...radimo hjhds?jdslkd?kshdsiids geocaching kjfks?djkfjsd?fkjdksjdks možemo li u Striboru...kd?sljdsljdslkdl?sklds?lkj...EPK Rijeka 2020. df?skjdk?sdjksjdks? puno hvala. Rekosmo, naravno, može, ali voljeli bi doista i shvatiti o čemu je riječ. A kako se učenje najbolje odvija kroz razgovor pred vama su misli o geocachingu iz prve ruke i objašnjenje zašto će s njime uskoro i vaša knjižnica imati veze.  

Laici smo i ne shvaćamo iz prve tu neobičnu riječ - što je to geocaching?

Geocaching je hobi, aktivnost, rekreacija za sve one u kojima se skriva neki mali Indiana Jones ili mala Lara Craft ili tek obični vikend avanturist. To je aktivnost idealna za sve one koji provode puno vremena ispred bilo kakvog ekrana s pivom u jednoj, a daljinskim upravljačem u drugoj ruci, razmišljajući kako se trebaju aktivirati, ali ne pronalaze motiv u ničem postojećem. Da se razumijemo, aktivnost je to i za adrenalinske ovisnike, ali i knjiške sanjare.

Geocaching je moderna, satelitski podržana hi-tech "potraga za blagom". Ili, pojednostavnjeno, geocaching je igra u kojoj uz pomoć višemilijunski vrijednih satelita tražimo Tupperware po šumi.

Blago za kojim se traga nije gusarska škrinja nekog Crnobradog ili njegovog istomišljenika, nije davno potopljena amfora na dnu mora ili neki danas materijalno neprocjenjivi predmet već skrivena plastična kutija, takozvani cache (kutijica, spremnik). Svaka kutijica obavezno mora sadržavati tzv. logbook, odnosno dnevnik u koji se pronalazači upisuju te različite predmete koji služe za razmjenu. Jedno od pravila kaže: „ako nešto uzmeš, nešto i ostavi!“. Predmeti su razni, male igračke, narukvice, novčići i ostale sitnice, ali i predmeti koji imaju određene zadatke (geocoin, travel bug) i njihovo putovanje moguće je pratiti na službenoj stranici.

Skrivene kutijice različitih su veličina i oblika i gotovo se sve razlikuju ponajprije zbog lokacije na kojoj su skrivene, a potom i zbog težine pronalaska.

Svaki ovisnik o geocachingu (kakav je i potpisnik ovih redova) mogao bi pisati traktate o svojoj strasti, ali…

…ako želite krenuti u geocaching avanturu i zaviriti u čarobni svijet modernih tragača za blagom ono što se od vas očekuje jest posjedovanje ručnog GPS uređaja ili pametnog telefona, a nije na odmet niti barem teoretska želja za boravkom u prirodi.

Sve je to u redu, ali od kuda krenuti?

Za uživanje u igri potrebno se besplatno registrirati na geocaching.com, odabrati svoje kodno geocachersko ime, u tražilicu upisati mjesto gdje želite započeti svoju avanturu, odabrati kutijicu koja vam se sviđa, prenijeti podatke na pametni telefon ili GPS i krenuti u avanturu. Kada pronađete svoju prvu kutijicu vratite se na službenu internetsku stranicu i svoj pronalazak kutijice označite kao: „Found it!“

Čestitamo, na dobrom ste putu da postanete ovisnik. Baš kao i šest milijuna ljudi koji se na svijetu bave ovom aktivnošću.

U čemu sudionici nalaze izazov i zašto su motivirani na sudjelovanje?

Svaki je geocacher baš kao i svaki drugi pojedinac poseban i svoj. Ima nas svakakvih, svatko brije na nešto svoje, uglavnom svima nam je zajednička želja pronaći što više kutija, nekima je želja postaviti što više kutija, nekima sakupiti virtualne suvenire, drugima popeti se što više u potrazi za kutijom, trećima pronaći nove nepoznate lokacije, upoznati nove ljude, itd., itd.

Svaka kutija je izazov za sebe, teško je i zamisliti koliko je kutija uopće „posijano“ po nekom mjestu i gdje se sve nalaze, recimo zanimljivo je pokupiti kutijicu veličine nokta sa spomenika bana Jelačića u Zagrebu, ili s dizalica na Molo Longu u Rijeci, ili pak pješačiti satima na vrh planine.

Svaka kutija, svaka lokacija priča neku svoju priču, pomno odabrana lokacija te dobro osmišljena kutijica izuzetno su bitne za uživanje u geocachingu.

Izazova i motiva u geocachingu ne nedostaje, svatko vrlo brzo pronađe svoje mjesto u svijetu geocachinga.

Može li se i kako geocaching koristiti za kreativne igre, edukaciju?

Apsolutno, da! Možda je to najbolje ilustrirati na vlastitom primjeru. Mi smo u geocaching krenuli na ljeto 2013. godine. Kada kažem mi, mislim na tada devetogodišnju kćer Katarinu i sebe i tada je donesena odluka da sve kutijice koje budemo tražili isključivo tražimo zajedno, i hvala na pitanju, za sada nam ide i više nego dobro. Iako sam bio u puno prilika kada sam mogao pokupiti neku kutijicu bez Katarine, dogovor se poštuje.

Da se vratimo na temu, u vrijeme kada smo krenuli u ovu avanturu Katarina je išla u treći razred i baš su nekako iz prirode i društva učili o svom kraju i snalaženju u prostoru. Kako djetetu objasniti svoj kraj i snalaženje u prostoru nego da ga odvedeš u „prostor“. Pronašli smo lokaciju u Klani na kojoj je skrivena kutijica, uzeli bilježnicu i udžbenik iz prirode, najprije pronašli kutijicu, a potom na licu mjesta određivali strane svijeta, pokušali se orijentirati po mahovini i godovima, učili o reljefu i sl. U razrednoj nastavi geocaching se izvrsno može uklopiti u nastavu prirode i društva, posebno u trećem i četvrtom razredu, a u višim razredima osnovne škole u nastavu geografije, povijesti i informatike.

Edukacija zauzima važan dio u geocachingu, te je na službenim stranicama moguće pronaći forum na kojem se raspravlja o uključivanju geocachinga u nastavu od osnovnoškolske razine do fakulteta, a postoje i materijali koji mogu pomoći pri osmišljavanju integracije geocachinga u nastavne planove i programe. Geocaching se s terenskom nastavom slaže kao i palačinke s nutelom. Mogućnosti je puno, potreban je samo prstohvat kreativnosti.

Koliko je aktivnost raširena u Hrvatskoj i gdje je zajednica najjača?

Kao što sam spomenuo geocachingom se u svjetskim razmjerima bavi preko šest milijuna ljudi i ukupno je skriveno preko dva i pol milijuna kutijica. Iako je geocaching kao igra zaživio još 2000. godine u Hrvatskoj se tek posljednjih godinu-dvije može govoriti o nekoj ozbiljnijoj ili organiziranijoj zajednici. Teško je reći koliko se ljudi u Hrvatskoj bavi geocachingom, ali po prijavljenim pronalascima kutijica vidljivo je da broj tragača za blagom raste iz dan u dan. Tome svakako pridonosi i promocija geocachinga putem medija i društvenih mreža, a sigurno će se i pokoji čitatelj Magazina Gradske knjižnice Rijeka „zakačiti“ na geocaching.

U Hrvatskoj je skriveno nešto više od 2800 kutijica, koje su u početku uglavnom postavljali turisti, no danas sve veći broj domaćih geocachera postavlja kutijice te na taj način doprinose daljnjem razvoju igre. Najviše postavljenih kutijica ima u Zagrebu, a onda slijedi Primorsko-goranska županija. Otprilike, može se reći da su to i dijelovi Hrvatske u kojima ima najviše aktivnih geocachera.

Za čitatelje Magazina možda bi mogla biti interesantna činjenica da postoje kutijice koje su tematski vezane uz knjigu, tako, npr. u Zagrebu postoji kutijica za koju da bi se došlo do rješenja treba pročitati knjigu Dana Browna „Izgubljeni simbol“, postoji i kutijica u kojoj treba povezati stripovske junake i njihove pomagače, u Baški na otoku Krku postoji kutijica čije su finalne koordinate vezane uz Bašćansku ploču i glagoljicu. Po mnogim gradovima kutijice su skrivene u samim knjižnicama, naravno uz prethodnu suglasnost teta knjižničarka. I kao mala ekskluziva za čitatelje Magazina, uskoro bi i Rijeka trebala dobiti jednu kutijicu vezanu uz Gradsku knjižnicu Rijeka.

Spremate i akciju u kontekstu kandidature za EPK. O čemu je riječ?

U pravu ste. Dugo mi se po glavi vrzmala ideja o tome kako je geocaching sa sljedbom svojih fanatika izvrsna platforma za drugačiju vrstu promocije kandidature Grada Rijeke za europsku prijestolnicu kulture 2020. godine. Na radnom doručku u jednom riječkom kafiću kolegi Alenu iz Grada iznio sam ideju, on ju je proslijedio Ireni i tako je vrlo brzo došlo do suradnje. Ovom prilikom želim zahvaliti ljudima iz Odjela za kulturu Grada Rijeke na podršci. Moram spomenuti i kolege geocachere Bojana Šenkinca i Igora Kramarsicha koji se vjerojatno ne bi tako zdušno odazvali sudjelovanju na projektu da su znali koju torturu moraju prolaziti sa mnom, sorry dečki.

Projekt „RiEPK lov na blago“ zamišljen je kao serija od 33 geocacha koji na moru ispred Rijeke čine slova EPK. Riječ je o tzv. mistery cachevima gdje je svaka kutijica označena upitnikom. Da bi se otkrila prava lokacija kutijice potrebno je otvoriti listing te pronaći finalne koordinate. Svaki listing sadrži informacije o lokaciji na kojoj je skrivena kutijica. Neke od lokacija koje su obuhvaćene ovim projektom su: Astronomski centar Rijeka, Dvorana Zamet, Džamija, lansirna rampa, svjetionik na Mlaki, kompleks Benčić…

Pronađite nas, pridružite nam se i krenimo zajedno u potragu za blagom…