Autor, riječki antikvar i istraživač (riječke) povijesti Saša Dmitrović, na svom radnom mjestu okružen pričama i opkoljen zanimljivom literaturom, svakodnevno roni, kopa, iskapa... Iako uglavnom gradom šeta kao putujuća enciklopedija natuknica, s vremena na vrijeme neki ga urednici i izdavači uspiju disciplinirati i natjerati da od tih natuknica složi novu priču, na papiru. Tako je i ovu pretočio u knjižuljak pun raznovrsnih zanimljivosti.

Ova mala, ali vrijedna knjižica u sebi nosi niz podataka o Učki sakupljenih iz raznovrsne i bogate knjižne i časopisne građe koja autora, tog zaljubljenika u riječku povijest, svakodnevno okružuje. Nizom tema koje se dotiču i povijesti, i legendi, i prirode, i društva, i koječega ostaloga, provlači se pitanjce "Jeste li znali...?" koje nam donosi niz zanimljivih činjenica za koje bismo se sami morali dosta namučiti da do njih dođemo.

Učka01
Učka02
Učka03
Učka04
Učka05

Ova knjiga nije vodič (ni planinarski ni turistički), nije putopis, povijesni udžbenik, ni etnografska građa, a opet – od svega je pomalo. Svima koji Sašu znaju i razumiju prirodu njegova radnog mjesta, koje strastvenog istraživača jednostavno izaziva svojim mnogostrukostima, jasno je da drugačije nije moglo biti. Autor kao da se, već čim otvorite knjigu, unaprijed ispričava za vaša možebitna očekivanja. U uvodu citat Ivane Brlić-Mažuranić koji kaže: „...svaki od nas na drugi način ljubi ovu našu divnu Učku!“.

Stari recepti naših nona kao i priče o vilama učkaricama sakupljaju se i čuvaju. Sama činjenica da među nama ima još onih koji su ih željni, daje nadu da ćemo očuvati ove vrijednosti i vratiti smisao i dostojanstvo kulturi i načinu života koje su ih proizvele.

Knjiga govori o životu stanovnika Učke od davnina do današnjih dana, o učkarskim seljacima, ovčarima, o jezeru kojeg više nema. Otkriva tajnu vezu između Opatije i Učke, donosi odgovore na pitanja kako je Učka dobila ime, tko su Ćići (gdje žive i kako govore), tko su vile Uškarice, a tko jajarice, te zašto je Učkina kapa naš meteorološki orijentir. Kako su građeni prvi planinarski domovi, kako se razvijao turizam ovog kraja, u koje vrijeme sežu ideje o povezivanju prugom i žičarom Učke i mora...? Činjenice i zanimljivosti isprepliću se s predajama i legendama, standardni jezik i dijalekt mirno grade svoj suživot i u ovoj knjizi kao i na prostoru o kojem govori. Na kraju knjige stoji popis literature za daljnje čitanje – za sve znatiželjnike kojima će ova knjiga biti tek izazov za vlastita istraživanja.

Privlačan dizajn knjige s mirisom prošlosti potpisuje njen grafički urednik Mladen Stipanović.