U suradnji s Javnom ustanovom (JU) Park prirode Učka u Narodnoj čitaonici postavljena je izložba Saše Dmitrovića "Bitne i spomena vrijedne činjenice o Učki" sa zanimljivostima iz suživota ljudi i prirode na tom prostoru koji traje već više od 13 000 godina (ili čak i 14 000 godina). Ako pažljivo pogledate izložbu zasigurno ćete obogatiti svoje znanje o najvišoj planini našega kraja. Isto tako vrlo je informativno bilo predavanje Marte Blažević i Mije Egredžije, biologinja iz JU Park prirode Učka, pod nazivom Bioraznolikost Učke i Ćićarije u kojem smo saznali koje su to osobitosti što Učku čine parkom prirode i koja je njezina kulturna i prirodna baština. Naglasit ću samo neke: velika visinska razlika na malom prostoru, kontinentalne i mediteranske biljne i životinjske vrste, stenoendem učkarski zvončić, više od 100 vrsti ptica gnjezdarica, endem kao što je crni daždevnjak, pastirski stanovi i suhozidi... Publika je bila odušeljena predavanjem i postavljena su pitanja o zaštiti zapuštenih naselja u Lovranskom okruženju, o edukativnim radionicama za djecu na više lokacija u području parka prirode Učka, o starom Ininom odmaralištu i pravoj visini Učke (1396/1401 m nadmorske visine).

U petak 13. rujna na tribini povodom 30. memorijalnog pohoda na Učku i 70. godišnjici pazinskih odluka sudjelovali su Sergio Gobić u ime PD Kamenjaka, Julije Dobrinić u ime Filatelističko-numizmatičkog društva Rijeka i Dinko Tamarut u ime Saveza antifašističkih boraca Primorsko-goranske županije (SABA PGŽ).

Stručno je predstavljena prigodna omotnica i žig posvećeni 30. memorijalnom pohodu na Učku, napravljeni u suradnji PD Kamenjaka i Filatelističko-numizmatičkog društva (FND) Rijeka. Julije Dobrinić, predsjednik FND Rijeka, predstavio je djelatnost svog društva i otkrio male stručne tajne o prigodnim omotnicama i pečatima kao što su broj filatelističkog izdanja i dan prvog pečata. Uz prigodnu omotnicu s poznatim amblemom memorijalnog pohoda i pečatom prigodnog žiga, u PD Kamenjaku može se kupiti razglednica s fotografijom Kamenjaka koju je napravio knjižničar Stanislav Gilić s pečatom prigodnoga žiga (13. 9. 2013. g.) na poštanskoj marki s likom Dragojle Jarnević, najistaknutije hrvatske ilirke koja je ujedno i prva žena u povijesti hrvatskog alpinizma i planinarstva (popela se na južnu stijenu Okića usponom koji i danas nosi njezino ime).

Dinko Tamarut, predsjednik SABA PGŽ, govorio je o značaju pazinskih odluka za naš kraj, ali ne samo naš, nego i svih drugih otuđenih dijelova Hrvatske koji su zahvaljujući tim odlukama i vraćeni.

Podsjetimo se, pazinske odluke, odluke su Okružnog NOO-a od 13.IX.1943. i Sabora istarskih narodnih predstavnika od 26.IX.1943. o sjedinjenju Istre s maticom domovinom. Okružni NOO za Istru kao nositelj nove vlasti objavio je politički manifest s odlukom o »priključenju matici zemlji i proglašenju ujedinjenja s ostalom našom hrvatskom braćom«. U proglasu pod nazivom »Istarski narode« stoji da je Istra oslobođena snagom vlastita oružja i masovnog dragovoljnog pristupanja partizanskim postrojbama te voljom naroda (samo nekoliko dana nakon pada fašističke Italije).

Proglas poručuje da je »Istra hrvatska zemlja i da će hrvatska ostati« te označava kraj fašističke i talijanske vlasti na prostoru Istre, smjenu sustava i početak legalnog djelovanja nove izvršne narodne vlasti (narodnooslobodilački odbori).

To je bio tek prvi korak, a Dinko Tamarut ukratko je spomenuo sve bitne datume konačno do Osimskih sporazuma 1975. godine kojima je proces pripojenja i završio.  

Slika 1
Slika 2
Slika 3
Slika 4
Slika 5
Slika 6
Slika 7
Slika 8
Slika 9
Slika 10
Slika 11
XXX. memorijalni pohod na Učku

Fotografije: