5 filozofskih koje možda baš i nisi očekivao

Filozofija je za jedne "kraljica znanosti" (zapravo metaznanost), a za druge popularan pojam za vrijeđanje nečijeg karaktera ("Kakav j***** filozof!). Nisu svi filozofi dobri pisci niti se trude pisati na "pop light" način, ali da znaju proizvesti naslove čije riječi ili teme izazovu pažnju nitko se ne može ne složiti. Evo pet takvih koje imamo na policama.

Aleš Bunta: Magnetizam gluposti : Platon, Erazmo Roterdamski, Alan Ford

Glupost kao iskustvena činjenica sa zavidnim stupnjem žilavosti i otpornosti, predmet je analize suvremenog slovenskog filozofa. U svom pristupu polazi od nezaobilaznih tekstova filozofske tradicije u kojima se promišlja o gluposti: kod Platona, Aristotela, Erazma Roterdamskog i drugih.

Zanimljiv poticaj za razmatranje porijekla simpatija koje ponekad glupost uživa pronalazi u kultnom statusu popularnog stripa "Alan Ford" čiji se autori poigravaju suvremenim pojavnim oblicima gluposti.

Pogledaj katalog >>

Lars Fr. H. Svendsen: Filozofija dosade

Knjiga norveškog profesora na Institutu za filozofiju Sveučilišta u Bergenu sadrži poduži, kompleksno razrađen, no širem krugu čitatelja razumljiv esej o dosadi. Autor se bavi time što dosada jest, zašto i kad je nastala, zašto i kad nas pogađa te zašto se ne može nadvladati činom volje. Prvi dio knjige opisuje različite aspekte dosade i smješta je u kontekst modernosti, a u drugome se nalazi prikaz povijesti dosade. U trećem dijelu obrađen je nezaobilazan rad Martina Heideggera, a četvrti raspravlja o pravilnom i nepravilnom odnosu prema dosadi.

Na kraju knjige nalazi se bogat popis literature koji čitatelja odvodi u detaljnije istraživanje fenomena dosade.

Pogledaj katalog >>

Lars Fr. H. Svendsen: Filozofija laži

Norveški filozof Lars Svednsen u ovoj knjizi bavi se fenomenom laži, istražuje etička pitanja i posvećuje posebnu pažnju značenju pojma “laž“. Kako bismo se trebali odnositi prema lažima, ne samo vlastitima, nego i prema činjenici da drugi lažu – očigledan odgovor je da bismo ih trebali izbjegavati.

Razumno je pretpostaviti da ljudi uglavnom govore istinu - tu i tamo bit ćemo nasamareni, ali bolje je povremeno biti nasamaren nego živjeti u kroničnom nepovjerenju prema drugima, zaključuje autor.

Pogledaj katalog >>

Harry G. Frankfurt: Kenjaža : teorijski pristup

Autor je ugledni profesor filozofije na Yaleu, Stanfordu, Oxfordu. Od 1990. godine profesor je etike na Sveučilištu u Princetonu. Član je Američke akademije znanosti i umjetnosti. U ovom eseju koji je objavljen prvi put 1986. i nakon toga postigao svjetsku slavu, autor se bavi teorijskom i filozofskom analizom fenomena ispraznosti kojega označava jednom od najupadljivijih značajki suvremene kulture. Pri određenju pojma autor polazi od formalnih definicija uspoređujući ga s jednim drugim ekvivalentnim pojmom - pojmom prazne slame.

Isto kao što je prazna slama sinonim za govor koji je prazan bez neke građe ili sadržaja, tako je izmet tvar koja preostaje kad se iscrpe svi vitalni elementi hrane.

Pogledaj katalog >>

Matija Mato Škerbić: Filozofija sporta : nastanak i razvoj jedne discipline

Što je sport? Što znamo o sportu, odnosno što trebamo znati o sportu i u sportu? Kako prakticirati sport, odnosno kako biti moralan praktičar sporta? Zašto i čemu sport uopće? Zašto se baviti sportom? U sedam poglavlja piše o tome što su sport, igra i igranje, iznosi povijest filozofije sporta te naglašava važnu ulogu američkog filozofa Williama Johna Morgana u razvoju filozofije i etike sporta, piše o etici sporta kao najvažnijoj podgrani filozofije sporta, razmatra normativne teorije sporta i bioetiku sporta te na kraju donosi kratak pregled stanja filozofije sporta u Hrvatskoj.

Autor, zaljubljenik u sport od najranijeg djetinjstva, kroz život aktivno uključen u različite sfere sporta, daje odgovor na ova pitanja, ali i mnoga druga.