Charles Burns: Posljednji pogled

Posljednji pogled objedinjuje epsku trilogiju Charlesa Burnsa – Prekrižen, Košnica i Šećerna lubanja – u jedinstvenu sagu o krivnji iz noćnih mora, razotkrivajućem stvaralaštvu i emocionalnom užasu. To je priča o Dougu koji, kako ga upoznajemo, luta od stvarnosti do halucinantnoga sna koji podsjeća na jasno ocrtan Hergéov svijet isprepleten zastrašujućim vizijama Williama Burroughsa i Davida Lyncha. Na početku priče on se oporavlja od razarajuće traume i pokušava povezati što se dogodilo. To je i priča o Dougovom prisjećanju na zaljubljivanje u Saru, briljantnu, ali brigama opterećenu studenticu umjetnosti koja se naizgled smrtno boji nečega – ili nekoga – tko vreba tik iza ugla. Ili, još gore, tik na ulazu u zgradu, gdje zvoni na portafon. Na kraju Doug mora odlučiti hoće li priznati svoje pogreške i suočiti se sa svojom prošlošću ili odabrati proživjeti je iznova, iznova i iznova…

Jimmy Corrigan: Najbistrije dijete na svijetu

´Jimmy Corrigan´ je najbistriji klinac na svijetu, ali ima najviše briga, muče ga i najmanji problemi, utapa se u čaši vode i neprestano ga muče noćne more. Mali bljedunjavko je zapravo dijete od nekih 40 godina, koliko ima njegov autor, koji je napisao polu-istinitu biografiju. Album Jimmijevih deliričnih i mučnih dogodovština predstavlja integralnu verziju djela koje je autor započeo u studijskim danima 70-ih godina, objavljivanog tijekom godina u malim svescima u SAD-u.

Art Spiegelman: Maus

Maus je autobiografski strip objavljen još 1980. u kultnom magazinu "Row". Priča je to o Vladeku Spiegelmanu, poljskom Židovu koji je preživio Hitlerovu Europu, i njegovu sinu, crtaču stripova koji pokušava shvatiti oca, njegovu strašnu priču i samu povijest. U stripu su nacisti prikazani kao mačke, a Židovi kao miševi, Poljaci ne-Židovi kao svinje, Francuzi kao žabe, Šveđani kao jeleni, Britanci kao ribe, što ublažava prikazane grozote i unosi humornu notu u okrutne događaje holokausta. Strip je 1992. godine nagrađen Pulitzerovom nagradom.

Marjane Satrapi: Piletina sa šljiama

Emocionalna i dramatična životna priča o autoričinom ujaku, Ali Naser kanu, jednom od najslavnijih iranskih svirača tara. Nakon što mu je uništen stari instrument, Ali Naser kan nikako ne može naći novi te odlučuje odustati od života i pričekati anđela smrti Azriela. Ispričan u stripu, roman opisuje zadnje dane njegova života u kojima razmišlja o vlastitoj egzistenciji i prisjeća se prošlosti.

Thomas Ott: Broj 73304-23-4153-6-96-8

Dok čisti ćeliju na smrt osuđenog i zatim smaknutog zatvorenika, zatvorski čuvar pronalazi maleni komad papira na kojem stoji kombinacija brojeva. U času inspiracije strpa ga u džep. Kako čuvar živi usamljeničkim, jednoličnim životom, brojevi na papiru zaokupe mu znatiželju. Pronalazak njihova skrivenog značenja mogao bi dati novi smisao i njegovu životu, te čuvar upada u situacije u kojima broj ili njegov dio kao da dobivaju određenu važnost i nude mu tragove i moguća rješenja... Obrati radnje Thomasa Otta dostojni O. Henryja oduševit će ljubitelje klasičnog horora poput Zone sumraka ili suvremenih majstora poput M. Nighta Shyamalana, a njegove halucinantne, detaljima krcate ilustracije u gravuri proganjat će vas još dugo nakon što odložite knjigu. 

Joe Sacco: Sigurna zona Goražde

Autor, novinar i ilustrator, u stripu iscrtava užase rata koristeći se vlastitim iskustvom boravka u Bosni 1995. i 1996. godine. Radnja toga potresnog stripa smještena je u muslimansku enklavu Goražde koju su okupirali bosanski Srbi. U ratu koji je više pokolj nego sukob vojski, prema riječima samog autora, Sabina, Edin i Riki proživljavaju traumatične događaje.

Nina Bunjevac: Bezimena

Crpeći iz vlastitih traumatičnih uspomena na seksualni napad, Nina Bunjevac istražuje izopačenu psihu seksualnoga grabežljivca. Ispripovijedana kroz zatamnjenu leću, Bezimena je priča o muškarcu koji postaje perverzno opsjednut bivšom prijateljicom iz razreda te polako, ali sigurno gubi kontakt sa stvarnošću. Kako njegove fantazije postaju sve šokantnije, tako knjiga vizualno postaje sve nadrealnija; svojom majstorski bujnom tehnikom točkanja Nina Bunjevac priziva hipnotičke krajolike snova i jezovite aluzije na grčki mit o Artemidi i Siproitu. Ne bojeći se progovoriti o moralno grotesknom, Bezimena pokušava otkriti što to ljude tjera na to da čine zlo.

Vinko Barić: Dogodovštine baroknog čovjeka

Barokni čovjek je po svojoj vokaciji borac protiv zla iz 18. stoljeća te djeluje u prostornom i vremenskom okviru 18. stoljeća, odnosno u okviru baroka. Barokni čovjek napravio je mnoge stvari za koje mi danas mislimo da nije on zaslužan: prvenstveno, ljudsku je rasu oslobodio od Trozecova, jedne invazivne i agresivne vanzemaljske rase koja je prijetila uništiti apsolutno sav život na planeti Zemlji. Osim toga, on je kao znanstvenik, filozof i prirodoslovac zaslužan za mnoge izume koji su pomogli čovječanstvu u zadnjih 250 godina, ali radi ljudske zlobe njegove zasluge su osporavane.

Dario Kukić i Dinko Kumanović: Senor

Strip obiluje nepatvorenom ruralnom komičnošću što osvaja, razgovorni jezik kojim se služe Señorovo društvo je i više nego blizak običnom čovjeku, dobiješ dojam da se cijela priča odvija u pustinjskoj okolici Donjeg Miholjca ili Grubišnog Polja. Više.

Adam Brockbank i Ben Haggarty: Mezolitik 

Prije 10 000 godina, u kamenom dobu, pleme Kansa živi na istočnim obalama Velike Britanije, gdje opasnost nikada ne spava. Svako godišnje doba donosi nove pustolovine, svaki lov povlači svoje rizike i svaki mučan susret sa susjednim plemenom bremenit je prijetnjom. Poika, dječak na pragu odraslosti, mora vjerovati mudrosti starijih i izdržati obrede životnog prijelaza dok traži svoje mjesto u plemenu. Priče o njihovoj borbi za preživljavanje bešavno su isprepletene s najdrevnijim mitovima, bajkama i legendama čovječanstva. Ovo je knjiga akcije i pustolovine, strave i magije, snova i mora.

Irena Jukić Pranjić Rođena je 25. listopada 1973. u Bjelovaru, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Ivice Šiška i na Odsjeku Povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta pod mentorstvom dr. Jadranke Damjanov. Članica je ULUPUH-ove sekcije za strip, ilustraciju i animaciju.

Objavila je četiri samizdat-fanzina zajedničkog naziva Protuotrov. Autorica i glavna urednica antologije ŽENSKI STRIP NA BALKANU (Fibra, 2010.). Autorica strip-albuma Emisija emocija (2x2, 2015.). Urednica i redateljica dokumentarnog televizijskog serijala Strip u Hrvatskoj (HRT3 2014/15 - 30 epizoda, te 2016/17 - 20 epizoda). 

Animirani filmovi:
Ornament duše – 9:26, Zagreb film, 2011.
Požuda – 7:06, Zagreb film, 2014.
Gamer Girl – 9:26, LUMA film, 2016.
Real Boy – u produkciji

Nagrade:
Nagrada animiranom filmu „Ornament duše“ za najbolji scenarij, Festival hrvatske animacije, Zagreb 2011.
Nagrada animiranom filmu „Ornament duše“ za najbolju režiju, Festival hrvatske animacije, Zagreb 2011.
Jury Special Mention za film „Ornament duše“, 8. Animateka Film Festival, Ljubljana, 2011.
Nagrada za najbolji animirani film za „Gamer Girl“, Festival „Kratki na brzinu“, Sv. Ivan Zelina, 2017.
Nagrada „Vedran Šamanović“ za film „Gamer Girl“, Pula Film Festival, Pula, 2017.
Nagrada „Best animated movie“ za film „Gamer Girl“, Festival Italian Movie Award, Pompei, 2017.
Posebno priznanje za film „Gamer Girl“, Splitski filmski festival, Split, 2017.
Nagrada Udruge „Obrazovanjem do ravnopravnosti“ za film „Gamer Girl“, Festival Visualízame Audiovisuale & Mujer, Madrid, 2017.
Nagrada publike za najbolji animirani film za film „Gamer Girl“, Festival CinEast, Luksemburg, 2017.
Nagrada „Lorenzo Vecchi“ za najbolji kratki film za „Gamer Girl“, Festival Magma, Acireale, Sicilija, Italija, 2017.
Jury Special Mention, Festival du film court de Villeurbanne, Francuska, 2017.