Mislili smo da je 2020. neobična, složena, teška (...), ali godina koja je iz nje izašla nije bila ničim drugačija. U 2021. godinu ušli smo u kolektivnoj depresiji poslije nesretnog razornog petrinjskog potresa, poluzatvorenim ugostiteljstvom, natprosječno kišovitim siječnjem, maskama začinjenom svakodnevicom… pravim sastojcima za produktivnost, zar ne?

Nastojanja su bila usmjerena prema proljeću koje je trebalo biti normalno, a ispalo je najradikalnije do sada - fizičkih programskih aktivnosti nije bilo, djeca su imala online nastavu, broj ljudi u prostorima knjižnice je bio ograničen. Sve ovo znači da smo izrazito puno resursa ulagali u ples s virusom - ponekad je i pobjeđivao (zato je Središnji odjel Palača Modello bio i potpuno zatvoren u ožujku), a na kraju godine sve javne ustanove pa i mi završili smo s implementacijom COVID potvrda.

Puno zavoja za jednu narodnu knjižnicu čiji posao nije samo posuđivanje knjiga, već ljudski kontakt i odnos, stvaranje kvalitetnog slobodnog vremena, stvaranje dodane vrijednosti kroz programsku produkciju, poticanje društvenog optimizma i atmosfere stvaranja. 

Uspjeli smo i jednu takvu godinu pretvoriti u specifičan prostor pozitivnosti, dobrih realizacija, iskoraka koji pokazuju pravac za budućnost. 

Ipak, uspjeli smo i jednu takvu godinu pretvoriti u specifičan prostor pozitivnosti, dobrih realizacija, iskoraka koji pokazuju pravac za budućnost. Ujedno nosila je i etiketu Godine čitanja pa je trebalo pokazati zašto knjige mogu pružiti snagu i u najtežim trenucima. Upravo je 2021. godina donijela najznačajniji i najkonkretniji prostorni i konceptualni iskorak u posljednjih nekoliko desetljeća, dovršetkom radova i otvaranjem naše Dječje kuće čime smo jednom nogom ušli i počeli raditi u kvartu koji predstavlja našu sutrašnjicu.

Dječja kuća jedinstven je objekt i koncept u Hrvatskoj usmjeren prema kulturi i kreativnosti za djecu, a nastao pretvaranjem ruševne zgrade za sušenje duhana u arhitektonsku ljepoticu. Dolazak do Dječje kuće bio je rezultat višegodišnjeg maratona čiju smo polovicu istrčali zajedno s investitorom Gradom Rijekom, arhitektom Sašom Randićem, partnerskim organizacijama (Gradsko kazalište lutaka Rijeka, Art-kino, Muzej moderne i suvremene umjetnosti).

Na fotografiji: Useljavanje našeg dječjeg odjela u Dječju kuću u veljači i ožujku 2021. godine.

Druga polovica maratona je uspostavljanje koherentnog programskog rada u kojeg smo tek zakoračili - izvedba virtualnog Tjedna dobre dječje knjige, Tobogana, pokretanje radionica poput Minijature (radionice arhitekture i urbanizma za djecu), višednevni tematski 3D print maratoni, “gaming” turniri s edukativnom premisom (...) dio su tog pravca. Paralelno, uspostavili smo i njenu tehničku ekipu kao i komunikacijski svemir pa sve novosti možete pratiti na stranici djecjakuca.hr i vezanim društvenomrežnim kanalima. Dječja kuća svakako pruža velike potencijale, a na 2022. godini je da ih počne i pokazivati. Za početak, recimo da ćemo se, ne bude li neugodnog iznenađenja (čitaj: pandemija), u njoj družiti i u jednom prikladnom baru.  

Izvedba virtualnog Tjedna dobre dječje knjige, Tobogana, pokretanje radionica poput Minijature (radionice arhitekture i urbanizma za djecu), višednevni tematski 3D print maratoni, “gaming” turniri s edukativnom premisom (...) dio su tog pravca.

Na terenu “Benčića” pratili smo i nevjerojatno uzbudljivu izgradnju središnje zgrade i počeli niz pripremnih procesa za novi početak - od plana pripremanja cijelog knjižničnog fonda središnjih odjela (cca. 150.000 jedinica), implementacije novog signaturnog sustava, osmišljavanja poslovnih procesa, te posebno rada na konceptu budućeg prizemlja Knjižnice u kojem će biti smještena čitaonica dnevnog tiska, dvorana za programe te Odjel za mlade s glazbenim odjelom, prvi takve vrste u našoj knjižnici.

O samom procesu izgradnje redovito vas izvještavamo kroz naše Vijesti iz Benčića u sklopu kojih možete zaviriti u impresivan fotografski dokumentacijski materijal. Novi podovi i krov se dobivaju praktički samo jednom.  

Na fotografiji: Prosinačko stanje 2021. na gradilištu budućnosti Gradske knjižnice Rijeka.

Programi su godinama ona vidljiva i životna komponenta knjižnice koja je u pandemijskom kontekstu posebno pogođena. No, kako se kaže, svaka nevolja je i nova šansa pa smo se na toj fronti posvetili novim konceptima, drugačijim pristupima i snaženju produkcijske snage. Odrađene su uspješno velike, kako se zna reći u marketinškim krugovima, “blockbuster” manifestacije  - Tjedan dobre dječje knjige kao specifična hibridna forma jer baš tada krajem travnja veći dio javnog društvenog života u PGŽ-u je ugašen, održati Tobogan krajem lipnja i početkom srpnja bilo je važno pitanje kontinuiteta i testiranja produkcijskih mogućnosti Dječje kuće, a Mjesec hrvatske knjige produciran je s potpuno novom svježinom i konceptualnom snagom.

Programi su godinama ona vidljiva i životna komponenta knjižnice koja je u pandemijskom kontekstu posebno pogođena. No, kako se kaže, svaka nevolja je i nova šansa pa smo se na toj fronti posvetili novim konceptima, drugačijim pristupima i snaženju produkcijske snage.

Ipak, dva programska koncepta su posebno važna i pokazuju pravac - to su svakako Knjiga na nezgodnim mjestima koja pokazuje da knjižnica ne staje sa zidovima već da je u XXI. stoljeću tamo gdje su čitatelji te da se knjižnica može baviti i poticanjem revitalizacije onih gradskih točaka koje su danas na margini te s druge strane ciklus OK knjižnica, OK zajednica kroz kojeg se knjižnica vidi kao prostor učenja, neformalnog obrazovanja te dijeljenja i okupljanja.

Kako je u zadnjem susretu rekao Marko Rakar kuratorska uloga koju mogu imati i knjižnice jedna je od najvažnijih. Sve je rađeno u suradnji s našim American Cornerom Rijeka koji je nastavio produbljivati već ranije uspostavljenu “lab” paradigmu i čekaju ga novi izleti 2022. godine. Važno je napomenuti i da je program Knjiga na nezgodnim mjestima ispunio ljetni i ranojesenski dio godine što je također bila značajna novost u uobičajenom ritmu. 

Na fotografiji: Susret s Kristianom Novakom u škurinjskim garažama u sklopu prve sezone programa Knjiga na nezgodnim mjestima. 

Kada se osvrnemo na listu imena koja su nas posjetila, fizički ili virtualno, 2021. godine to je jedan dugačak niz vrlo kvalitetnih, kreativnih i vrijednih ljudi za čiji smo glas nastojali biti pojačivačem pa smo se tako družili s: Želimirom Perišem, Markom Gregurom, Markom Rakarom, Borisom Leinerom, Ivanom Bodrožić, Kristianom Novakom, Jasenom Bokom, Nenadom Ivićem, Koranom Serdarević, Ivicom Đikićem, Jadrankom Boban Pejić, Juricom Pavičićem, Dragom Glamuzinom, Ivanom Šojat, Velimirom Grgićem, Pavlom Pavličićem, Julijanom Matanović, Draženom Šimlešom, Nastjom Kulović, Robertom Torreom, Monikom Herceg, Ivanom Biočinom… Ima ih i još toliko na listi. :)

Već prema tradiciji puno smo i pisali kroz Magazin, Brickzine i Rasadnik, a nešto više smo se trudili da sadržaj postane upravo ono što radimo te da iza sebe ostavlja što više tragova.

Već prema tradiciji puno smo i pisali, a nešto više smo se trudili da sadržaj postane upravo ono što radimo te da iza sebe ostavlja što više tragova. Našem Magazinu namijenjenom čitateljskoj kulturi u užem smislu, Brickzineu kao mediju za dječju kreativnost, pridružio se i Rasadnik.fyi kao prostor progresivnosti i održivog razvoja. Sve zajedno čini jedan specifičan i jedinstven digitalni mozaik čiji je osnovni smisao u tome da nastane pokoji kvalitetan sadržaj te da poruke koje želimo formirati dođu do što većeg broja građana, potpuno neovisno o našoj fizičkoj lokaciji.

Vrijedi spomenuti i projekt Digitalne rožice u kojem smo kao partneri s Udrugom Ri Rock, Udrugom Muzikopter i Udrugom Ruke, opet snažni podržavatelji scene neprofitnih organizacija koja nam je izrazito važna, a iza sebe je ostavio posebne digitalne tragove u obliku originalnih tekstova, ilustracija i radio emisija.

Na fotografiji: Dražen Lučanin predstavlja prijenosni solarni kolektor i bateriju na početku ciklusa "OK knjižnica, OK zajednica". 

Projektni rad fokusiran je na sudjelovanje u više Erasmus plus programa. Njih su obilježila ograničenja putovanja, ali to ne znači da se nije stvaralo i radilo. Uspješno smo završili naš zeleni ZELDA projekt u svibnju ove godine s posljednjim virtualnim obilaskom knjižnice u Litvi kada smo učili o mogućnostima zelenih knjižničnih usluga. Družili smo se s našim partnerima i dalje u online formama i nastavljali rad na zajedničkim ciljevima.

Bez obzira na sva pandemijska ograničenja, Erasmus plus programi dodatno su nam osvijestili važnu ulogu knjižnice kao informacijskog centra, ali i kao idealnog centra za kvalitetno cjeloživotno učenje.

Po prvi puta smo organizirali hibridni partnerski sastanak za projekt Family Business Library, ugostili u Rijeci partnere iz Latvije (ArtSmart i knjižnica Jelgava) s kojima nastavljamo izrađivati sadržaje za buduće poduzetnike te razvijamo sustav u kojem će knjižnice služiti upravo kao centri za razvoj i podršku poduzetništvu. Planiramo trening program za knjižničare u Italiji, još zajedničkih inspirativnih druženja te prezentaciju svega što smo do sada napravili na proljeće sljedeće godine.

Kroz projekt Treća dob čitanja glavni naglasak stavljamo na kvalitetan online sadržaj za građane starije životne dobi, smišljamo programske aktivnosti te se osnažujemo u području rada sa starijima.

Fotografija: Nastavak rada na promicanju novih oblika pismenosti i kreativnosti uz 3D printanje i modeliranje.

U 2022. očekujemo i veselimo se dodatnim treninzima koje će organizirati naši kolege knjižničari i partneri iz Faenze (Unione della Romagna Faentina). Dodatnu podršku u ovome projektu imamo i od naših hrvatskih partnera - Ustanove za obrazovanje odraslih Dante. Želja nam je dodatno se osnažiti i u području raznih inkluzivnih praksi i usluga, a to činimo i kroz projekt Tech.Library kroz kojeg dijelimo primjere dobre prakse o novim uslugama knjižnica za slijepe i slabovidne korisnike. Knjižnice iz Ljubljane, Faenze, Maszalace, Velikog Tarnova i Bukurešta svojim iskustvom i znanjem nam pomažu u razvijanju i poticanju naših kapaciteta, a svakako će nam u tome najveća lokalna podrška biti Udruga za slijepe PGŽ.

Još jedan projekt kojem smo se veselili ove godine je ECALL u kojem pomažemo našim partnerima iz Makedonije u razvijanju kompetencija za organizaciju kvalitetnog izvannastavnog programa. Nažalost, sve dosadašnje sastanke i treninge morali smo održati online, ali završni susret planiramo održati uživo u Makedoniji, na proljeće 2022. godine. Bez obzira na sva pandemijska ograničenja, Erasmus plus programi dodatno su nam osvijestili važnu ulogu knjižnice kao informacijskog centra, ali i kao idealnog centra za kvalitetno cjeloživotno učenje koje će biti dostupno svim zainteresiranima.

Na fotografiji: Virtualnost je svakako obilježila dobar dio sadržajnog života pa tako i Tjedan dobre dječje knjige na kojem su čak i pripovjedačice poput Dijane Zorić morale biti virtualne. 

Poboljšali smo mogućnosti online usluga te smo postali dijelom Rijeka City Card web dućana u kojem je sada moguće i online produžiti članstvo u Gradskoj knjižnice Rijeka te platiti i zakasnine. Jedan od ciljeva za 2022. godinu je svakako i taj da nastane funkcionalnost i upisa potpuno novih članova. 

Gradska knjižnica Rijeka obavljala je i zadatke matične knjižnice za Primorsko-goransku županiju. Potkraj godine, novom zakonskom regulativom Služba nam dobiva i pridjev „razvojna“ ali razvojem i unapređenjem stručnog rada narodnih i školskih knjižnica PGŽ  kontinuirano se bavimo. COVID-u usprkos, iza naših vrijednih „matičarki“ više je desetaka stručnih posjeta knjižnicama (uz poštivanje epidemioloških uvjeta, naravno), a u cilju savjetodavne pomoći ili pak edukacije novih knjižničara kojih, kako kažu, nikada nije bilo više jer očito je došlo do snažnije smjene generacija.

Pri kraju je dvanaestogodišnji rad na umrežavanju narodnih i školskih knjižnica u jedinstveni knjižnično-informacijski sustav rezultat kojeg je i Skupni katalog knjižnica PGŽ pa tako jednim klikom možete vidjeti ima li neku knjigu školska knjižnica u Gerovu ili pak u Vrbniku na otoku Krku. U kontekstu Krka, recimo i to da je obitelj Županijskog bibliobusa proširena upravo na tom otoku uspostavom stajališta i u općini Malinska-Dubašnica.

Godinu završavamo uspostavom županijske digitalne knjižnice na jedinstvenom portalu kao nastavak funkcionalnog povezivanja knjižnica i početak novog višegodišnjeg projekta s ciljem okupljanja i veće vidljivosti pisane zavičajne baštine pohranjene u narodnim i školskim knjižnicama PGŽ, ali i drugih zavičajnih sadržaja.

Koliko nam je povijest važna pokazali smo i uključivanjem u manifestaciju Benja 2.0 posvećenu glagoljici te pokrenuvši seriju tribina Sat za povijest, razgovorne susrete s riječkim povjesničarima i istraživačima prošlosti.

A kada smo kod baštine recimo i ove godine održavamo naš nakladnički kontinuitet te da smo objavili knjigu Irvina Lukežića Fran Kurelac i riječke slovinske knjige čime nastavljamo rad i na izdavanju djela posvećenih povijesti hrvatske baštine i pismenosti nadovezujući se na ranije objavljen rad istog autora U Terpsihorinu hramu: iz povijesti riječke Narodne čitaonice. Koliko nam je povijest važna pokazali smo i uključivanjem u manifestaciju Benja 2.0 posvećenu glagoljici te pokrenuvši seriju tribina Sat za povijest, razgovorne susrete s riječkim povjesničarima i istraživačima prošlosti.

Kroz godinu je proveden i novi ciklus natječaja Književne nagrade Drago Gervais: u kategoriji neobjavljenog rukopisa pobjednik je naslov Praznina autorice Dore Šustić, a u kategoriji najboljeg objavljenog književnog djela na nekom od idioma čakavskoga narječja hrvatskoga jezika pobijedila je zbirka pjesama Eveline Rudan, Smiljko i ja si mahnemo (balada na mahove), Fraktura, Zaprešić (2020).

Uz osjećaj da smo s dobitnicom na lijepom pragu poticanja mladih autora, pridružilo se i provođenje programa Književne rezidencije Kamov u čije smo se razvijanje po prvi puta uključili. Nakon javnog poziva koji je izazvao jako velik interes, izabrani su Lora Tomaš i Sven Popović koji su tjedne u Rijeci proveli tijekom Mjeseca hrvatske knjige i iza sebe ostavili dva rada koja možete čitati u inkubatoru našeg Magazina. Loru ovdje, a Svena ovdje.

Bilo je puno detalja, manjih ili većih projekata koji su pružali sentiment godini - slavili smo tako peti rođendan Ogranka Trsat uz poseban DJ disko stream jer prave publike tada nije moglo biti. To je izazvalo pravo oduševljenje pa smo se s DJ Mirilo družili više puta tijekom godine svugdje gdje nam je trebala glazba. Tako smo ušli i na teren DJ radionica za djecu.

Na fotografiji: Proslava petog rođendana Ogranka Trsat uz DJ Mirilo disko set i stream iz knjižnice. 

Projektom Knjiga svima! pod vodstvom Udruge Filmaktiv i Hej! produbilo se važno pitanje teme inkluzivnosti i dostupnosti knjiga onima koji čitaju na drugačiji način. Imali smo priliku biti dio ekipe koja je izradila i objavila 4 audiovizualne knjige namijenjene djeci - Hrkalo autorice Jelene Pervan, Japajapac autorice Silvije Šesto, Prozirna Lili autorice Ksenije Kušec i Prijatelji iz Ulice Zelene autorice Dubravke iz Šume.

Specifičnost ovih izdanja jest ta da se radi o inkluzivnim verzijama knjiga za djecu prilagođenih gluhim i nagluhim osobama, ali i slijepima  i slabovidnima. One su postale i dio fonda Gradske knjižnice Rijeka te se mogu slobodno posuditi. Uz Filmaktiv i Hej!, projekt ne bi nastao bez Udruge Portić (kroz program Tete i barbe pričalice), Udruge slijepih Primorsko-goranske županije, Udruge gluhih i nagluhih Primorsko-goranske županije, i bez podrške nezavisnih profesionalaca — Ivana Vranjića, video snimatelja i montažera te Davora Popdankovskog, audio inženjera i grafičke dizajnerice Anje Kralj.

Projektom Knjiga svima! pod vodstvom Udruge Filmaktiv i Hej! produbilo se važno pitanje teme inkluzivnosti i dostupnosti knjiga onima koji čitaju na drugačiji način. 

Sve organizacije s kojima surađujemo nije lako ni dozvati u sjećanje: Riperaj/KD Čistoća, Školska knjiga, Društvo arhitekata Rijeka, Dante, Ri Rock, Vijeće mladih Benčić, Tower Centar Rijeka, Filmaktiv, Hej!, Udruga Portić, Učiteljski fakultet, Francuska alijansa, Rikon, Fiumare, Vrisak, Benja, PD Kamenjak, Hrvatska knjižnica za slijepe, Udruga slijepih Primorsko-goranske županije, Udruga gluhih i nagluhih PGŽ, Naklada i Knjižara Val, V.B.Z., Centar za autizam Rijeka, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, MO Trsat, Društveni centar Drenova, Sekcija, Urbani separe, MO Hartera, Smart, INA, Matica hrvatska ogranak Čabar, Knjigopsija, EPK 2020, HRW Wikipedija, Peek & Poke, Typeflow, APURI…

Sa svakom je u igri ili kakav projekt, program, podržavanje te osnova našeg života u zajednici s kojom se nastojimo prožeti. Moramo se u tom kontekstu sjetiti i volonterskog programa koji se već godinama razvija unutar knjižnice i bez kojeg ne bi bilo cijelog niza aktivnosti, a koji se 2021. godine produbio suradnjom s programom Volontiram u kulturi i suradnjom s Hrvatskim kulturnim domom na Sušaku unutar kojeg se provodi. 

Na fotografiji: Otvorenje Mjeseca hrvatske knjige 2021. uz program inkluzivnosti Knjiga svima! 

U nezahvalnim okolnostima održali su se i naši čitateljski klubovi: Nedopričljivi, ONE, Zoomeri, Moljci, ČkkČ, Čitateljski klub Drenova, Bookdragons, ČK ČK, Bajkoklub, Biblioklub, Čitateljski klub Vid Omišljanin. Osnovali smo i novi klub - English Language Book Club čiji članovi čitaju isključivo na engleskom jeziku te smo primili u našu veliku čitateljsku zajednicu i i Knjigožderonju - čitateljski klub vezan uz knjiški blog istoga imena.

Priče su nam ostale važne, kako i priliči, a za to se brinula Pssst...priča! koja je godinu prošla na posebnim valovima. Pričaonice su održavane kombinirano: online (nismo ni slutili da na Zoomu može biti tako zanimljivo) i, koliko je bilo moguće, u standardnoj formi: u ograncima, na terasi jedne naše zgrade (Dječja kuća <3), u specifičnoj radionici Riperaju, a čak i u najvećem riječkom trgovačkom centru kao dio izložbe o Harryju Potteru.

Sve to je začinilo i gostovanje profesionalne pripovjedačice Dijane Zorić, jednom virtualno u sklopu Tjedna dobre dječje knjige i drugo pravo ispred Dječje kuće u sklopu festivala Tobogan koji smo i otvorili uz dobru priču, a one će nam trebati i 2022. godine.

Na fotografiji: Pričanje priča na našoj terasi Dječje kuće.

Od svega vidljivog još je više procesa i rada unutar knjižnice koji nisu za neku veliku javnu komunikaciju ili još nisu rezultirali zrelim plodovima, bar ne u ovom trenutku… Borimo se za sredstva, projekte, smišljamo koncepte, tražimo partnere, prijatelje, suradnike… udovoljavamo organizacijsko-administrativnim izazovima…brusimo kockice koje slažemo u zahtjevnije strukture… Sve to će tek rezultirati nekim dobrim pričama.

Ima na tom putu i neuspjeha, slijepih ulica, pogrešaka (...), ali drugačije nema razvoja, napretka ni suvremenosti. Gradska knjižnica Rijeka prolazi kroz put pretvaranja u pravi i slojeviti društveno-stvaralački centar, što je sigurno jedan od najvažnijih trenutaka godine koju ispraćamo te pravi uvod za nadolazeće promjene.

Kraj godine pak zaključujemo druženjem kao dio manifestacije Zimska priča iz Benčića unutar koje je za nas jako važno da smo predavanjem o Potoku otvorili lijepi komad zelene priče koja nas tamo čeka i koja pruža puno perspektiva za daljnji rad. Uostalom, bit ćemo jedna od rijetkih knjižnica koje su doslovno uz potok… u kvartu koji se zove Potok. :) 

Na fotografiji: Gužva na predavanju Ranka Starca o riječkim potocima i potoku Brajda koji teče kroz naš budući i novi kvart.

I za kraj pjesma koja nas je nekako najčešće pratila na šetnjama kroz 12 nezgodnih mjesta. Imamo neki osjećaj da će nas pratiti i dalje i kao metafora i kao stvarnost. :) 

Zato svima želimo uspješnu i produktivnu 2022. godinu. Neka bude dizalica!