"Kada kažemo afrička književnost, potpuno je jasno da književnost toga kontinenta nije moguće svesti pod jedan zajednički nazivnik, niti pratiti njenu ujednačenu razvojnu liniju. Ono što je, moglo bi se reći, zajedničko u afričkoj književnosti je usmena književnost, koja traje još i danas, a posebno je izražena u poslovicama." Jasenka Alić Tadić, Zov Afrike. 

Kao što je Jasenka napisala za afričku književnost, tako se ni afrička glazba ne može svesti pod jedan zajednički nazivnik, a ono što je definira jest usmena tradicija, što predstavlja priličnu poteškoću zapadnjacima zato što se visine i dubine u intonacijama prilično teško prevode i još teže mogu izvesti, a melodijske sheme slične su složenoj intonaciji u govorenom jeziku. Stil vokalne glazbe tako varira od područja do područja, većinom zbog različitosti jezika i specifičnih geografskih prostranstava u kojima su nastajali. Glasovno su značajni tzv. klikovi (clicks), suglasnici slični "coktanju" ili oponašanju poljupca, kakvih inače zapravo nema na svijetu.

Glazba je sastavni dio života Afrike. Osim kao sredstvo razonode, glazba u Africi ima i bitnu društvenu, ritualnu i ceremonijalnu funkciju. Tradicionalna umjetnička produkcija, uključujući književnost i glazbu, ukorijenjena je u mitologiji, legendama i folkloru te povezana s raznim božanstvima i precima. Bubnjevima i raznim drugim ritmičkim glazbalima služi se pri izvođenju rituala, a pritom su ples i stanje transa česte popratne pojave.

U afričkoj glazbi među instrumentima dominiraju upravo idiofoni i udaraljke, a istaknutu ulogu imaju i puhačka i žičana glazbala. Od prvih ističu se lamelafon (mbira), čije se metalne lamele, učvršćene na jednoj strani drvene rezonantne kutije, trzaju palčevima, te ksilofon, zvečke i zvonca. Vrlo su rašireni bubnjevi različitih oblika i funkcija, a posebno su zanimljivi "bubnjevi koji govore" s pomoću kojih se prenose poruke i izvodi poezija. Od puhačkih glazbala najzastupljenija su ona tipa flaute, trublje i oboe, a među žičanim ona tipa citre, lutnje i harfe (kora u zapadnoj Africi).

mibrajpg

Za razliku od tradicionalne, suvremena popularna glazba u Africi služi primarno zabavi. Na njezino oblikovanje snažno su utjecali izvanafrički čimbenici, primjerice europsko crkveno pjevanje i vojnički ansambli puhača, srednjoamerički plesni obrasci poput rumbe i popularna glazba Zapada. Potkraj XX. st. mnogobrojna afrička popularnoglazbena usmjerenja postaju svjetski poznata, primjerice, ganski highlife, nigerijski juju, zairski soukous i kamerunski makossa.

(Izvor: Hrvatska enciklopedija)

Neki su od najpoznatijih suvremenih afričkih izvođača Angélique Kidjo, Ali Farka Toure, Miriam Makeba, Tinariwen, Fela Kuti, Amadou & Mariam (dostupno u GKR-u: Dimanchea Bamako),  Orchestra Baobab (dostupno u GKR-u: Made in Dakar), Rokia Traoré (dostupno u GKR-u: Beautiful Africa), Ayub Ogada (dostupno u GKR-u: pjesma Obiero u kompilaciji Plus for us),  Netsayi (dostupno u GKR-u: Chimurenga soul).

Fotografije: Erik (HASH) Hersman