Prirodno okruženje u ljudskom životu ima važnu ulogu, naročito za psihofizičko zdravlje pojedinca i zajednice. Ova potreba za prirodom čovjeku je sasvim normalna, a ponajviše dolazi do izražaja u urbanim sredinama gdje se ekosustav grada svakodnevno onečišćuje prekomjernim prometom i industrijom. Takva narušena ravnoteža gradskog ekosustava izravno utječe na zdravlje građana, naročito na dišni sustav.

Urbana poljoprivreda u gradove donosi održiva rješenja - pruža zdravstvenu, ekološku, socijalnu i ekonomsku održivost. Svi oblici urbane poljoprivrede/vrtlarstva kao što su balkonski vrtovi, vertikalni biljni zidovi, krovni i urbani vrtovi, botanički i gradski parkovi te svaka biljka koja raste u gradu pozitivno utječe na ekosustav grada, a samim time i na zdravlje građana.

Sadržaj pripremljen u sklopu projekta "Kultura na balkonu" kojeg partnerski izvode "Udruga za urbanu regeneraciju Kuraž“, Gradska knjižnica Rijeka i RIJEKA 2020 uz podršku programa Actors of Urban Change. Pronađi više. 

Ovaj pozitivan utjecaj djelotvoran je jer biljke ponajprije proizvode kisik, a osim toga sposobne su pročistiti zrak upijanjem štetnih plinova i teških metala. Također, spuštaju temperaturu u stambenim prostorima, četvrtima i prometnim žarištima te obogaćuju vizualni identitet grada. Održivost gradskog ekosustava moguće je postići samo ako u sve svoje radnje uključimo bioetiku kojom poštujemo Prirodu i njene skladne procese, ne zagađujemo biljke, sebe i grad umjetno stvorenim „preparatima“, koristimo organske i reciklirane materijale, kompostiramo, uzgajamo autohtone biljke, odnosno primjenjujemo znanja ekološke, permakulturne i biodinamičke poljoprivrede.

Balkonski vrt, kao dio urbane agrikulture, sustav je koji nam pruža mogućnost direktnog utjecaja na kvalitetu života. Prvenstveno se to odnosi na zdravlje nas samih, naših obitelji i zajednice u kojoj živimo. Biljke na balkonu su nam hrana, odnosno lijek na fizičkoj (tjelesnoj) razini, dok nas na psihološkoj razini njihove ljepote i mirisi smiruju i opuštaju, vesele nas te naš životni prostor oplemenjuju pozitivnom energijom.

Stoga je napraviti vrt na balkonu zdrav i kreativan pothvat kojim ne samo da poboljšavamo svoje zdravlje, već i utječemo na zdravlje gradskog ekosustava. Svojim primjerom možemo znatno utjecati na svijest drugih te sudjelovati u uspostavljanju ekološke ravnoteže.

Kako napraviti vrt na balkonu?

Balkon je dio stambenog prostora koji je ograničen svojom veličinom, stoga valja obratiti pozornost na njegova osnovna prostorna obilježja.

1. Položaj – balkon gleda na jug, sjever, istok ili zapad - pratite koliko sati dnevno je osunčan vaš balkon. Za raznolikiji uzgoj biljaka na balkonu potrebno je minimalno 6 do 8 sati direktnog sunca!

2. Veličina – površina svih ploha: pod, zidovi, ograda, strop. Promatrati balkon kao cjelinu sastavljenu od horizontalnih i vertikalnih elemenata koji nam omogućuju uzgoj različitih biljaka BILJKE: povrće, bobičasto voće, agrumi, začini, ljekovite biljke, repelenti, ukrasne biljke...

...smještene u: drvene posude, tegle, sanduke, posude od terakote, limene posude, platnene džepove, vreće i tornjeve, viseće posude, na drvenoj paleti, pergoli, daskama/zidinim policama... mašti na volju ☺

31895221_440839983045067_8402300450228928512_n

Što uzgajati na balkonu?

Ovisno o prostornim obilježjima balkona i potrebama biljnih vrsta za suncem:

- balkoni koji gledaju na jug najpogodniji su za uzgoj različitih vrsta biljaka jer tijekom cijelog dana imaju optimalan intenzitet sunčeve svjetlosti

- balkoni koji gledaju na istok – direktno sunce samo u jutarnjim satima

- balkoni koji gledaju na zapad – direktno sunce samo u kasno popodnevnim satima

- balkoni koji gledaju na sjever – nekoliko sati jutarnjeg i nekoliko sati popodnevnog sunca

Trajanje dnevnog osvjetljenja utječe na proces fotosinteze kojom biljka prolazi kroz različite faze rasta i razvoja. Biljka tijekom prelaska iz vegetativne faze (kada raste) u generativnu fazu (kreiranje plodova, cvjetova, sjemena) mora skupiti određen broj sunčevih sati kako bi ušla u završetak svoje vegetacije.

31948508_440840043045061_3481275189038153728_n

Biljke prema dužini dana dijelimo na:

- biljke dugog dana (potrebno im je više od 12 sati sunčevog osvjetljenja): lukovice, kupusnjače, rotkvica, mrkva, salate, špinat, zob, raž, pšenica, crvena djetelina, bosiljak, korijander, timijan, kadulja, boražina, peršin, mažuran, ružmarin, kopar, komorač

- biljke kratkog dana (potrebno im je manje od 12 sati sunčevog osvjetljenja): rajčica, paprika, lubenica, dinja, krastavac, patlidžan, kukuruz, soja, metvica, primorski vrijesak (čubar), ruta, matičnjak, vlasac

- neutralne biljke (nemaju izražene zahtjeve za svjetlošću): grah, grašak, heljda, suncokret

Biljke smjestite prema veličini i širini listova te najviše biljke stavite uza zid, penjačicama pomognite da se penju uza zid, ali ne na ugao jer je tamo najvjetrovitije, a biljke koje ne vole previše direktnog sunce stavite na najnižu poziciju te zasjenite ogradu trstikom ili platnom.

Biljke s razgranatijim korijenom smjestite u dublje posude. Prilikom sadnje biljaka na dnu posude potrebno je osigurati drenažu što omogućuje istjecanje viška vode. To činimo uz pomoć kamenčića ili komadića ciglenog crijepa.

Zalijevanje: balkonske biljke obično zahtijevaju više vode nego vrtne biljke, no njihovu potrebu za vodom ispitujemo taktilnom metodom – prstom provjeravamo vlažnost zemlje te na osnovu suhoće/vlažnosti zalijevamo.

Prihrana/gnojidba biljaka: koristimo dehidrirana ili tekuća organska životinjska gnojiva i/ili biljne juhe kojima osnažujemo imunitet biljaka. Gnojnica od koprive i gaveza se pokazala vrlo prikladnom - njome zalijevamo biljke jednom tjedno. Biljkama koje tek niču i započinju svoj razvoj ne treba gnojidba jer su u tim prvim fazama najosjetljivije te može doći do degradiranja korijena, a time i cijele biljke.

31945386_440839566378442_5794982364975202304_n

Gnojimo ih tek kada se „prime“, kada osnaže svoj korijen i izrastu na svoju srednju veličinu. Tada ih prihranjujemo kako bi nastavile svoj rast i razvoj bez poteškoća.

Cvjetne vrste na balkonu

Balkon gleda na:

- jug: petunije, geranije, surfinije, verbene, pelargonija, gardenija, prkos, gazinija, margarite

- istok/zapad: fuksija, vodenika, begonija, neven, kadifa, maćuhice

- sjever: hortenzije, ukrasna kopriva, gomoljasta begonija, ciklama, đurđica, lobelija, ljubičice ☺

Uživajte u kreiranju svog vrtnog raja! ☺ 

Ivana Keller, magistra inženjerka ekološke poljoprivrede