No zatim kratko pormisli pa nastavlja: „Hm. Ako stavim klasike, teška štiva. Reći će uh, koji fejk intelektualac. Još gore, hipster!“ šali se Stojanac koji je 2019. proglašen najboljim televizijskim novinarom i objašnjava: „Staviti one za koje većina nije čula, kao i kod bendova? Hm.

„Ako staviš beletristiku, mrtav si“, nastavlja popularni novinar u svom stilu, pa nastavlja niz:

„Utopija, distopija, memoari ili samopomoć? Kojim god smjerom kreneš, razotkrit će te, to im je i cilj!

Zato evo vam mojih 10, pa mislite što hoćete, jesam li sazrio prekasno ili uopće nisam…“ zaključuje naš kratki razgovor Ranko i kao iz topa ispaljuje sljedećih deset naslova dok napominje kako njegova prepeoruka nema nikakvog reda ni algoritma.

Wolfgang Ott: Morski psi i male ribe

Opisi mornaričkog ratovanja u literaturi su općenito rijetki, no ovako duhoviti i istovremeno realistični opisi još su rjeđi – moglo bi se reci da su u tome “Morski psi i sitna riba” gotovo jedinstveni. Po duhovitosti usporedivana s legendarnim Hašekovim Švejkom, po dubini i dirljivosti s Remarqueo...

Mark Twain: Pustolovine Huckleberryja Finna

Svoju ljubav prema rijeci Mississippy, gdje je proveo svoje djetinjstvo, slavni američki pisac pretočio je u roman o dječaku Huckleberry Finnu. Zajedno s odbjeglim robom, Jimom, junak ove priče putuje rijekom i na tom putu proživljava brojne i nevjerojatne dogodovštine. Knjiga osim uzbudljivog literarnog teksta sadrži:" Uvod u čitanje djela"," Razmišljanje o pročitanom djelu" i bilješku o piscu.

Edgar Allan Poe: Ubojstva u Rue Morgue

"Umorstva u Ulici Morgue" je kratka horor priča Edgara Allana Poea napisana 1841. U djelu se spominje birljantni Auguste Dupin i to se smatra jednom od prvih kriminalističkih priča.

Norman Mailer: Goli i mrtvi

Roman opisuje nekoliko vojnika pripadnika jednog voda pri pukovniji. Svi su ražličitih pozadina i karaktera, ali svi dolaze iz radničke klase i niže srednje klase. Nekoliko vojnika su otvrdli ratni veterani iz prijašnjih borbi, nekoliko njih su rezervisti koji se pokušavaju pronaći u svojim prvim dodirima s ratom. Njihov život običnih vojnika i njihovih zapovjesti opisan je detaljno: Ratni zadaci i strah se smjenjuju s dosadnim i napornim službama, čišćenjem oružja i stražarenjem. Često su morki, promrzli i gladni i puni nezadovoljstva. Ratna svokodnevnica na ravnopravnoj razini stoji u kontrastu sa složenim odnosom između pro-fašitičkog generala Cummingsa i njegovog pomoćnika, poručnika Hearna. Taj odnos će s vremenom prerasti u sukob. Polako se priče susreću kada Cummings dodijeli Hearnu komandu nad vodom na skoro nemogućem zadatku iza neprijateljskih linija; odluka koja je jako pogodila vodnika Crofta koji je dugo vremena bio zapovjednik voda i neosporan vođa. Tijekom ove akcije nekoliko vojnika će riskirati život za nešto što neće imati ni malo značenja za američku borbu protiv sve više oslabljenih japanskih snaga na otoku. Roman se sastoji od detaljnih opisa osoba i opisuje i zajedništvo i borbe među njima među ljudima koji moraju živjeti vrlo blizu jedni drugih u ekstremno stresnoj situaciji.

Niccolo Ammaniti: Nek zabava počne

U ovoj književnoj satiri autor proziva sve koji nešto znače u današnjem talijanskom društvu. Roman je ljudska komedija s fantastičnom atmosferom i motivima koji dotiču vrlo ozbiljne i zastrašujuće trenutke surovih političkih igara uokvirenih u urnebesno zabavne i komične scene.

John Steinbeck: Plodovi gnjeva

Radnja romana odvija se u vrijeme masovne migracije farmera iz Oklahome i susjednih država u plodne doline Kalifornije u potrazi za poslom i zemljom, nakon što su ih banke i veleposjedici istjerali s posjeda, a suša im uništila usjeve. Među njima je i obitelj Joad: Ma Joad, Otac, njegov brat, djed i baka te šestero djece - tri odrasla sina, jedan od kojih je glavni protagonist Tom te kći Rose of Sharon. Pridružuje im se i Tomov prijatelj Jim Casy. Međutim, u Kaliforniji je za pridošlice jednako teško: posla nema, kada ga i ima, nadnice su bijedne, a došljaci su sve samo ne dobrodošli... Po ovom Pulitzerovom nagradom (1939.) ovjenčanom romanu američkog književnika i dobitnika Nobelove nagrade (1962.), John Ford je 1940. godine snimio istoimeni film s Henry Fondom u glavnoj ulozi.

Jules Verne: 20 000 milja pod morem

Kad zaroniš u ovu knjigu, zaronit ćeš u more i u njegovim dubinama proputovati dvadeset tisuća milja za manje od deset mjeseci. Ukrcat ćeš se u Brooklynu, uploviti u tamne vode Atlantskog oceana, stići do Tihog oceana, upoznati Koraljno, Timorsko i Omansko more, naći se u Indijskom oceanu, iz Sjevernog se mora uputiti u Sredozemno, pa kroz Gibraltarski tjesnac ponovno osjetiti život Atlantskog oceana, presjeći antarktički polarni krug i osvojiti Južni pol, upoznati jug Južne Amerike, slijediti Golfsku struju, promatrati pučinu ispred La Manchea i, mimoilazeći Ovčje otoke, iskrcati se u sjevernoj Norveškoj. Na put te vodi Jules Verne, pisac koji se rodio u prvoj polovini 19. stoljeća u Francuskoj. Djetinjstvo je sa svojim roditeljima, braćom i sestrama proživio najednom otočiću na rijeci Loirei. Kad bi u proljeće rijeka nabujala, dječačić se užasavao od pomisli da će rijeka otplaviti njegov otok. No, kako je otok ipak uvijek ostajao na mjestu, njegov je strah nestajao, a rasla ljubav prema rijeci i želja za pustolovinom. U jedanaestoj je godini pokušao ostvariti svoje pustolovne snove iskradajući se noću iz kreveta. Jednom se tako, umjesto u krevetu, našao na velikom brodu koji je zaplovio put Orijenta. Tko zna kako bi ta pustolovina završila da jedanaestogodišnjega Julesa u prvoj luci nije dočekao otac?!

Michel Houellebecq: Pokoravanje

Radnja ovog romana smještena je u 2022. godinu. U Francuskoj se spremaju izbori. Suzdržana daha javnost prati kako korak po korak izborna pobjeda klizi u korist stranke Muslimansko bratstvo. Intelektualci raspravljaju, spekuliraju, argumentiraju... Odjednom se sve mijenja, te je glavni junak kao sveučilišni profesor suočen s izborom: prelazak na islam ili momentalno umirovljenje. Roman jednog od najkontroverznijih francuskih pisaca današnjice pobudio je izvanredno zanimanje i respektabilan uspjeh kod čitatelja, a kritika ističe kako unatoč pogledu u (neizvjesnu) budućnost, uvjerljivo izražava istinu o sadašnjosti.

Bohumil Hrabal: Dvorio sam engleskog kralja

Prvo izdanje ovog romana objavljeno je 1971. godine. Smatra se središnjim djelom opusa ovog, uz Kunderu, najvećeg češkog prozaika 20. stoljeća. Roman se, kao i svako izuzetno književno djelo, ne može "staviti" niti u jednu ladicu: to je i humoristički roman, i povijesni roman, i roman-esej i studija o češkom društvu i... to je priča malog čovjeka, konobara, koji doduše nije dvorio engleskog nego abesinskog kralja, koji je preživio i nacizam i komunizam, i dobio orden koji mu je "davao snagu da čitateljima napišem ovu zgodu ... kako je nevjerojatno postalo stvarnost".

Paul Auster: Izum samoće

Svojem prvom proznom djelu, Izum samoće, Paul Auster samoću je pretvorio u temu, provodni motiv i prostor istraživanja koji posjećuje sa svakom svojom novom knjigom. “Tek kroz samoću”, reći će jedan od najznačajnijih književnika dvadesetog stoljeća, “možemo razumjeti svoj odnos s drugima”. Čak i na pustom otoku, tvrdi Auster, otkrit ćemo da smo drugima nastanjeni: naš jezik, naše sjećanje, pa čak i sama naša svijest o samoći – rođena je u odnosu s njima.