Pomalo karikirano rečeno, pretražimo li koja se riječ u njima najčešće spominje to je "Trump" što možda također nešto o svemu govori. Malo koji od svježih naslova je preveden i na hrvatski pa je Rat lajkova dobrodošlo društvo, a iako je i u njoj Trump važan, pogled je širi i sveobuhvatniji.

Paradigma autora je zanimljiva - na društvene mreže i na njima generirani informacijski svemir gledaju kao na bojište na kojem stalno izbijaju sukobi odnosno pravi ratovi. Društvene mreže su polje za konflikte različitih ideologija, konkretnih političkih tabora, političkih suparnika, boraca za moć i najrazličitije agende i vjerovanja… Iako većina misli da su generirane od “korisnika” na njima se malo što događa slučajno, nema trenda koji se dogodi tek tako, a iza svega stoji ozbiljno planiranje, timovi, generalske odluke, a kao i svaki rat nose puno žrtava. Oni se ne bave toliko dubokom logikom mreža već činjenicom da ih se koristi u vrlo svrhe dodatne amplifikacije ili kataliziranja već postojećih društvenih anksioznosti.  

Štivo je stvarno dopadljivo. Ima tu povijesnog pregleda evolucije interneta i društvenih mreža, analize spajanja svega u splet mobiteli/Facebook/Twitter/Instagram a onda uzbudljivog pripovjedanja kompleksnih procesa koji su počeli utjecati na najdublje odluke u svim dijelovima svijeta. Nešto banalno, nastalo zbog seksa na faksu poput Facebooka, odjednom je postalo najveća centrifuga društvenih procesa, politika, što se jako potenciralo i kao tema 2011./2012. kroz Arapsko proljeće, samo tada se mislilo da iz toga mogu izaći prvenstveno liberalnost, demokracije dijeljenje znanja… Da će gorivo žestokih društveno-mrežnih rasprava postati npr. transrodnost, cijepljenje, imigracija, teme iz emisije na rubu znanosti, malo je tko mislio teško podcjenjujući realnost i ljudsku prirodu.

Prokletstvo stručnih knjiga ovog tipa je brzo starenje te vrlo brzo postaju nešto zanimljivo samo retro geekovima i stručnjacima za proteklu medijsku kulturu. Original je iz 2018. godin, naš prijevod iz 2021., a sada je već 2023. godina. U njoj nema cijelog TikTok fenomena koji je eksplodirao nakon 2018., potpune tranzicije Facebooka u "boomersku" mrežu, pandemijskog čvora ludila, ukrajinskog rata, ere Muskove kupovine i upravljaja Twitterom…

Ipak, ovu knjigu čitam upravo u trenutku u kojem provalu rulje u američki kongres na huškanje Donalda Trumpa u siječnju 2021. godine Musk pokušava prikazati kao legitimni nenasilni ulazak o kojem su "vas ONI lagali!",  a onog lika u vikinškoj šamanskoj odjeći koji se slikao na govornici kao dobričinu kojeg je policija maltene provela do govornice na kojoj je pozirao. 

Objava trenutno ima 80 000 dijeljenja, 300 000 srca…

Zanimljivo bi bilo čitati i nekakvu hrvatsku ili lokalnu priču jer puno začina imamo - borbe oko referenduma, vrlo hektičnu 2016. godinu, nastanak Živog zida i Mosta koji su implementirali puno tema koje su specifično nastale u društveno-mrežnim dihotomijama, anonimni, ali utjecajni tviteraši, cijeli pandemijski splet koji je ekskalirao u najdublje društvene sukobe, potom i rat…

Priča o društvenim mrežama ovog tipa još je mlada, mobitele s tarifama imamo masivnije u rukama tek desetak godina, pa je “Rat lajkova” tek priča o jednom početku. 

Svakako čitati.

Provjerite dostupnost knjige „Rat lajkova“ na našim policama u katalogu ovdje . 

*Brzokratka - u našem izmišljenom rječniku preporuka za brzo čitanje u hodu. Knjige su malo duže.*