Joseph Roth: Radetzky marš

Radetzky marš

Od bitke kod Solferina do bojišta Prvog svjetskog rata izmjenjuju se tri generacije plemićke obitelji Trotta. Predstavnik prve generacije Slovenac Joseph spašava život caru Franji Josipu u bitci kod Solferina i tako stječe titulu baruna. Njegov sin Franz djeluje kao državni činovnik, dok unuk Carl Joseph biva poslan u vojnu službu. No, bez obzira na međusobne razlike, živone odluke i osobne drame, njihove sudbine ostaju neraskidivo vezane za Austro-Ugarsku Monarhiju.


Lars Mytting: Sestrinska zvona

Sestrinska zvona

Kraj je 19. stoljeća u norveškom selu Butangen. Pastor Kai Schweigaard upravo je stigao služiti zajednici, a prva odluka koju donosi rušenje je lokalne srednjovjekovne crkve, „premalene i nefunkcionalne“. U selo uskoro stiže i mladi Nijemac Gerhard Schönauer, student arhitekture, čija je zadaća prenijeti impozantnu crkvu na papir kako bi se ona mogla ponovno izgraditi na njemačkom tlu.

Planovi dvojice namještenika nepovratno se remete kada upoznaju inteligentnu Astrid Hekne, potomkinju jedne od najstarijih obitelji sela koje vrvi narodnim predajama i vjerovanjima. Kada teška zvona stare crkve najednom počnu neobjašnjivo zvoniti sama od sebe, došljaci će početi shvaćati da se u neke vrijednosti jednostavno ne smije zadirati. Sestrinska zvona napeto su povijesno štivo hvaljenog prozaista Larsa Myttinga, čije je pripovjedačko umijeće prepoznato diljem svijeta. U prvome dijelu trilogije Hekne Mytting donosi priču o svevremenskom sukobu tradicionalnog i modernog, ali i snažnu priču o mladosti, ljubavi, žudnji i propasti.


Korana Serdarević: Gušterov rep

Gušterov rep

U novom izboru od petnaest priča ova suvremena hrvatska autorica tematizira prizore prepoznatljive iz svakodnevice čiji su protagonisti obični ljudi sa svojim ambicijama, željama, ljubavima, strahovima i tjeskobama, uhvaćeni u prijelomnim trenucima, na ponekad i smiješnome rubu – rubu apsurda ili tragedije, ili u traumi koju su im prouzročile uloge u koje su zatočeni, a željeli bi samo proživjeti svoj život u kakvom-takvom miru vlastitoga izbora.


Zlatko Krilić: Portret Che Guevare

Portret Che Guevare

Zbirka kratkih priča nastala je nakon sedamnaest godina književne šutnje, a za vrijeme autorova dužeg boravka na Kubi 2015. godine. Sve su priče ispričane u prvom licu jednine, ali se pripovjedači izmjenjuju - ponekad je to sam autor, a ponekad marginalci koji pripovijedaju svoje živote, kubansku povijest i očigledne promjene koje se događaju u društvu. Autor ovom zbirkom razotkriva skrivene strane Kube, sve ono skriveno od pogleda turista, a ipak sveprisutno u kubanskom društvu.


Goran Tribuson: Povijest pornografije

Povijest pornografije

Sažetak naraštajnoga iskustva u opsežnoj i složeno komponiranoj Povijesti pornografije pripada podžanru "Bildungsromana" kao jedna od najboljih realizacija toga romanesknog tipa u hrvatskoj književnosti. Na dva vremenska plana i u dva pripovjedna toka autor prati "klapu" generacijskih prijatelja od školskih dana do zrele dobi. Smrt i pokop jednoga od njih tužna je prigoda da se ponovno okupe na idealiziranim prostorima svoga djetinjstva u provincijskom gradu, gdje će nostalgična, sentimentalna sjećanja oživjeti u punoj snazi, napose u kontrastu sa zbrojem (ne)postignutog u životnoj bilanci četrdesetogodišnjaka.


Kristian Novak: Črna mati zemla

Črna mati zemla

"Većinu je vremena mislio da ni po čemu nije drukčiji od drugih. Ponekad bi slagao da se dogodilo nešto što se nikada nije dogodilo, ponekad bi rekao da se njemu dogodilo nešto što se dogodilo nekom drugom, slagao je kolaže od onoga što je vidio i čuo. Ali to je bilo kao da pjevaš tuđu pjesmu kao svoju, mislio je, a to svi rade kad-tad." Iznenada pritiješnjen spoznajom da bi ga daljnje manevriranje između aranžiranih komadića fabriciranih sjećanja vodilo samo sve dalje i od samoga sebe i od dragih ljudi, uspješan mladi pisac pokušava konfrontirati stvarne događaje koje je potisnuo i pokopao duboko u zaboravljenu sliku djetinjstva koje se (ni)je doista dogodilo.


Mihail Bulgakov: Majstor i Margarita

Majstor i Margarita

Jedan od najvažnijih romana 20. stoljeća i najpoznatije djelo Mihaila Bulgakova, odvija se na dvije razine - prvi dio radnje zbiva se u Moskvi 30-ih godina prošloga stoljeća, kad grad posjeti sotona koji se predstavlja kao profesor Woland, dok se druga razina radnje odvija u Jeruzalemu u vrijeme Poncija Pilata koji se lomi oko toga što Isusa mora osuditi na smrt. Bulgakov je svoju satiru počeo pisati 1928. godine, no prvi nacrt romana spalio je dvije godine poslije, uvjeren kako nema budućnosti kao pisac u Sovjetskom Savezu. Koliko je poznato, napisao je četiri verzije romana (četvrtu je prekinuo četiri tjedna prije svoje smrti 1940. godine), a prvi je put objavljena cenzurirana verzija romana u moskovskom časopisu 1966. godine. Prva prava verzija objavljena je 1967. u Frankfurtu, prva sovjetska necenzurirana verzija 1973. godine, a konačna verzija, kakva se objavljuje danas, priređena je 1989. godine.


  

Evelina Rudan: Smiljko i ja si mahnemo 

Smiljko i ja si mahnemo

Smiljko i ja si mahnemo sigurno će sjati u suvremenoj hrvatskoj poeziji. Gusto, a lako satkana priča nove knjige Eveline Rudan, osjeća se, morala je biti ispričana. Ona poseže sve do početaka, vraćajući se uvijek u sadašnje trenutke i na poznata mjesta, od kojih se zatim otiskuje uvijek u novi obilazak elipse pamćenja. Čitajući, posjetit ćemo istarska polja i šumarke, zagrebačke ulice i fakultete, Sueski kanal i New York, očešati se ramenom o cijelu galeriju likova: Kocbeka, Whitmana, Mary Poppins, Terryja Eagletona, Dantea, Viktora Emanuela III…

Kolorit, preciznost i razgovornost jezika u Smiljku nešto su sasvim osebujno, a tu je i privlačnost obilja radnje: intimne, društvene i kulturne povijesti, emotivne i psihološke epike, skakanja s pozornice na pozornicu, inače tipičnije za prozu, što nas sve vuče dalje u obilazak osunčanih smultronstället – mjesta gdje rastu divlje jagode – smještenih između ovih korica; vuče u ono mitsko vrijeme kad “svi su još živi”. A iz divljih jagoda, podsjetit će nas Smiljko, nerijetko prijeti ugriz zmije. I da, Smiljko govori istarski čakavski – ali tako izravno i prisno da jezik pada u drugi plan, postajući naš i svačiji.
– Goran Čolakhodžić


Julijana Adamović: Divlje guske

Divlje guske

Roman o odrastanju dviju djevojčica, u neimenovanom selu u Srijemu, 70-tih godina. Teški obiteljski odnosi, svađe i nasilje među roditeljima, zbog čega majka odlazi. Brigu o djevojčicama preuzima "Baba", koju nitko ne voli osim djevojčica. Kako bi lakše prihvatile stvarnost, djevojčice često bježe u svijet snova i mašte. Pisan autentičnim jezikom kraja, ne skriva i ne uljepšava stvarnost, svi sitni detalji slika su jednog stvarnog vremena i života. Roman je pisan u prvom licu, a njegov uspjeh potvrđuje i činjenica da je ovo 2. izdanje u istoj godini.


Miroslav Krleža: Na rubu pameti

Na rubu pameti

Roman pisan u Ich-formi.Prvoosobna perspektiva i subjektivan karakter ispovijesti odredili su vizuru djela. Sve vidimo očima glavnoga lika; sve je rezultat njegovih sjećanja, njegovih subjektivnih procijena i sve je interpretirano u skladu s njegovim sustavom vrijednosti.


Slobodan Novak: Mirisi, zlato i tamjan

Mirisi, zlato i tamjan

Mirisi, zlato i tamjan roman je bogat značenjima. U njemu se isprepleću život i legenda, mitsko i realno, ateizam i hipetrofirana religioznost. To je knjiga o razočaranju u svijet i ljude, o mučnini i gađenju, o čovjeku koji je izgubio životni smisao, o izgubljenim iluzijama. Granična egzistencijalna situacija glavnog lika obilježena je tjeskobom, upravo sartreovskom metaforom gađenja, približavanjem k sebi i udaljavanjem od sebe, beznadnim godotovskim čekanjem: Mali čeka »život koji bi mogao doći kad dođe jedna smrt koja ne dolazi«. Živjeti za njega znači »birati neprestano onu suroviju alternativu«. Ovaj grozničavi dijalog s vlastitom savješću, pun uznemirujućeg moralizma, vrhunac je hrvatske egzistencijalističke proze.


Philip Roth: Američka pastorala

Američka pastorala

Ovo je dvadeset i drugi Rothov roman za koji je dobio prestižnu Pulitzerovu nagradu. Glavni je lik Židov Seymour Irving Levov, uspješan školarac, sportaš, student, marinac, roditelj kojemu se u jednom trenu ruši svijet: njegova voljena kćerka Marry ponesena atmosferom burnih šezdesetih preuzima odgovornost za teroristički čin. Svi članovi obitelji Levov na svoj će način proživjeti obiteljsku tragediju - niz likova koji će predstaviti američko društvo u njegovoj raznovrsnosti…


Milan Kundera: Nepodnošljiva lakoća postojanja

Nepodnošljiva lakoća postojanja

(…) ako bismo pokušali izlučiti nešto što bismo mogli označiti kao opću Kunderinu idejnu orijentaciju, onda bi to vjerojatno bilo: otpor svakom obliku autoritarne vlasti, svakoj ideologiji koja teži totalitarnosti i zazor od osoba obuzetih mesijanskim kompleksom vođenja i usrećivanja drugih.

Nepodnošljiva lakoća postojanja zapravo je ljubavna priča situirana u kontekst “praškog proljeća” 1968. i sovjetske okupacije koja je potom uslijedila. Ovo jest roman o ljubavi, ali ne i ljubavni roman. Kundera ne dijeli strasti svojih junaka i ne očekuje od čitatelja da se slijepo identificiraju s tim junacima: on njihova stanja ispituje, precizno bilježi, skeptično komentira. Stoga ta knjiga o strastima jest, paradoksalno, racionalni konstrukt. Otud i fragmentarna forma, diskontuitet u naraciji: Kundera svjesno razbija narativnu iluziju, obnažuje vlastiti književni postupak, izravno se obraća čitatelju, nudi mu kulturološke i filozofske eksplikacije kojima temu svojega romana situira u širi kontekst tradicije europske umjetnosti i filozofske misli. 
~ Velimir Visković, Danas


Robert Gerwarth:  Pobijeđeni

Pobijeđeni

Veliki rat službeno je završio 11. studenog 1918., ali u Europi je i dalje vlado kaos i nasilje, naročito u onim zemljama koje su u ratu bile na gubitničkoj strani. Knjiga se bavi upravo tim burnim razdobljem između 1917. i 1923., koje je bilo obilježeno razbuktavanjem građanskih ratova, pojavom novih nacionalnih država na teritoriju bivših carstava (Habsburškog, Ruskog, Njemačkog i Osmanskog) koje su se pokušale konsolidirati ili proširiti, socijalno-političkim revolucijama, te težnjama za preraspodjelom vlasti i dobara (Rusija, Mađarska, Bugarska Njemačka). Poraz Centralnih sila, revolucije i novi teritorijalni ustroj Europe stvorili su idealne uvjete za ciklus nasilja koje će obilježiti dvadeseto stoljeće.


Philipp Blom: Vrtoglave godine

Vrtoglave godine

Početak 20. stoljeća, godine koje su neposredno prethodile Prvom svjetskom ratu, a u kojima je prodor novih znanstvenih spoznaja i novih društvenih i političkih ideja u velikom i entuzijastičnom zamahu i u vrlo kratkom vremenu promijenio sliku svijeta, autor istražuje jednu po jednu, te jasnim i komunikativnim stilom donosi panoramski pregled epohe osobitoga zanosa, po mnogo čemu usporedive sa sadašnjim trenutkom, na početku 21. stoljeća.


Philipp Blom: Rastrgane godine

Rastrgane godine

Autor u knjizi koja se nastavlja na knjigu "Vrtoglave godine", donosi zanimljivosti popularne kulture, svakodnevice i znanosti u vremenu između dva svjetska rata. Politička povijest dana je kao podsjetnik na različite strahote i bizarnosti vremena u čijoj se pozadini javljao jazz, umjetnost nadrealista, futuristička kinematografija, otkrivanje galaktika i razvoj velegradova. Navedene tehnološke i društvene promjene prate živopisna svjedočanstva sudionika.


Mario Vargas Llosa: Jarčevo slavlje

Jarčevo slavlje

Roman o Uraniji Cabral, njujorškoj odvjetnici, koja se, nakon dugogodišnjeg samonametnutog izgnanstva, vraća u Dominikansku Republiku. Po povratku u domovinu, užas koji je bacao sjenu na cijeli njezin život, poprima stvarno obličje. Njena priča izmjenjuje se s opisima okrutnog režima diktatora Rafaela Trujilla. Godine 1961. samo Trujillov dekadentni krug bliskih suradnika uživa u obilju i povlasticama, dok ostatak nacije živi u strahu i siromaštvu. Kako se diktator nema namjeru odreći vlasti, dolazi do zavjere, koja će promijeniti sudbinu kako svih aktera, tako i same Dominikanske Republike. Ali, nakon ubojstva omraženog diktatora, država tone u krvavi košmar i nesigurnost. Trideset godina kasnije Urania Cabral razotkriva tragičnu sudbinu svoje obitelji u suton Trujillove ere...


Lars Saabye Christensen: Ničije

Ničije

Knjiga novela izabranih iz svih četiriju objavljenih novelističkih knjiga plodnog i najprevođenojeg norveškog pisca poznatog po stilu "nove jednostavnosti" koja se očituje u kombinaciji sjete i ravnodušnosti. Problematizirajući norvešku aktualnost i uvijek se pričom vraćajući u rodni Oslo, Christensen vješto koristi jezik, oblikujući običnu, svakodnevnu situaciju do iznaneđujuće, neočekivane.


Javne tajne: Alice Munro

Javne tajne

Osma od ukupno 14 zbirki priča, koliko ih je objavila kanadska nobelovka i po mnogima najbolja kanadska spisateljica, sadrži osam duljih priča (od kojih se neke čak približavaju gabaritima novele) sa ženskim likovima u glavnim ulogama. Njihovi životi odvijaju se u Carstairsu, kanadskom provincijskom gradiću, ili njegovoj okolici ili su s njim povezani, a priče pokrivaju razdoblje od vremena naseljavanja polovicom 19. stoljeća, sve do druge polovice prošlog stoljeća, tako da se kroz različite priče provlače isti likovi, ili različiti naraštaji pojedinih obitelji povezani s glavnim junakinjama. Sve su one gotovo obične žene koje žive svoje gotovo obične živote, svaka od njih ima svoje tajne, preljube, nesretne ljubavne veze, ludilo, svaku od njih na neki način progoni vlastita prošlost. Stoga je i prikaz sudbina njezinih glavnih junakinja ispripovijedan naizgled jednostavno, ali i bogato i živopisno. Te sudbine su naizgled predvidljive i sumorne, ali s mogućnošću za najnevjerojatnije obrate te da u svakom trenutku emocionalno eksplodiraju. Napokon, ludilo glavnih junakinja ove zbirke priča može cijeli život ostati niskog intenziteta, poput jedva primjetne govorne mane, može cijeli život biti izraženo kao svojevrsno čudaštvo, a može biti i potpuno neuočljivo, samo da bi u jednom trenutku neočekivano i bespovratno promjenilo junakinjin život.


Per Petterson: Kad smo krali konje

Kad smo krali konje

Roman jednog od najznačajnijih suvremenih norveških pisaca osvojio je Norvešku nagradu kritičara za 2003. godinu te još mnoge međunarodne književne nagrade. Trond, glavni lik i pripovjedač, odlazi u mirovinu i seli u malu kolibu u norveškoj zabiti. Neočekivan susret sa sličnim mu susjedom postaje okidač za povratak u prošlost i prisjećanje na ljeto 1948. koje je proveo s ocem u sličnoj kolibi na granici sa Švedskom. To ljeto pokazalo mu je kako čovjek može biti okrutan, zauvijek promijenivši njegov život, ali i živote članova susjedne obitelji.

 

Marko Gregur (Koprivnica, 1982.) završio je stručni studij poslovne ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, preddiplomski studij odnosa s javnošću i medija na Visokoj školi za odnose s javnošću i studij medija Kairos (VERN) te specijalistički diplomski studij međunarodnih odnosa i diplomacije na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld. Piše poeziju i prozu, koju je objavljivao u mnogim domaćim časopisima i novinama, kao i u časopisima u desetak stranih zemalja (SAD, Austrija, Crna Gora, Srbija, Rusija, Bugarska, Španjolska, Slovenija, Kanada…). Dobitnik je više nagrada među kojima su: "Fric" (2020.) i "Nagrada Vladimir Nazor" (2020.) za roman Vošicki, nagrada „Ivan vitez Trnski“, „Ulaznica“ te nagrada „Prozak“ za najbolji prozni rukopis autora do 35 godina starosti. Objavio je zbirku poezije Lirska grafomanija (Naklada Ceres, 2011.) te zbirke priča Peglica u prosincu (DHK, 2012.) i Divan dan za Drinkopoly (Algoritam, 2014.) te roman Kak je zgorel presvetli Trombetasicz koji je uvršten među 12 finalista nagrade "Fric", dobio nagradu  "Katarina Patačić" za najbolju knjigu na kajkavskom dijalektu i preveden na slovenski. Uvršten je u antologiju mladih hrvatskih prozaika Bez vrata, bez kucanja (Sandorf, 2012.). Pokretač je festivala „Alpe Jadran Festival mladih pisaca“, član je i predsjednik odbora međunarodnoga festivala književnosti „Galovićeva jesen“, voditelj književne tribine „Libarenje“, jedan od pokretača i glavni urednik časopisa Artikulacije.