Poslijepodne 9. lipnja 1969. iz Rijeke je (ispred Sre­dišnjeg odjela Gradske biblioteke) krenuo put Drage, Vitoševa, Škrljeva i Kukuljanova prvi riječki Bibliobus, ujedno prvi u Hrvatskoj i Jugoslaviji. Dugo najavljivan u riječkome Novom listu, te u stručnom glasilu Knjiga i knjižnica (Zagreb), konačno je krenuo na svoj prvi zadatak. Gradska knjižnica Rijeka vozilom je ponudila knjige prigradskim naseljima.

Zna se da sustav pokretnih knjižnica postoji od kraja 19. stoljeća. Prvi bibliobusi, s "punim gumama", počeli su kružiti po udaljenim selima i farmama Velike Britanije i SAD-a između dvaju svjetskih ratova. Ilustracije radi, u to se vrijeme i Beč, Budimpešta i Prag služe bibliobusima za svoja prigradska naselja.

Na riječkom području i okolici pokretne je knjižnice organiziralo Akademsko društvo "Jurislav Janušić" (Sušak - Rijeka) početkom 20. stoljeća. U novije vrijeme društvo "Narodno prosvjećivanje" donosilo je knjige u selo Jardasi 1935. godine. Tako je pokri­veno područje Gradskog poglavarstva Sušak, a knjige su (oko 100 svezaka u škrinjama) obično ostavljene mjesnom učitelju. Takav oblik opskrbe stanovništva knjigama nastavlja se i nakon Drugoga svjetskog rata.

Bibliobus bismo mogli definirati kao vozilo tehnički što bolje izvedeno za korisnike i zaposlene, s dobrom pokretljivošću na terenu. U takvu je vozilu knjižni fond uređen prema svim pravilima knjižničarske struke. Pri­stup je tome fondu slobodan, a stručnost i usluga moraju biti jednako vrijedni kao i u svakoj stacionar­noj knjižnici. U današnje se vrijeme pokretne knjižnice razlikuju. "Večji ali manjši avtobusi. vlaki, ladje. letalo", tako ih određuje N. Pugelj.' Opskrbljujući knjigama širu okolicu građa u zadnjih trideset godina, Gradska se knjižnica Rijeka služila samo vozilima - autobusima - bibliobusima.

1
2
3
4
5
6

O Bibliobusu Gradske knjižnice Rijeka ne može se govoriti, a da se ne spomene dugogodišnji direktor ove knjižnice, pokojni Vladinih Pavlinić. Bez njegova zalaganja i nepresušna entuzijazma te svojevrsna vizionarstva u rješavanju stručnih pitanja, bibliobusna bi se služba na riječkom području puno teže uspos­tavila. U tom smislu, šezdesetih godina (kada su tri gradske knjižnice spojene u jednu jaku - Gradsku). Pavlinić zapisuje: "Bibliotekarstvo u našoj  zemlji još je nerazvijeno i ide prema solidnijem postavljanju sistema mreže biblioteka u centrima komuna. Već više od dvadeset godina uspostavljaju se kontakti sa širim područjem, ali uvijek pomoću pokretnih knjižnica koje su se na razne načine donosile ili prevozile na određena mjesta." Na kraju zaključuje: "Neekonomično je stvarati u svakom selu biblioteku i čitaonicu, pogotovu ako nema mogućnosti osigurati joj mate­rijalnu stranu, a s tim u vezi i stručnog radnika".

Bibliobus za koji su Gradskoj knjižnici dodijeljena sredstva 1964. godine, ali ih nikada nije bilo dovoljno, konačno je kupljen od talijanskoga izdavačkog poduzeća "Edit". Prastari autobus izdavaču je služio kao pokretna knjižara. Imao je već sa strane ugrađene police i ormariće za osobnu higijenu i odjeću. Kata­lozima, odnosno kataložniin kutijama nije se moglo naći mjesta, pa je matični katalog prvih godina bio pohranjen u Središnjem odjelu Knjižnice. Vozilo je renovirano koliko se god moglo. Bilo je uobičajene širine i dugo 7,5 m. Na police se moglo smjestiti oko 3.000 knjiga, a u kutije za slikovnice oko 200 svezaka. Bibliobus je od prvoga dana bio namijenjen svim slojevima seoskog i prigradskog stanovništva. Na osnovi iskustva drugih i proučavanjem vlastite oko­line, došlo se do pokazatelja koji su odredili mjesto Bibliobusa u knjižničnoj mreži. Znalo se da u selima do tisuću stanovnika (Šrkljevo. Krasica. Praputnjak), ili razasutim područjima do dvije tisuće - stanovnika (Kastavština),  Bibliobus ima prednost pred staciona­rom. Pri određivanju ruta vodila se briga o konfigu­raciji terena; iako se tijekom desetodnevnog obilaska stajalo u početku na 53 mjesta.

Od početka djelovanja bibliobus se sučeljavao s različitim teškoćama. U prvome redu bila su to kadrovska pitanja. Ubrzo se ispostavilo da knjižničar mora isto­dobno biti i vozač, što je usložnilo uvijete radnog mjesta. Tijekom sedamdesetih bibliobus je opsluživao široku mrežu, zahvaćajući i mjesta crikveničke i opatijske općine. Nedostatak razumijevanja smanjio je opseg usluga i sveo ih na riječku općinu. Društveno-politička zajednica diktirala je opseg bibliobusne putanje. Sama služba analizirala je svoje rezultate, a oni su praćeni i u Gradskoj knjižnici. U prvih dvadeset godina najbolji su se rezultati postigli 1983. godine, kada se osim pri­gradskih područja uslužuju i neke radne organizacije. Nakon te godine osjeća se stalan pad djelatnosti bibliobusa. Treće desetljeće svoga djelovanja biblio­bus je obavio u vrijeme ratnih uvjeta, kada je na području riječke općine velik priljev izbjeglica i pro­gnanika. Uslugu i vožnju uglavnom obavlja samo jedan knjižničar, a i on je djelatno sudjelovao u ratu. Iznimna briga i pažnja prema prognanicima, rezultirala je priz­nanjem voditelju Bibliobusa. 

1
2
3
4
Gradski bibliobus u Novom listu

Budući da je tijekom svih trideset godina djelovanja bibliobusne službe Gradske knjižnice sustavno praćeno 'pulsiranje' članstva, izdanih knjiga, te povećanje i smanjenje knjižnog fonda, pokazatelji su iznijeti u gra­fičkim prikazima. Uz to, priloženi su rasporedi linija i stajališta bibliobusa. što sve daje egzaktne podatke o stvarnom radu Bibliobusa Gradske knjižnice Rijeka.

Zaključili bismo ovim konstatacijama:

  • Krečući na svoje prvo putovanje sredinom 1969. godine, Bibliobus je bio staro isluženo vozilo, samo preuređeno za svoju namjenu. Nakon trideset  godina, danas riječka prigradska i grad­ska naselja uslužuje četvrto vozilo, prilagođeno sadašnjim potrebama.
  • Tijekom trideset godina praćene su djelatnosti pokretne knjižnice i stvarni se rad može ocijeniti iz predstavljenih podataka.
  • Služba je svoju glavnu namjenu, s više ili manje uspjeha, upotpunjavala svim oblicima propagan­dne djelatnosti.
  • Područja obilaska znatno su se mijenjala, šireći se i suzujući prema zahtjevima i okolnostima.
  • Predstavljajući podatke o djelovanju bibliobusa tijekom trideset godina, rezultati se rada ove službe mogu uvrstiti u opće rezultate Gradske knjižnice Rijeka.

Tekst napisao Milan Bogić, dugogodišnji knjižničar i vozač Gradskog bibliobusa. Izvorno objavljen u našoj monografiji Gradska knjižnica Rijeka 1849. - 1930. - 1962. - 2000.