"Knjižareva smrt", "Knjižarev trag", "Knjižarevo obećanje", "Umorstvo s potpisom"...
...četiri naslova nakon kojih poželite i sami trgovati starim knjigama.
Krimić je, naime, realističan onoliko koliko i svaka druga vrsta literature, i isto je toliko fantastičan. Ono što je u njemu realističko, uvijek je literarno oblikovano, pa je dakle i fantastično; a ono što je fantastično uvijek je zasnovano i na iskustvu, pa je dakle, realističko. Pavao Pavličić: Sve što znam o krimiću
Lawrence Van De Carr, vlasnik antikvarijata u Chicagu, našao se ove veljače u Kaliforniji. Kombi kojim je krenuo na put parkirao je ispred prijateljeve kuće. Kada je nakon sna izašao na ulicu, imao je što vidjeti - kombija nije bilo, a s njime ni 400 knjiga ukupne vrijednosti od oko 350 000 dolara. Među naslovima je bilo i prvo izdanje knjige “I, Robot” Isaaca Asimova procijenjeno na 8 500 dolara...
Više sam puta i na temelju više izvora provjeravao da li je ova vijest doista istinita. Naime, osim što već svojim sadržajem zvuči nevjerojatno upravo sam tada čitao i knjige Johna Dunninga, intrigantne kriminalističke romane u kojima je glavni lik Cliff Janeway, bivši policajac koji je postao trgovac starim knjigama. Granica između stvarnosti i fikcije počela se opasno kriviti, a po umu šetati uvodni Pavličićev citat…
“No s unikatnim primjercima nikad ne znate. Mogao sa zamisliti dražbu u prisutnosti svih poluludih Graysonovih obožavatelja. Ako dvojica ili trojica među njima imaju dubok džep, ne možete predvidjeti koliko visoku cijenu takva knjiga može postići.” Knjižarev trag
Dakle, u knjižnici su nam na raspolaganju četiri naslova (“Knjižareva smrt”, “Knjižarev trag”, “Knjižarevo obećanje”, “Umorstvo s potpisom”, u pripremi prijevod petog i posljednjeg nastavka “Kolekcionarka knjiga”) u kojima je Cliff Janeway na zadatku koji podrazumijeva rješenje ubojstva, ali i pozadinskih zapleta koji dolaze iz sfera antikvarijatskog rada. Preporučujem da krenete redom jer vrijedi shvatiti kako je Cliff uopće ušao u taj posao - upoznat ćete ga kao policijskog detektiva koji, osim što zna biti dobar sa šakama kada je potrebno, već neko vrijeme kolekcionira knjige, prvenstveno vrijedna prva i potpisana izdanja te rijetke primjerke.
Usred rada na jednom slučaju slučajno vezanom uz stare knjige odlučuje raskrstiti s policijskom karijerom i započeti vlastiti posao trgovanja starim knjigama. Počinje tada prilično zanimljiv prikaz svijeta u kojem je na posljednjem mjestu romantika kakvu volimo dozivati u um na spomen antikvarijata. Krađe, prevare, mukotrpan lov na knjige diljem zemlje, cjenkanje s prevarantima, računi (...) realnija su i surovija strana tog posla. Na sve to Dunning je dodao sloj kriminalnih zapleta strašno nalik uvodno spomenutoj vijesti.
“Sve su knjige o baseballu krasne, doktore J. One o američkom ragbiju samo su trošenje papira. Iz nekog razloga ljubitelji baseballa vole čitati, a ljubitelji ragbija loču pivo i izazivaju nerede. Košarka ne ide, a hokej tek povremeno. Ali uvijek kupuj knjige o golfu, svaku vražju knjigu koja ti dođe pod ruku moći ćeš prodati. Kupuj sve o konjima i auto trkama. Kupuj biljar i šah, što starije to bolje, ali nikad ništa o kuglanju.” Knjižareva smrt
Kao detektiv i antikvar Cliff je ujedno i simbol beskrajnog prožimanja prirode obaju poslova - ispitivanje porijekla, utvrđivanje vlasništva i starosti (...) čine detektivsku prirodu pojedinca često važnijom od intelektualne i trgovačke. Romani naposljetku sadrže jedan zdrav omjer kriminalističke radnje i intelektualnog sloja karakterističnijeg za svijet knjiga - ovo nije pretenciozna, ali nije ni trivijalna šund literatura.
No postoji i jedna opasnost - uživite li se previše te ponese li vas priča poželjet ćete odbaciti i vlastitu karijeru (vjerojatno uredsku) i postati knjižarem, izdavačem, piscem, antikvarom... Zadržite osjećaj nadahnuća, ali za sada pustite da vas prođe ozbiljna želja za upuštanjem u taj posao jer naše tržište ni ne funkcionira na principu razmjene tisuće eura za prva izdanja Miroslava Krleže.
Vrijedi napomenuti i da je autor John Dunning doista bio vlasnik antikvarijata te je u priče prilično ugradio i svoja vlastita iskustva. Granica stvarnosti i fikcije postala je još malo tanja…
Sudbina knjiga iz uvodno spomenutog kombija nije utvrđena.