Glazbeni naglasak: Bečki duh na stranicama knjiga
Ostatak ovog mjeseca stavljamo naglasak na klasičnu glazbu i sve što ju okružuje...
Kada samo spomenemo “klasičnu glazbu”, prva asocijacija koja nam pada na um jest Beč. Mjesto je to njenog rađanja, života, slušanja… i da, onog novogodišnjeg koncerta koji mamurni slušamo prvog dana svake godine, no to je možda već i priča o gastronomiji, a ne o glazbi i knjigama.
U našem glazbenom kutku “klasike” ne nedostaje, ali osim na nosačima zvuka pravi duh i priča o Beču, koji nas interesiraju, a to je gradsko razdoblje između 1850. i 1914. godine, sačuvani su u knjigama i istraživanjima. Klišej je reći da neka glazba ide uz čitanje određene knjige, ali ovdje je doista tako ako doista želimo otputovati iz našeg kreveta u kojem zavaljeni čitamo. Za ovu priliku pod ruku nam je došla nekolicina naslova…
Držite knjigu u rukama, prebirete očima po sažetku na koricama i nasumičnim stranicama, razmišljajući isplati li ju se posuditi. Naslov ima neki trik koji vas privlači - kaže da je to “Mala knjiga”, a u rukama vam je nekih 500 stranica i kilogram težine s debelim koricama. No onda ju posudite, krenete i pomalo prolazite kroz vrata bečkih kavana, Freudove ordinacije, radničkih sobičaka u potkrovljima… To je sve “Mala knjiga”, pomalo neobično djelo prije svega zato što će vas možda nervirati njena početna premisa koja doslovno uključuje neki oblik putovanja kroz vrijeme, ali to nije ni blizu SF-u, već je uloga premise samo povezati i isplesti lanac oko uzbudljive priče. Zapravo, “Mala knjiga“ kao da želi pokazati koji je i koliki je kontinuitet trajanja bečkog duha…
Kataloška anotacija:
Debitantski roman, pisan više od trideset godina, obiteljska je saga i ujedno putovanje kroz vrijeme Franka Standisha, Wheelera, Burdena III., nasljednika bostonskih bankara, bejzbolskog čuda od djeteta, rock-zvijezde sedamdesetih i pisca. Godine 1988. Wheeler je u kasnim četrdesetima, živi u San Franciscu i iznenada, iščašenjem u vremenu nađe se u Beču u godini 1897. U gradu i vremenu znanog iz priča svog omiljenog profesora Hazea, Wheeler se neočekivano dobro snašao. Sreće oca, također vremenskog putnika, stradalog u Drugom svjetskom ratu, te djeda i baku u intrigantnim okolnostima. Glavni grad Austro-Ugarske proživljava svoje najslavnije dane, ne znajući za apokalipsu koja slijedi. Wheeler upoznaje mnoge slavne ljude (Freud, Wittgenstein, Twain...), svjedoči porastu antisemitizma, sreće dječaka Hitlera, svjestan da svojim postupcima ne smije mijenjati budućnost koja se već dogodila.
Još više poznatih bečkih imena, intelektualaca, znanstvenika pronaći ćete u kriminalističkom romanu “Zrcalo bez odraza” - ritualna ubojstva, važni likovi, duh istodobnog vrhunca i kraja jednog carstva…
Kataloška anotacija:
Radnja ovoga napetog povijesnog krimića smještena je u Beč 1898. godine. Grad potresa niz ritualnih ubojstava. Jedna od žrtava pozirala je slavnom Gustavu Klimtu, pa zbog njegove ekscentričnosti sumnja policije pada upravo na legendarnog slikara. Na njegovu sreću u pomoć mu priskaču mladi ambiciozni odvjetnik Karl Werthen i jedan od pionira kriminalistike Hans Gross. Pronicavi dvojac otkrit će povezanost serije ubojstava s političkim intrigama na austrijskom carskom dvoru.
Za putovanje u Beč ne trebaju vam samo književnici, koji doduše sve znaju upakirati u dobru priču, već publicistika, znanost, stručna literatura… Beč tog razdoblja toliko je uzbudljiv i bogat grad da ga ni dokumentarističko suhoparno navođenje činjenica ne može ugasiti i učiniti dosadnim.
Jedno od boljih djela na tom pragu jest “Kuća Wittgenstein”, vrlo detaljan pregled biografije famozne europske obitelji Wittgenstein. Većini je vjerojatno najpoznatiji Ludwig, filozof o kojem je napisano na tisuće stranica (preporučujemo zavirivanje u “Wittgensteinnov žarač”), ali i ostatak obitelj nosi fascinantnu priču koja se kreće između ludosti, genijalnosti, sreće i nesreće te prebogate obitelji, vladara željeza i čelika koji su u samo jednoj generaciji postali toliko bogati da se ni jedno od osmero djece nije ni trebalo ni htjelo baviti matičnim obiteljskim poslom. Pojedine istinite priče nanijet će možda i pokoju suzu na oko, a to su svakako one o samoubojstvima članova obitelji ili Ludwigovu bratu koji je svirao samo s jednom rukom...
Kataloška anotacija:
Povijest bogate i slavne obitelji Wittgenstein započinje povratkom odbjeglog buntovnog Karla iz Amerike u rodni Beč i njegovim usponom u industriji željeza i čelika. Karl i supruga mu Leopoldina imali su devetero djece. Karlova dominantna, tiranska narav ostavila je traga na životima sviju: Leopoldina je bila emocionalno frigidna majka i neurotično poslušna žena; trojica sinova počinila su samoubojstvo, dok su dvojica provela život odupirući se suicidalnim impulsima; od triju kćeri dvije su se udale za emocionalno nestabilne muškarce. Pa ipak, Karl Wittgenstein ostao je zapamćen kao otac dvaju genijalnih umova – Paula, svjetski poznatog pijanista koji se služio samo jednom rukom te Ludwiga, jednog od najpoznatijih filozofa 20. stoljeća. Priču o disfunkcionalnosti jedne obitelji prelomili su povijesni događaji ratovima potresane prve polovice 20. stoljeća.
Kada smo se već dotaknuli filozofa, obvezno treba zaviriti u “Filozofiju Bečkog kruga” Borana Berčića. Omiljeni profesor riječkih studenata filozofije, što zbog stila, što zbog izraza lica, čovjek je koji je domaću analitičku filozofiju podigao na jednu novu razinu, a to je dijelom zasluga i ovog djela. Logika, matematika, fizika, sve je to upakirano u taj svijet genijalnih ideja i zamisli koji se rodio u otprilike dvadesetak prvih godina XX. stoljeća. Gdje se drugdje moglo ozbiljno domisliti i argumentirati da filozofiju treba ukinuti nego u Beču?!
Kataloška anotacija:
Knjiga je posvećena analizi filozofije Bečkog kruga. Središnja je njezina teza da je logički pozitivizam sistematična i cjelovita filozofija koja sadrži semantiku, epistemologiju, ontologiju, filozofiju logike i matematike, filozofiju empirijskih znanosti, etiku, filozofiju religije i komentare o drugim filozofijama. Autor je pokazao da se, bez obzira na razlike između pojedinih pripadnika Bečkog kruga, može govoriti o tematskoj cjelini koja se relevantno odnosi spram većine tradicionalnih filozofskih disciplina.
Ako vam je “Filozofija Bečkog kruga” previše hermetična i nerazumljiva, tu je “Austrijski duh” koji značajno širi i nadilazi filozofsku priču. To je istraživanje kulture, glazbe, svakodnevice, intelektualnog života, građanskih salona, čitaonica, slikarstva, kiparstva, filozofije Monarhije, koja je krajem XIX. i početkom XX. stoljeća čovječanstvu davala najljepše plodove. Osobno, u mojoj kućnoj biblioteci završila je po interliberskoj rasprodaji s cijenom od 20 kuna, ali vrijedi daleko više i postaje svevremenski istraživački klasik. A želi li se bolje razumjeti i sam europski kontekst Beča, vrijedi pročitati i i “Vrtoglave godine”, fascinantan uvid u burne prve godine XX. stoljeća.
Kataloška anotacija:
Zemlje Austro-Ugarske monarhije bile su plodno tlo na kome su se javili mnogobrojni blistavi umovi dvadesetog stoljeća: filozofi, psihijatri, umjetnici. Knjiga pokušava odgovoriti na pitanje zašto je toliko inventivnih mislilaca, utemeljitelja suvremenih duhovnih kretanja, živjelo i djelovalo ne samo u Beču već i u drugim gradovima Monarhije. Autor je nastojao obuhvatiti složene spletove ‘austrijskog duha’ i ‘habsburškog društva’ u razdoblju od stotinu godina.
Od naših autora koji su prebirali po Beču svakako je nezaobilazan Viktor Žmegač i njegova “Bečka moderna - portret jedne kulture”. Žmegač Europu jako dobro razumije u svim segmentima, a njeno izvorište u modernom smislu shvaćanja također je u Beču…
Kataloška anotacija:
Ova knjiga portret je jednog razdoblja i jedne kulture, umjetnosti, filozofije, pa i znanosti. Radi se o bečkoj moderni, o njezinih bezbroj lica unutar umjetnosti, filozofije i znanosti. Beč je grad u kojem su dosegnuti vrhunci toga stilskog razdoblja nazvanog moderna, a koji je sadržaj i hrvatske kulturne svijesti.
Danas nam Austrija možda ne djeluje tako uzbudljivo, a s njom nas povezuju sporne privatizacijske priče, turisti i gastarbajteri, no zemlja je to koja je u tom razdoblju stvarala umjetnost, kulturu, znanost, ekonomiju i koju zapravo i danas živimo, čak i kada toga nismo svjesni…
Stoga, ovaj mjesec biramo prave note…