Čovjek kojeg je filmski kritičar Nenad Polimac opisao kao "najopakijeg glumca hrvatskog filma", za sebe kaže kako ne može i neće lako otarasiti. Čita sve i svašta, no stripovi i grafičke novele posebna su mu strast. Od njih se ne odvaja nikad; čita ih kod kuće, u pauzama, na filmskom setu, nosi ih sa sobom na putovanja, a godišnji odmor nezamisliv mu je bez njih.

Prepoznatljiv po karakternim ulogama u serijama Crno-bijeli svijet, Počivali u miru, Balkan Inc. i Bitange i princeze, te filmovima Svećenikova djeca, Živi i mrtvi, Ta divna splitska noć, Svjedoci, Ne dao Bog većeg zla, Broj 55... donosi listu svojih omiljenih naslova.

David B: Epileptičar

„Epileptičar” je emotivna autobiografija o odrastanju i pohvala crtanju koje autoru dopušta da sažme i prevede svoje osjećaje i sjećanja, ali i da pruži otpor nevoljama i nesrećama koje pogađaju njegovu obitelj. U gustim tušem iscrtanim i ispunjenim stranicama David B. (pravim imenom Pierre-François Beauchard) čitatelju nudi isprepletenu mrežu povijesti jedne obitelji u kojoj sam pokušava naći svoje mjesto.

U središtu je priče njegov stariji brat koji boluje od epilepsije, a koja čitavu obitelj vodi u neprestanu potragu za djelotvornim lijekom preko makrobiotičkih gurua, stručnjaka za akupunkturu i magnetizam, Swedenborgovih sljedbenika pa sve do rozenkrojcera. Stvarni povijesni događaji upisani u živote njegovih djedova i baka te imaginarni unutarnji svjetovi u kojima se autor kreće ispisuju isti narativni prostor međusobno se dopunjujući i razgovarajući. Bolest, bol i bojazan u ovom su zamašnom stripu prikazani na iskren, dirljiv i često neočekivan način, što ovu intimnu priču čini jednim od najzanimljivijih autobiografskih stripovskih ostvarenja u posljednjih nekoliko desetljeća.

Joe Sacco: Palestina

Tijekom odrastanja i studija u Sjedinjenim Američkim Državama autor je upoznao je izraelsko-palestinski sukob isključivo kroz izvještavanje američkih medija koji Izrael prikazuju kao žrtvu arapskih susjeda, a Palestince kao teroriste. Zainteresiran za palestinsko viđenje događaja, posjetio je Okupirane palestinske teritorije krajem 1991. godine, obišao Jeruzalem, Zapadnu obalu, Pojas Gaze i brojne palestinske logore, razgovarao s Palestincima o njihovim stradanjima, svakodnevnom životu i očekivanjima od mirovnog procesa. Rezultat svega toga je ovaj strip, za koji autor, jedan od najpoznatijih predstavnika strip novinarstva, kaže da možda nije objektivna priča, ali je iskrena.

Christian & Verdier: Orwell

Orwell se upisao u vječnost zahvaljujući 1984., koju je napisao 1948., i svom proročanskom opisu Big Brothera, predvidjevši prije sedamdeset godina medijsku kontrolu, Internet i manipulaciju osobnim podacima. No život mu je bio barem jednako uzbudljiv kao knjige: čovjek je to uvijek korak ispred svog vremena, student na Etonu i murjak u Burmi, borac u Španjolskom ratu, antistaljinist i istraživački novinar čije su reportaže uvijek podizale prašinu. Pierre Christin s užitkom uranja u taj iznimni život.

Ulli Lust: Danas je posljednji dan ostatka tvog života

U svom autobiografskom stripu autorica opisuje svoje putovanje kroz Italiju, kamo je kao sedamnaestogodišnja buntovnica, bez dokumenata, novca i bilo kakvog plana pobjegla s prijateljicom. Njihova, vrlo često opasna avantura donosi mnoštvo događaja, od kojih su neki i vrlo neugodni, no njihov negativni predznak ublažen je pripovjedačkim tonom koji odiše mladenačkim optimizmom. Putujući od Beča, preko Alpa, Verone i Napulja, sve do Sicilije, djevojke susreću narkomane, skitnice, ulične slikare, svodnike i mafijaše, a pritom su izložene zakonima ulice gdje dominira jači spol. Strip je dobitnik brojnih nagrada i predstavlja, do sada, najdužu slikovnu priču na njemačkom jeziku.

Jason Lutes: Berlin

Berlin je jedan od velikih stripovskih epova. Lutes donosi kompleksno viđenje njemačke metropole u doba džeza kroz prizmu njezinih stanovnika: Marthe Müller, mlade žene koja u velikom gradu studira umjetnost; Kurta Severinga, novinara i idealista koji gubi vjeru u tiskanu riječ kako se ekstremizam sve više širi poput otrova; Gudrun Braun, radnicu i majku čiju obitelj razara politika; i mnogih drugih ljudi iz svih slojeva društva. Životne sudbine im se susreću na raskrižjima dobrote i okrutnosti, ljubavi i mržnje, seksa i smrti. Sam grad Berlin u stripu oživljava u svojim zadimljenim salonima, popucalim pločnicima, živahnim kolodvorima i neobuzdanim noćnim klubovima. U Weimarskoj Republici Berlin je bio progresivno europsko središte, gdje je plamen kreativnosti, političke misli i seksualnih sloboda živo gorio dok se nije ugasio pod fašističkom čizmom. Potresno relevantan roman velike estetske snage.

David Mazzucchelli: Asterios Polyp

Asterios Polyp sredovječan je muškarac, uspješan arhitekt i predavač, esteta i hedonist koji, uživajući blagodati svog ugleda, pomalo cinično promatra svijet u kategorijama dualnosti. Nakon što ga napusti supruga, a u požaru strada njegov stan, Asteriosov život pretvara se u prah i pepeo. Iz požara spašava samo tri predmeta – džepni nožić, upaljač i sat, te tako (ne)opremljen napušta New York i kreće na svojevrstan put duhovne obnove. Kupuje kartu za najzabačenije mjesto na karti kako bi eventualno tamo shvatio kako živjeti u svijetu u kojem forma nije uvijek služba funkciji. Pri tome tri spašena predmeta funkcioniraju kao elementi čijim se odricanjem lik oslobađa tereta prošlosti kako bi spoznao prave životne vrijednosti. I baš kada se čini da je spoznaja postignuta, a karmička ravnoteža uspostavljena, jedan će meteorit podsjetiti da je život ipak najveći cinik. "Asterios Polyp" višeslojan je crtani roman o smislu života, ljubavi, arhitekturi, umjetnosti, estetici, filozofiji, mehanici i još mnogočemu, u kojem stil eksplicitno prati sadržaj, a svaki lik i svaka ideja grafički su prezentirani na drugačiji način.

Manu Larcent: Blast

Polza Mancini pisac je koji nakon očeve smrti luta razaran kontradiktornim osjećajima. Opijajući se do besvijesti kreće u beskućništvo kao svojevrstan bijeg od vlastitog života, nesreća i banalnosti koje su ga oduvijek pratile. Istodobno policijski istražitelj pokušava saznati što je točno Polza uradio. Autor ovog stripa višenagrađivan je i dobro poznat u svijetu osme umjetnosti kao scenarist i crtač koji duboko ulazi u ljudske emocije. Čitav strip je crno-bijeli, risan tehnikom tuša i sivog akvarela koji dodatno pridonose dojmu mračnih emocija glavnog lika. Ovo je prvi strip od šest najavljenih u seriji.

Jeff Lemiere: Okrug Essex

Okrug Essex sastoji se od tri priče (Priče s farme, Priče o duhovima, Seoska bolničarka) koje tvore kompaktnu cjelinu, povijesnu sagu koja se odvija od 1917. do 2017. godine. Jasno je da je to djelomično autobiografsko djelo, jer je Lemire iz Esexa, međutim taj podatak nema osobitog značenja jer je strip posveta općeljudskim osjećajima, sjećanjima, nostalgijama, žalu za prošlošću, starenju ... Autorova priča nadasve je dirljiva, iako nije nimalo patetična. Ali nahvaliti samo scenarij, bilo bi sasvim neprilično jer likovni udjel u tom stripu također snažno pripovijeda kroz sugestivno likovno portretirane likove.

Raid Satouf: Arapin budućnosti

U višedijelnom stripu dugogodišnji karikaturist Charliea Hebdoa opisuje svoje formativne godine provedene na Bliskom istoku. Sattouf je dijete iz miješanog braka Sirijca i Francuskinje. Mali Riad, slatki dječak plave kose, odrasta najprije u Libiji, a zatim u Siriji, jer njegov otac, isprva oduševljen slobodarskim počelima Francuske u kojoj je studirao, umjesto europske sveučilišne karijere bira posao na rodnom mu području. Zbog svoje plave kose Riad je stigmatiziran kao „Židov“, teško ili nikako pronalazi svoje mjesto pod suncem u zemlji surovih običaja i apsurdnog društvenog poretka.

Jiro Taniguchi & Baku Yumemakura: Vrh bogova

Snježna planina. Bijeli dah. Penjem se korak po korak, u svom ritmu. Iako nosim krplje, snijeg mi dopire do koljena. Negostoljubivo je snježno polje. Netaknuto je, nema ni tragova životinja. Već dugo nije me opijao ovakav osjećaj slobode. Na svojoj trećoj ekspediciji na Mount Everest, George Herbert Leigh Mallory je nestao zajedno sa svojim partnerom Andrewom Irvineom, nakon što je viđen svega nekoliko stotina metara od vrha. 1993., u maloj nepalskoj trgovini, Makoto Fukamachi, fotograf koji prati japansku ekspediciju koja je krenula u osvajanje Everesta, naleti na stari fotoaparat - West Pocket Autographic Kodak Special. Model koji je Mallory nosio sa sobom kad je poginuo. Je li moguće da je to baš njegov fotoaparat? I krije li on u sebi odgovor na nikad razjašnjenu misteriju: jesu li Mallory i Irvine poginuli prilikom uspona ili silaska s vrha? Jer, to bi onda značilo da su osvojili Mount Everest više od tri desetljeća prije Hillaryja... Ova napeta i uzbudljiva mješavina trilera, drame i akcije, izvrsno napisana i briljantno nacrtana će vas ostaviti bez daha. Zaboravite sve što ste mislili da znate o mangama, ostavite predrasude sa strane i uzmite Vrh bogova u ruke. Nećete zažaliti.

Marguerite Abouet & Clément Oubrerie: Aya iz Yopougona

Ovo je prvi kod nas objavljeni album o Ayi, djevojci iz Obale Bjelokosti, pametnoj, ambicioznoj i dosljednoj, koja čvrsto slijedi svoj put. Njezine lakomislene prijateljice upadaju u nevolje, ali Aya nije njihov kritičar, već prijateljica koja će pomoći savjetom, ali i na druge načine. Strip zadire u brojna pitanja Afrike, i to one prije gotovo četrdesetak godina, ali na neki način to su i danas aktualna pitanja posvuda na svijetu. Novi bogataši, društvena rascijepljenost između seoskog i urbanog stanovništva, problem nevjere u brakovima, maloljetnička trudnoća, ženskari i lažljivci, nepismeni radnici... Predrasude koje bi čitatelj mogao imati jer je riječ o relativno daljoj prošlosti, a usto i o Africi, nestaju već pri samom početku jer autor odmah uvuče čitatelja u radnju i psihologiju vrlo slikovitih likova. Strip je u Francuskoj postigao velik uspjeh, kritika ga je nagradila na strip-festivalu „Angouleme“, drugom po veličini festivalu u Europi, a doživio je i velik komercijalan uspjeh jer je prodano preko 200 000 primjeraka. Izdanje sadrži prva tri dijela albuma pa se s nestrpljenjem očekuje i drugi dio.

John Sfar: Rabinov mačak 

U Alžiru tridesetih godina prošlog stoljeća, ofucani sivi mačak koji pripada živahnom rabinu Abrahamu Sfaru i njegovoj lijepoj kćeri Zlabyji proždere papagaja, te stekne dar govora. Čarobno nacrtane šarmatne avanture koje slijede mogu stajati uz bok najvećim djelima književnosti.

R. M. Guera & Jason Aaron: Skalpirani

Prije petnaest godina, Dashiell „Dash“ Zli Konj pobjegao je od života u bijedi i siromaštvu u indijanskom rezervatu Ruža Prerije. Sad se vratio, ali ovog puta ima tajnu: Dash je agent FBI-a ubačen među redove plemenskog poglavice, Lincolna Crvene Vrane, bivšeg člana aktivističke skupine „Crvena snaga“ i sadašnjeg šefa kriminalne organizacije. Dash mora odlučiti koliko je daleko spreman ići – i koliko je spreman izgubiti – da bi otkrio krvave tajne svog rezervata.

Alan Moore & Eddie Campbell: Pakao

Pakao je priča o Jacku Rasparaču, vjerojatno najzloglasnijem čovjeku u analima ubojstava. Opisujući događaje koji su doveli do ubojstava u Whitechapelu i njihovog zataškavanja, Pakao je meditacija o poremećenom umu iz čijeg je divljaštva i nasilja rođeno 20. stoljeće. Pakao je privukao pažnju velikog broja kritičara i učenjaka a na veliko platno prenio ga je studio Twentieth Century Fox gdje su u glavnim ulogama igrali Johnny Depp i Heather Graham. Pakao se smatra najvažnijim ikad objavljenim crtanim romanom i kao spoj pedantnog istraživanja i stručnog nagađanja remek-djelo je povijesne fikcije, istovremeno neodoljiv i zastrašujuć.

Neil Gaiman: Sandman

Strip Sandman scenarista Neila Gaimana, jednoga od najprodavanijih svjetskih autora stripa prema New York Timesu, najznačajniji je strip devedesetih godina. Kao bogata mješavina modernih mitova i mračne fantastike u koju su neprimjetno utkani suvremena književnost, povijesna drama i legende, Sandman se također smatra jednom od najoriginalnijih i umjetnički najambicioznijih serija modernoga doba. Do svoga svršetka 1996. znatno je pridonio umjetničkom sazrijevanju stripa, a sam postao fenomen pop-kulture.

Moebius & Jodorowsky: Inkal

INKAL izgleda poput melanža svih klasičnih motiva znanstvene fantastike – prebujale civilizacije na pragu propasti, zlatne dekadencije u središtu galaktičkog carstva, plemenitih junaka, nesmiljenih ubojica, žena koje su etalon ženstva, nemani koje su ljudi i ljudi koji su nemani, bitaka koje odlučuju o sudbini postojanja i konačnog pogleda u obraz Boga – pomiješanih s halucinantnim vizijama potpirenim pejotlom i vrelim meksičkim suncem, a obješenih o vrat Johnu Difoolu, nevoljkomu junaku, nedoraslu čovjeku kojeg savjest prati u vidu betonskoga papagaja ... ali INKAL nije samo to. INKAL je nastupni strip Alejandra Jodorowskog; djelo prvo, ali već ambiciozno preko svake mjere, pionirski ciklus albuma zamišljenih kao roman koji će promijeniti način na koji francusko tržište razmišlja o stripu. INKAL je i Moebius na vrhuncu stvaralačke snage, strip u kojem poetika svih kratkih i dužih stripova koje je Jean Giraud objavio pod tim pseudonimom doseže sintezu i rađa svemir čija će kompleksnost i do danas ostati nedosegnuta. INKAL je remekdjelo stripa, na hrvatskom jeziku dostupno prvi put, u cjelovitom opsegu i izvornom koloru, te popraćeno opsežnim analitičkim komentarom.

Keiji Nakazawa: Bosonogi gen

“Ime glavnog lika, Gena, na japanskom ima nekoliko značenja. Može značiti ‘korijen’ ili ‘porijeklo’ nečega, ali i ‘elementarno’ u smislu atomskog elementa, kao i ‘izvor’ vitalnosti i sreće. Zamislio sam Gena kako bosonog čvrsto stoji na vrhu spaljene hrpe koja je bila Hirošima i podiže glas protiv atomskog oružja. Gen je moj alter ego, a njegova je obitelj nalik mojoj. Epizode u Bosonogom Genu baziraju se na događajima koji su se zaista dogodili meni ili drugim ljudima Hirošime.” Kroz Bosonogog Gena, Keiji Nakazawa oslikava tragediju kakva se ljudskoj rasi nikad prije nije dogodila. On prikazuje jezivu destruktivnu snagu atomskog oružja, ali i okrutnu sudbinu žrtava i preživjelih u godinama koje su uslijedile. Gen, mladi junak ove priče, ipak nekako uspijeva prevladati nedaću za nedaćom, uvijek pun hrabrosti i smisla za humor. Bosonogi Gen je priča o nadi i ljudskom trijumfu pred licem nuklearnog holokausta koja je nadahnula generacije čitatelja širom svijeta.

Manfred Sommer: Frank Cappa

Prije nego što je u masovnim medijima postalo moda mahati zastavom pacifizma, ekologije i upirati prstom u kršenje ljudskih prava, Manfred Sommer to je već činio svojim stripovima o Franku Cappi. Svojom proročkom inteligencijom Sommer nije stvorio tek nezaboravan avanturistički strip, već i neogoljeno, brutalno i etičko svjedočanstvo o genocidima naše nedavne Povijesti, uz pomoć ovog mitskog ratnog dopisnika zgroženog ratom…

Emmanuel Lepage: Mjesec bijele boje 

Godine 2011. Yves Frenot, direktor Francuskog polarnog instituta, poziva Emmanuela Lepagea i njegova brata da se pridruže znanstvenoj ekspediciji u francusku antarktičku bazu Dumont d’Urville, u Zemlju Adélie. Njihov cilj? Napisati knjigu koja će svjedočiti o aktivnostima tamošnjih znanstvenika. Osim toga, Yves Frenot predlaže im da kao vozači sudjeluju u opskrbnom konvoju koji putuje u postaju Concordia, smještenu u srcu ledenog kontinenta, 1200 km od Dumont d'Urvillea. Konvoj za VELIKU polarnu pustolovinu! Dvojica braće doživjet će pustolovinu svog života, ali ništa neće ići onako kako su planirali!

Emmanuel Lepage: Ar-Men, živi pakao

Ar-Men je svjetionik koji se nalazi na najneprisutpačnijim, hridima okruženim, plikim obalama bretonskog otoka Seina. Njegovi su stanovnici stoljećima živjeli od naplavina s potopljenih galija, jer malo je nautičara poznavalo podmorski teren a da se ne bi nasukalo, a usto je to područje u kojem neprestano pušu jaki vjetrovi. U drugoj polovini 19. stoljeća nadobudni će inženjeri započeti gradnju svjetionika. Taj će se poduhvat pokazati vrlo teškim, skoro neizvedivim. No nakon nekoliko desetljeća svjetionik će biti izgrađen. Scenarij je temeljen na stvarnim događajima, ali prožet nekim biografskim podacima koji imaju lirsku, pa čak i nadrealnu notu. Uvijek iznova zadivljuje Lepageov crtež. Osobito kolorit kojim se igra i u interijerima i u eksterijerima. Vidljivi su i koloristički određeni dijelovi sjećanja ili povijesnih događanja koji se prikazuju u smeđim valerima, dok se stvarnost, osobito ona izvan svjetionika, prelijeva u plavim tonovima. Maestralno djelo u svakom pogledu.

Marinko Prga, filmografija:

Televizijske uloge

"Mrkomir Prvi" kao Želimir (2020.)
"Crno-bijeli svijet" kao kapetan Ameršek (2020.)
"Počivali u miru" kao Žarko Paspa (2017.)
"Zora dubrovačka" kao Božo (2013. – 2014.)
"Larin izbor" kao Hrvoje (2012.)
"Luda kuća" kao Slavko (2005. – 2010.)
"Instruktor" kao automehaničar (2010.)
"Periferija city" kao Mate Kiselina (2010.)
"Najbolje godine" kao Niko Mort (2010.)
"Stipe u gostima" kao Ante (2009.)
"Zakon!" kao Kamate Kid (2009.)
"Hitna 94" kao Pavle (2008.)
"Balkan Inc." kao Antun (2006.)
"Bitange i princeze" kao Zdenfa (2005.)
"Naša mala klinika" kao Zvone Hvala (2005.)
"Novo doba" kao Kovač (2002.)
"Obiteljska stvar" kao Hans (1998.)

Filmske uloge

"Svećenikova djeca" (2013.)
"Ljubavni život domobrana" (2009.)
"Da mogu..." kao gospodin Perić (2009.)
"Storm" kao fotograf (2009.)
"Zapamtite Vukovar" (2008.)
"Tri priče o nespavanju" kao Miro (2008.)
"Lov u Bosni" kao Foxov čovjek (2007.)
"Živi i mrtvi" kao Mali (2007.)
"Trešeta" kao Kozle (2006.)
"Snivaj, zlato moje" kao Jura (2005.)
"Lopovi prve klase " kao Guja (2005.)
"Ta divna splitska noć" kao Blacky (2004.)
"Duga mračna noć" kao njemački vojnik (2004.)
"Infekcija" kao tjelohranitelj #1 (2003.)
"Svjedoci" kao Vojo (2003.)
"Kiss of Life" kao vozač Mercedesa (2003.)
"Mišolovka Walta Disneya" (2003.)
"Ne dao Bog većeg zla" kao pokeraš (2002.)
"Sigurna kuća" kao Đuro (2002.)
"Kao u lošem snu" kao transvestit (2002.)
"24 sata" kao Đuro (2001.)
"Ničija zemlja" kao srpski vojnik (2001.)
"Nebo, sateliti" kao Legija (2000.)
"Je li jasno, prijatelju?" kao Kristijan (2000.)
"Zauvijek moja" kao policajac (2000.)
"Maršal" kao Lule (1999.)
"Garcia" (1999.)
"Pet minuta nježnosti" kao Igor (1999.)
"Kad mrtvi zapjevaju" kao četnik (1998.)
"Kavica" (1998.)
"Putnici" (1998.)
"Novogodišnja pljačka" kao pljačkaš pošte (1997.)
"Čudnovate zgode šegrta Hlapića" kao Zec (glas) (1997.)
"Treća žena" (1997.)
"Rusko meso" (1997.)
"Isprani" (1995.)

Sinkronizacija

"Sezona lova 2" kao Brundek, alarm, Belinkov vlasnik i strijelac (2008.)
"Neobična zubić vila" kao Gordo (2008.)
"Život buba" kao Skaken (2008.)
"WALL-E" kao Pilot (2008.)
"Potraga za Nemom" (2003.)
"Riba ribi grize rep" kao Frankie (2004.)

Umjetničke nagrade i odličja:

Nagrada Marul na Marulićevim danima za glavnu mušku ulogu u predstavi Kaj sad
Nagrada Zlatni smijeh na Danima satire – za glavnu mušku ulogu u predstavi Kaj sad
Nagrada hrvatskog glumišta za najbolju sporednu mušku ulogu – za ulogu Carlosa Homenidesa de Histangua u predstavi Buba u uhu Georgesa Feydeaua u režiji Stevena