinju zbog "škurine" iliti mraka! Tako čak dva riječka naselja duguju ime drenjuli! Ljekovita svojstva drenjule stvorila su izreku "zdrav kot dren",  a drenjine su cijenjene za ljudsku ishranu, bilo da se konzumiraju sirove ili se od njih prerađuju različiti specijaliteti kao: voćni sok, kompot, liker, a najčešće pekmez. Kada naselje dobije ime prema biljnoj kulturi ono mora ostvariti svoj znak pa ne čudi da se kulturom drenjule danas na Drenovi bavi posebna skupina stanovnika okupljena u Udrugu Dren.

Vrtić i škola

Rasadnici ekološki osviještenih novih generacija

Na Drenovi djeluju dvije izrazito važne edukativne ustanove Dječji vrtić Rijeka, podcentar Drenova i Osnovna škola "Fran Franković". Polaznici, profesori i odgajatelji redoviti su sudionici akcija, poticatelji odgojno-obrazovnih aktivnosti koje nove generacije pretvaraju u pojedince svjesne u vrijednost prirode i participacije u zajednici. U vrtiću djeluje i grupa Drenjulića koji posebno baštine "eko" principe, a i polaznici su jedinstvenog "šumskog vrtića" na Lokvici. Šumski vrtići nastali su u Skandinaviji 50-tih godina prošlog stoljeća, a u zadnje četiri godine prisutni su u sve većem broju zemalja u Europi. U većini vrtića boravak i učenje se odvija na otvorenom prostoru u šumama, iako se negdje koriste i livade i plaže. Vrijeme koje se provede na otvorenom varira od cijelog dana, do pola dana, ili jednom tjedno. Nakon perioda prilagodbe program rada u velikoj mjeri vode djeca, njihova znatiželja i otkrivanja. Za razliku od zatvorenih prostora i kontrolirane, vođene igre odgajatelja, priroda nudi izazove realnog svijeta. Boravak u prirodi stimulira sva čula i maštu, potiče reakciju na razne vrste rizika, pri čemu djeca razvijaju samopouzdanje, samostalnost, emotivnu stabilnost, osjećaj vlastitog identiteta i suživota kako bi što lakše i bolje prihvatili izazove života. Prostor Lokvice koriste u Dječjem vrtiću Rijeka, podcentru Drenova, čineći ju upravo mjestom kakvo treba biti – odgoja novih generacija i kreativnog života.

Dobili ste ideju? Javite se na magazin@gkri.hr.