Matija Raos: Coworking zajednice postaju žarišta progresivnog razmišljanja
Intrigantna tema za sve moderne kreativce svakako je coworking. Što je to, kako funkcionira i što donosi pitali smo Matiju Raosa, freelance kreativnog direktora i konzultanta te jednog od ključnih hrvatskih pobornika takvog načina rada i življenja.
Baš sam te jutros gledao na Briljanteenu. To je sve u skladu s činjenicom da smo se proteklih mjeseci već naslušali o crowdsourcingu, crowdfundingu, a društvu se pridružio i coworking. Iz ušiju nam ne izlazi još jedna riječ koja zvuči apsolutno "cool", ali ne znamo kako bismo ju točno preveli. Što je coworking? Ne pitam zbog nekakve težnje za jezičnim čistunstvom, već zbog želje za pronalaženjem kvalitetnog objašnjenja jer pojmovi, osim uskom krugu kreativnih slobodnjaka, široj javnosti ne znače previše.
Coworking je jedna od mnogih ekstenzija "ekonomije dijeljenja" bazirane na stavljanju težišta na razmjenu i dijeljenje resursa među članovima određene zajednice umjesto osobnog posjedovanja svakog individualnog resursa. Osnovna je premisa da većina stvari i imovine koje posjedujemo nema maksimalnu učinkovitost upravo zato što se koristimo njome samo mi ili u najboljem slučaju uski krug ljudi oko nas.
Trenutačno dominantan ekonomski model, kapitalizam, odgojio je mindset posjedovanja koji je u svojoj osnovi krajnje neracionalan jer pojednostavljeno rečeno implicira da sve moramo privrediti (platiti /kupiti) sami što sam model ironično u stavlja u poziciju neekonomičnosti.
Donedavno je bilo teško provesti ekonomiju dijeljenja u stvarnost jer je razvoj odgovarajuće komunikacijske infrastrukture i informiranje potencijalnih zainteresiranih pojedinaca bio jako skup i složen proces, ali zahvaljujući brzom razvoju informacijskih tehnologija i društvenih mreža ekonomija dijeljenja trenutačno doživljava svoj procvat. Od dijeljenja auta, bicikala i brodova do dijeljenja stanova i razne opreme.
Coworking pristup, kako i sam naziv implicira, orijentiran je na radno mjesto. Konkretnije, na izgradnju zajednice radnika koju prvenstveno tvore nezavisni profesionalci (freelanceri), poduzetnici, mikrobiznisi te svi oni koji imaju potrebu za uredom, a nemaju ga.
Termin je skovao Bernie DeKoven 1999. za opis suradničkog rada podržanog računalima i tadašnjom tehnologijom. U značenju kakvo mu danas pripisujemo, a koji uključuje i fizički prostor, počinje ga koristiti Brad Neuberg 2005. pri opisu fizičkog prostora za rad kojim se zajedno koriste nezavisni i mobilni radnici zbog opuštene i društvene atmosfere. Brad je osnivač prvog coworking prostora, Hat Factory iz San Francisca, a datum njegova otvaranja, 9. kolovoza, slavi se kao međunarodni dan coworkinga u coworking prostorima širom svijeta.
Očito je riječ o značajnom globalnom fenomenu?
Apsolutno. Esencija globalnog Coworking pokreta zajednički je vrijednosni sistem koji tvore 5 ključnih načela: suradnja, otvorenost, zajedništvo, pristupačnost i održivost. Coworking Croatia promovira shvaćanje coworkinga kao suvremenog pristupa radu baziranog na udruživanju društvenih, profesionalnih i materijalnih resursa koji se višestruko potencirani vraćaju u korist svih uključenih u proces s direktnim manifestacijama u vidu coworking zajednice (ljudi), coworking prostora (infrastruktura) i coworking kulture (vrijednosti, ponašanje, rezultati i proizvodi).
Stoga je coworking prostor najlakše ilustrirati kao mjesto materijalizacije profesionalne društvene mreže
Koje su prednosti coworkinga?
Postoji cijeli niz prednosti. Eliminiranje osjećaja izoliranosti (rad od kuće) i društveno integriran samostalan rad u reprezentativnom i cjenovno prihvatljivom prostoru za rad, poticanje kreativnosti, povećanje produktivnosti, zajedničke profesionalno i društveno orijentirane mikroaktivnosti, dolazak do novih poslovnih prilika i suradnika, akceleracija potencijala suradnje i udruživanja u kolektive, neformalni i spontani transferi znanja i vještina, razbijanje negativnih rutina uz raznolikost i dinamičnost, stvaranje i uživanje pozitivnih učinaka sinergije, te u konačnici jačanje profesionalne konkurentnosti uz održavanje veće kvalitete života zbog odvajanja privatnog od poslovnog prostora... Dovoljno? (Smijeh.) Bitno je razumjeti da je individualni uspjeh člana coworking zajednice uspjeh cijele coworking zajednice.
O UDRUŽENJU HDNP - Hrvatsko društvo nezavisnih profesionalaca
Hrvatsko društvo nezavisnih profesionalaca profesionalna je i članska neprofitna organizacija koja djeluje s ciljem afirmativnog utjecanja na pravni, ekonomski i društveni status nezavisnih profesionalaca, popularnije zvanih freelancera.
Primarne su zadaće društva promicanje i zagovaranje interesa i ostvarivanje prava nezavisnih profesionalaca, poticanje i sudjelovanje u razvoju poslovne etike i kodeksa ponašanja unutar nezavisnih djelatnosti, izgradnja, promicanje i praćenje pridržavanja sustava standarda kvalitete pružanja usluga nezavisnih profesionalaca, uspostavljanje suradnje sa srodnim, strukovnim i relevantnim, javnim i privatnim, lokalnim i nacionalnim te međunarodnim organizacijama.
Nezavisnim profesionalcem smatra se svaka fizička ili pravna osoba koja samostalno i neposredno pruža uslugu i/ili dostavlja proizvod naručitelju, a rezultat je savjesnog, vještog i temeljitog načina rada, pri čemu je rad honoriran ili se smatra volontiranjem.
Djeluju pod geslom “Nezavisni, ali ujedinjeni!”
Što te motiviralo na akciju i projekt? Je li previše nepristojno pitati model poslovanja? Iako vrijeme je, rekao bih, i preopterećeno pitanjima financija...
Moja su profesionalna podloga kreativne industrije, a i timski je rad od uvijek bio dio moje poslovne svakodnevice. Od velike agencije u kojoj sam radio kao kreativni direktor do freelance angažmana i samoiniciranih projekata, suradnja i sinergija za mene su najvrjedniji dio posla jednog kreativca.
Prije pokretanja inicijative Coworking Croatia, dok sam radio u timu za relansiranje Boonika platforme, koja okuplja kreativce i umjetnike, upoznao sam Mirnu Reinprecht s kojom sam intenzivno počeo surađivati kroz brand uLaLa! studio. Kako smo radili na puno projekata, došli smo vrlo brzo do zaključka da nam konstantno nedostaje odgovarajuć prostor za suradnju, sastanke, prezentacije, radionice i sl. i tako se rodila ideja o otvorenom, zajedničkom tipu kreativnog studija koju smo nazvali "Open studio". Koncept smo predstavili putem alegorijske izložbe o suradnji na Danu D 2011. Zahvaljujući njoj, igrom slučaja, upoznali smo Luku Piškoriča i Evu Peričić iz Slovenije i u kojima smo odmah prepoznali da dijele našu strast za kreativnim suradnjama. Nakon desetak mjeseci online komunikacije Luka i Eva su nas pozvali u Ljubljanu da nam pokažu ono o čemu smo pričali, samo što se to zove "coworking". Na naše iznenađenje rekli su nam da su već registrirali domenu coworking.hr i da moramo biti ljudi koji će coworking predstaviti u Hrvatskoj. Uhvatili smo se posla i kroz dvodnevnu coworking zonu na Danu D 2012. predstavili javnosti inicijativu Coworking Croatia.
Inicijativu smo preuzeli bez razmišljanja kako će izgledati poslovni model konkretnog coworking prostora, ali smo znali da prije upuštanja u takav pothvat moramo izgraditi snažnu zajednicu ljudi kojima je jasno što je coworking, koje vrijednosti stoje iza njega i zašto ga zovemo "revolucijom" rada. Sasvim je logično da bez shvaćanja prednosti i želje za takvim tipom prostora odnosno potrebe za njim od strane nezavisnih profesionalaca i poduzetnika on nikada i neće moći biti samoodrživ.
Znali smo da, ako uistinu želimo da coworking zaživi u Hrvatskoj, moramo nastupiti kao krovni entitet u službi promidžbe koncepta u javnosti te pružati podršku svim stranama koje žele otvoriti coworking prostor tako da su naš fokus postale aktivnosti izgradnje nacionalne coworking zajednice putem jednodnevnih okupljanja s različitim temama i gostima te na raznim lokacijama u Zagrebu tzv. coworking session. Ugostili su nas u Laubi, Društvu arhitekata Zagreba, Kinu Europa i klubu Pepermint.
Naša je želja dovesti inicijativu do razine gdje ćemo biti spremni otvoriti i ponuditi on-budget coworking centar s infrastrukturom i uslugama pristupačnim svim nezavisnim profesionalcima, članovima Hrvatskog društva nezavisnih profesionalaca.
Kakvo je općenito stanje coworkinga u Hrvatskoj? Koliko prostora i koliko uopće potrebe za nečim takvim postoji? Kakve su reakcije posjetitelja?
Inicijativom Coworking Croatia napravili smo značajan pomak i upoznali relativno velik broj ljudi s terminom i informirali ih o osnovama coworking pokreta. To smo uspjeli prvenstveno zahvaljujući kvalitetnom timu, velikom broju sati i truda koji smo uložili u organiziranje coworking sessiona, raznolikim i zanimljivim gostima i temama, mnogim partnerskim dogovorima te odlično odrađenom PR-u i gostovanjima na mnogim značajnim manifestacijama.
U vrijeme kada smo kretali, nije postojao nijedan prostor koji se deklarirao kao coworking prostor. Danas u Zagrebu postoje već dva prostora, HUB Zagreb i ZIP. Također, poslovni inkubatori u Osijeku i Rijeci implementirali su coworking pristup. Koliko znamo, trebalo bi se otvoriti još nekoliko prostora u skoroj budućnosti.
Još uvijek je teško procijeniti kolika je potreba za coworking prostorima te koliki uspjeh bilježe nedavno otvoreni prostori jer je prošlo premalo vremena da bismo imali realnu sliku. Globalna praksa govori da je za izgradnju snažne zajednice unutar konkretnog coworking prostora, operativnu uhodanost i stalan program aktivnosti potrebno više od 8 mjeseci.
Imaš li možda na umu primjere iz svijeta kulture pisanog stvaralaštva? Rade li na projektima suradnički npr. pisci, urednici ili su te profesije još uvijek nekako usmjerene na individualnost i osamljenost?
Coworking nije selektivan i ne bira struke, dob, spol i sl. To je upravo jedna od njegovih najvećih kvaliteta jer iz ispreplitanja različitih profesionalnih pozadina, iskustava, karaktera i razmišljanja dolazi do napretka, nadopunjavanja, poticaja, uzajamnosti i dinamičnosti.
Posluživši se primjerom tekstopisca vrlo je lako približiti pozitivne učinke coworkinga. Primjera radi, on u coworking prostoru može susresti web dizajnera koji će ga u prolazu pitati za mišljenje o tekstu neke web-stranice, a koji će mu radi toga kasnije dati priliku za posao. Možda će upoznati lektora kojeg će on angažirati za svoju knjigu. Možda će ga nekom prilikom coworking domaćin upoznati s drugim piscem s kojim će za vrijeme gableca dobiti vrijedne povratne informacije za svoj rad ili pogled na temu koju obrađuje. Možda će prisustvovati radionici o digitalnom izdavaštvu u coworking prostoru ili u organizaciji nekog od članova te će zbog novih saznanja odlučiti svoj rad objaviti na nekoj online platformi. Možda čak uz pomoć spikera odlučiti i snimiti audio knjigu. Možda će napraviti promociju svoje knjige upravo u coworking prostoru.
U coworking krugovima vrlo se često spominje termin "serendipity" koji upravo ukazuje na činjenicu da, ako prakticiramo vrijednosti koje promovira coworking, na neki način otvaramo vrata brojnim mogućnostima. Istina je da su mogućnosti svugdje oko nas, ali da ih vrlo često nismo svjesni zbog krivog mindseta.
U priču o coworkingu na svjetskoj razini često ulaze i knjižnice. Koliko je kod nas takvih primjera i kako poboljšati situaciju?
Knjižnice imaju velik potencijal za implementaciju coworkinga u vidu stolova predviđenih isključivo za rad na prijenosnim računalima, a koje prati pristup brzom bežičnom internetu, utičnicama za struju, printerima i skenerima, aparatu za kavu, ormariću za stvari i sl.
Generalni problem svih zainteresiranih prostora, ne samo knjižnica, za potencijalnu implementaciju coworkinga jest izgradnja i moderiranje zajednice, što traži puno vremena i truda. Čest je slučaj da su zainteresirane strane sklone "hype" riječima kako bi privukli potencijalne nove klijente, ali istina kod coworkinga jest da, ako ne postoji kvalitetan "coworking domaćin" koji djeluje kao poveznica između ljudi i koji odgovara na potrebe zajednice prilagodbom prostora i organizacijom zajedničkih aktivnosti edukativnog ili profesionalnog tipa, stvar nažalost vrlo brzo pada u vodu.
Protekla godina kod vas je bila uspješna i dinamična. Koji su bili najjači momenti i na što ste najponosniji?
Uz 19 coworking sessiona koje smo priredili i mnoge predivne ljude koje smo ugostili i upoznali, mogu izdvojiti 3 prijelomna trenutka. Prvi je registracija strukovne udruge pod kojim sada djeluje inicijativa, a koja okuplja freelancere - Hrvatsko društvo nezavisnog rada.
Drugi je pokretanje partnerskog projekta "www.freelance.hr - Hrvatsko tržište nezavisnog rada" usmjerenog na spajanje lokalnog naručitelja i nezavisnog pružatelja usluge.
Treći je proslava našeg prvog rođendana na Dan D 2013. coworking zoni, u kojoj smo uspjeli okupili predstavnike svih nacionalnih coworking inicijativa iz regije ( Slovenia coworking, Coworking Serbia, Coworking BiH) i odlučili pokrenuti "Balkanski coworking most", koji će biti usmjeren na organiziranje balkanske coworking konferencije provedbom programa mobilnosti među coworking prostorima, priređivanjem coworking kampova te programom transfera regionalnog znanja.
Coworking zona na Danu D
Fotografije Dana D govore da nije bilo dosadno, zar ne?
Intenzivna dvodnevna coworking zona, puna mikroaktivnosti vezanih uz dizajn i coworking, bila je za nas vrhunac sezone. Tom prilikom proslavili smo našu prvu godišnjicu u nastojanju da sažmemo naše djelovanje uz goste koji su već aktivno participirali na našim sessionima. Također smo okupili sve predstavnike nacionalnih coworking inicijativa iz regije kako bismo postavili zajednički temelj za dugogodišnju regionalnu suradnju.
Koliko stanje permanentne krize utječe na coworking?
Coworking bi trebalo percipirati kao jedno od rješenja ekonomske situacije. Sa sve većim brojem mladih profesionalaca koji ne mogu naći posao ili koji su nezadovoljni uvjetima zaposlenja te velikim brojem nezaposlenih mnogi će se odlučiti raditi kao freelanceri. Logično je da će im coworking prostori i zajednice pružiti utočište i podršku. One će ih učiniti konkurentnijima, potencirati mogućnosti umrežavanja, donijeti im nove poslovne prilike te pomoći da usvoje nova znanja i vještine raznim oblicima suradnje.
Koji su trendovi u daljnjem organiziranju rada, coworkingu, freelancingu...?
Coworking pokret lagano, ali sigurno ulazi u verziju 2.0. Coworking zajednice postale su svojevrsna žarišta progresivnih razmišljanja i vizije poslovanja budućnosti. Kako je projekcija da će sve veći broj ljudi raditi kao freelanceri, fokus se stavlja na to kako pojedina zajednica svojem članu može osigurati sve što bi im inače pružalo klasično zaposlenje. Od zakonskih prava, poreznih olakšica, regulacije naplate do zdravstvenog osiguranja i mirovine.
Mi, kao Hrvatsko društvo nezavisnih profesionalaca, planiramo u narednih godinu dana pripremiti i provesti programe koji će freelancerima sustavno pomagati da unaprijede svoje poslovanje i osiguraju svoju egzistenciju. To ćemo činiti edukacijom, savjetovanjem i podrškom te povezivanjem članova s klijentima i suradnicima.
Trenutačno radimo na pripremi raspisa i kriterija prijema u članstvo HDNP-a, razvoju on-budget freelance akademije, unapređenju servisa www.freelance.hr i programu samorealizacije i usavršavanja mladih profesionalaca putem portala www. jasam.hr, a pripremamo godišnji program događanja za Coworking Croatia.
Sažetak djelovanja Coworking Croatia
Inicijativa Coworking Croatia započela je aktivnosti u lipnju 2012. predstavljanjem termina 'coworking javnosti i najavom coworking sessiona (zajedničkih radnih dana s mikroaktivnostima poput predstavljanja ljudi i projekata, razgovora s ciljem prenošenja znanja, kratkih radionica praktičnog tipa i zajedničkog stvaranja i sl.) na raznim lokacijama u Zagrebu s ciljem okupljanja i ujedinjenja nezavisnih profesionalaca.
Kao nacionalna zajednica potiče otvaranje coworking prostora diljem Hrvatske u kojima nezavisni profesionalci mogu pronaći “svoje” profesionalno mjesto i unutar kojih mogu obavljati svoje stalne ili privremene radne obveze. Rade na jačanju lokalne i regionalne mreže coworking zajednica s ciljem planiranja i realizacije zajedničkih participativnih aktivnosti.
U prvoj fazi provođenja programa Coworking Croatia, putem coworking sessiona orijentiranih raznim interesnim skupinama (zajednicama) te medijskim nastupima, gostovanjima i zagovaranjem, coworking pristup postaje vidljiv. Volonterskim radom i u potpunosti samofinanciranjem, pokrenuta je web-stranica www.coworking.hr i aktivirani online društveni kanali (Facebook, Twitter, LinkedIn, Youtube, Flickr). U 12 mjeseci održano je 19 tematskih coworking sessiona na 5 različitih lokacija u Zagrebu te u suradnji sa 60-ak profesionalaca pripremljene mikroaktivnosti za preko 1000 gostiju - coworkera. Tematski su dotaknuti startup pokret u Hrvatskoj, alternativni ekonomski modeli i načini financiranja, društveno odgovorno ponašanje i aktivizam, freelance pokret, networking i interpersonalna komunikacija, DIY kultura... Tim je participirao u 2 globalna događanja: Worldwide Jellyweek 2013 i Behance Portfolio Reviews 2013 i tako Hrvatsku stavio i na globalnu coworking kartu. Gosti-predavači svakog sessiona bili su stručnjaci iz djelatnosti tematiziranih konkretnim sessionom ili profesionalci koji su prezentirali vlastiti primjer uspješno pokrenute tvrtke ili realizacije svoje ideje.
Svi gosti-predavači, kao i domaćini coworking sessiona, sudjelovali su volonterski te je izvedba svakog sessiona omogućena vlastitim financijskim sredstvima članova Coworking Croatia tima kojeg čine Vjekica Buljan, Katarina Jurman, Luka Pavličić, Matija Raos, Tena Rebernjak, Bojana Šantić i Damjan Uzelac.
Fotografije: Damir Žižić