"Bijela bolest", Karel Čapek: biopolitički igrokaz
Nije prerano za čitati djela o pandemijama?
“Karel Čapek izdao je novu knjigu!” jednom je ispalo mojem prijatelju. Lako se zaletiti jer češki autor zadnjih godinu doživljava pravu malu prevodilačku renesansu. Poštanska bajka doživjela je još tri izdanja, R.U.R. dva, a ukoričeni su rukopisi Pisma iz Engleske, Knjiga apokrifa te O ljudima, a sada i drama Bijela bolest (Artikulacije, 2022).
Udarajući u pleksus biopolitiku modernog društva, Bijela bolest dualizira svijet suprotstavljajući Maršala (rat, industrija), potpomognutim dvorskim doktorom Sigeliusom (znanost) te doktora Galena (mir, angažirana znanost) koji odbija dati otkriveni lijek bez prestanka sviju ratova.
Možete ga gledati i iz današnjeg kuta jer centralna bolest dolazi iz Kine, pogađa starije te sadrži najavu pandemijskog medijskog spektakla.
Napisano 1937. godine, djelo se otvara mnoštvu interpretacija. Uzmite ga kao društveni predložak, nalik Ionescu i Nosorozima. Uzmite ga kao biopolitičku strelicu koja promišlja o kontroli čovjeka i njenih institucija. Da, možete ga gledati i iz današnjeg kuta jer centralna bolest dolazi iz Kine, pogađa starije te sadrži najavu pandemijskog medijskog spektakla koji proizlazi iz jednostavne jutarnje interakcije novina, obitelji i kave.
Svaka od tih kriznih interpretacija tutnji prema Čapekovom zaključku da "kako god završio rat (...) izvjesno je da Čovjek u svojoj patnji nije spašen." Kratkog obujma, Bijela bolest ne daje za pravo čitatelju da je dovrši bez biranja strane.
Provjerite dostupnost knjige "Bijela bolest" na našim policama u katalogu ovdje.
*Brzokratka - u našem izmišljenom rječniku preporuka za brzo čitanje u hodu. Knjige su malo duže.*