Knjiga je koncipirana poput slavne izreke “najjači otrovi čuvaju se u najmanjim bočicama” jer je podijeljena u kratka poglavlja i pričice koje se vrlo brzo čitaju, kao i što su prepune intriga.

"Što je to što nije otrov? Sve su tvari otrovne, nema nijedne koja nije otrov. Samo doza određuje je li nešto otrov ili nije." - Paracelsusovo je načelo koje je jedno od osnovnih načela toksikologije. Dodatno treba naznačiti da je otrov kemikalija koja je štetna čak i u niskim dozama.

Kroz knjigu čitatelju se nastoji približiti sva složenost otrova te ga se želi upoznati s višestrukim ulogama otrova u povijesti, kulturi, znanosti, religiji, medicini, ali i u neslavnoj povijesti ubojstava. Važno je istaknuti da su svi otrovi zapravo kemikalije. Njihov poseban status proizlazi iz činjenice da su farmakološki aktivni, što im daje i toksikološka svojstva, pa tako mogu biti i lijekovi i otrovi. I u  lijekovima i otrovima u osnovi su ista temeljna svojstva. Otrov može ubiti, drogirati, omamiti ili izliječiti.

Knjiga je podijeljena na sljedeće - Otrovi: Uvod, Otrovi u znanosti (obuhvaća definiciju otrova, osnovna načela toksikologije, kakav učinak otrovi imaju na organizam, kako ulaze u organizam i što se s njima nakon toga događa, štetne posljedice otrova, osnovne informacije o terapiji i dostupnim protuotrovima), Otrovi u prirodi (venomne i otrovne životinje, bakterije i plijesni, otrovne bilje, otrovne gljive i plijesni, otrovni elementi), Otrovi u povijesti, Otrovi kao egzekutori (ubojstva odobrena zakonom), Otrov kao ubojica, Otrov u ubojstvima, Otrovi u samoubojstvima, Otrovi kao spasioci (o lijekovima iz otrova).

U knjizi su se posebno posvetili toksinima i otrovima poput heroina, sarina, kantaridina (ili španjolska mušica), botulinskog toksina (popularno zvan Botox), velebilja, zelene pupavke, ergota, žive, arsena, kalabar graha, kukute, cijanida, ricina, antimona, strihnina, fenobarbitala, naprstka (digitalis), nikotina... 

Zavirite među korice i otkrijte: legendu o Rasputinu, otpornom na smrt, zašto se nikotin i heroin ubrajaju u otrove, zašto se najpoznatiji protuotrov zove mitridatum po kralju Mitridatu Velikom i kako je to njega na kraju ipak koštalo, kakve veze ima živa s Ludim Klobučarem iz Alise u Zemlji čudesa, priču o Sokratu i misteriju toksikologije - državnom otrovu, zašto se Hitler divio Napoleonu i inspirirao se njime, što je bila Aqua Tofana ili “razvod u bočici”, kako James Bond naprave imaju uporišta u realnosti, koji su poznati slučajevi ubojstava i serijski ubojice birali otrov kao svoj način okončavanja žrtvi, jesu li suđenja vješticama u Salemu imala veze s masovnim trovanjem stanovništva, koja je najotrovnija zmija, kako je kipar Benvenuto Cellini bio spašen trovanjem (opis njegovog raskalašenog života u autobiografiji “Moj život” imamo u ponudi Knjižnice) i brojne druge!

U današnje vrijeme priča o otrovima sve je manje. Nekoć vrlo popularne otrove, poput arsena (kralja otrova) i cijanida, koje se slobodno kupovalo i koristilo, danas je teško nabaviti i strogo su kontrolirani. Također je znantno uznapredovala tehnologija s kojom se lakše identificiraju, tako da je u današnje vrijeme otrov zapravo najlošiji izbor ubojica u planiranju ubojstva. Ostaje nam zato fascinacija otrovima kao hladnim oružjem.

 

Potražite knjiga na našim policama.