Razdoblje provođenja ankete: 16.9. - 21.10.2022. 

Broj ispunjenih anketa: 575

I. dio:

Za početak nam reci nešto više o sebi. 

1. Dob

15 - 18 : 484; 84,3 % 

19 - 23: 37; 6,4 % 

24 - 30: 53; 9,2 %  

Anketu je u najvećem broju ispunila srednjoškolska populacija, većinom i očekivano s obzirom da generalno postoji vrlo dobra i kontinuirana suradnja između GKRI i srednjih škola koje podržavaju i prate knjižničnu programsku shemu. 

2. Spol 

ženski: 401; 69,7% 

muški: 144; 25%

ne želim se izjasniti: 30; 5,2%

Kao što je generalno veći broj žena dio aktivnog članstva. GKRI, a i više žena inače sudjeluje u programskim aktivnostima koje knjižnica organizira, tako je i u ovom slučaju veći broj ženske populacije ispunio anketu. 

3. Koje kreativno područje te zanima i inspirira za stvaralaštvo?

U ovome pitanju iz spektra mogućih ponuđenih odgovora (glazba, književnost, umjetnost, kazalište i ples) cilj je bilo dobiti neki općeniti dojam o prevladavajućim interesima mladih u kontekstu raznolikih kulturnih područja. 

Glazba  je dobila najveći postotak: 67,5 % (388 mladih), zatim umjetnost: 37,8 % (217 mladih), pa književnost: 34,8 % (200 mladih)  

Za ples se opredijelilo 26,5 % (152 mladih), a najmanje za kazalište 17,6 % (101 mladih) 

4. Koje od sljedeće navedenih događanja ili programa najčešće posjećuješ?

Tu smo malo više specificirali vrste kulturnih programa, ponovno s ciljem što boljeg razumijevanja prevladavajućih interesa mladih u procesu konzumiranja kulturnih sadržaja. 

Kao moguće izbore ponudili smo: književni susret, koncert, kazališna predstava, kreativna radionica ili nešto drugo. 

Sukladno prethodnom pitanju i većinskom opredjeljenju za glazbu kao kreativno područje za koje se većina mladih odlučila, tu je također koncert kao opcija dobio najveći broj glasova, ukupno 58,4 % (336 mladih). Kazališna predstava slabije je prošla po broju glasova - 14,1 % (81 mladih), a malo manje mladih (53) ili 9,2 % opredijelilo se za kreativnu radionicu kao najčešće posjećivani kulturni događaj. 

5. Koja su ti omiljena mjesta u Rijeci za izlaske i zabavu s ekipom? 

Uz način konzumiranja kulturnih sadržaja, željeli smo saznati i nešto više o načinu provođenja slobodnog vremena naših ispitanika. Mjesta gdje mladi izlaze mogu nam ukazati na sadržaje i atmosferu koja im je zanimljiva te su dobar pokazatelj vrste interesa.

Široki raspon mjesta je među odgovorima: Kont, Palach, Dnevni boravak, Klub mladih, McDonald’s, Tower, Kings, Bačva, Cacao, općenito klubovi i kafići…, no dosta je i onih koji su odgovorili da nigdje ne izlaze. 

Na mjestima gdje izlaziš najvažnije ti je: ekipa, muzika, atmosfera, cijene, nešto drugo. 

Ovim pitanjem smo htjeli dobiti malo bolji uvid u ono što je mladima najvažnije na mjestima gdje se kreću, ponudivši im par opcija te ostavljajući im i prostor za slobodni odgovor. 

Za opciju ‘’ekipa’’ odlučilo se najviše ispitanika, njih ukupno 503, tj. 87,5%. Na drugom mjestu po broju odgovora je atmosfera s 68,7% (395 mladih), zatim muzika s 47,4% (272 mladih) i cijene s 29,8 % (171 mladih). 

Navedeno nam možda može biti dobar pokazatelj u smislu da je mladima prisustvo vršnjaka na top listi prioriteta kod biranja mjesta gdje će provoditi svoje vrijeme, pa se možda tako može postaviti i u budućim planiranjima aktivnosti - nije možda toliko ni bitan sadržaj koji ćemo im ponuditi, koliko dobra atmosfera uz vršnjake koji dijele slične interese, pa se onda među prioritetima fokusirati i na stvaranje takvog okruženja. 

6. Pratiš li neke medije, portale, online magazine? Ako da, navedi koje. 

S obzirom da je veliki izazov doprijeti do samih mladih, producirati sadržaje koji će im biti zanimljivi i oglasiti ih putem društvenih mreža i medijskih kanala koji su njima zanimljivi, ovom pitanju bio je cilj dobiti uvid u portale i medije koje oni percipiraju i prate. 

Većina ispitanika izjasnila se da uopće ne prati nikakve medije, no bilo je i odgovora da prate društvene mreže i tim se putem informiraju (TikTok, Instagram…), novinske portale poput Jutarnjeg lista, Novog lista, RiPortala, Indexa i sl. 

7. Omiljena online društvena mreža.

Slično kao i u prethodnom pitanju, cilj je bio saznati i koja društvena mreža je najzastupljenija među mladima, što nam u konačnici može biti dobar vodič u usmjeravanju naših oglasnih kanala u budućnosti. 

Željeli smo ispitanicima pružiti slobodu u davanju odgovora, pa nismo navodili nikakve prijedloge odgovora. 

Zapravo i očekivano s obzirom na trenutnu popularnost tih društvenih mreža među mladima u Hrvatskoj, među našim ispitanicima najzastupljenije društvene mreže su Instagram, Tik tok i Snapchat. 

8. Koji ti je najdraži književni žanr?

Ovdje smo se malo usmjerili na preferencije književnih žanrova, pa smo kao moguće izbore ponudili sljedeće: young adult (YA) romani, kriminalistički romani (trileri), ljubavni romani, strip, stručna literatura/publicistika, ostalo (mogućnost upisa nečega drugoga). 

Najveći postotak odgovora dobili su kriminalistički romani (trileri) s 27,3% i ljubavni romani s 20,5%. 

Neki od slobodno dodanih odgovora koji su se ponavljali su fantasy i SF romani, horor romani, manga, distopije, self-help literatura, biografije i odgovor ništa/ne čitam. 

9. Čitaš li stripove? Ako je odgovor potvrdan, navedi neki ili više njih koji ti se sviđaju. 

Razmatramo smještanje zbirke stripova u budući odjel za mlade, pa nas je zanimalo koliko su mladi zapravo zainteresirani za strip te njihovi mogući prijedlozi specifičnih naslova. 

Većina ispitanika ipak je odgovorila da ne čitaju stripove, a oni koji su povrdno odgovorili kao primjere navodili su Alan Ford, mange, Dylan Dog, Marvel/DC stripove… 

II. dio:

Dosta o tebi, sada nas zanima tvoje mišljenje o nama.

10. Potpuno iskreno... Što misliš o knjižnicama?

Ovim pitanjem cilj je bio dobiti iskren i otvoren odgovor na pitanje što mladi misle o knjižnicama i da svojim riječima iznesu svoje mišljenje. 

Očekivano, svakakvih odgovora se tu našlo, od onih ozbiljnijih, humorističnih, negativnih, do ravnodušnih. 

Ne idem često u njih posto ne volim citat ali tu i tamo nađem nešto zanimljivo.

Ne koristim ih, sve mogu pronaći online

Knjižnice su super

Nemam neko mišljenje, služe svrsi, ko voli nek izvoli

Korisne su

Super mjesto za otići učiti u miru 

Sretna sam što su nam jako pristupačne. Iako bi se sve trebalo naći na internetu, jako je teško dobiti pouzdane i lako čitljive izvore. To nikad nije problem u knjižnicama.

Volim ih.

Tiha i poprilično dosadna mjesta

Mirno utočište za koje bih najradije da su otvorene 24/7.

Knjižnice su središta kulture. 

Zaostala ali super stvar

Ne provodim puno vremena u njima, posudim lektiru i to je sve. Ponekad radim grupne projekte s prijateljima tamo jer nam tako zna najviše odgovarati.

Pa mislim da mozes u njima nac nesto sta te zanima ali mislim da je danas sve dostupno na internetu

Dobre su za prazne satove.

ne zanima me čitanje pa idem kada moram po lektiru, ali dosadne su i ne zanimaju me

Korisne su, iako malo je pretiha atmosfera. Nekad sam išla u knjižnicu da se družim i učim s prijateljima al sad se to nekako više ne radi

Odlično mjesto za opustiti se i ponešto pročitati, pogotovo kada dosadi virtualni, užurbani svijet. 

Mjesto gdje leži puno potencijala, samo treba pronaći način kako privući mlade.

Vrlo rijetko posjećujem, najviše čitam online ili doma, ali volio bih posjećivati više, mislim da su uglavnom ok, ali nekako me ne privlače.

Odlične su, jako ugodne za učenje, čitanje čak i zabavu dok nisam imao računalo igrao sam igrice u gkr

mislim da knjižnice više nisu kao što su nekad bile i da bi se trebalo prilagoditi mlađima na što interesantniji način.imaju potencijal, ali se ne iskorištava, iskreno nikad nisam bila u knjižnici od moje škole, a inače volim knjižnice i ideju provođenja vremena tamo

Top, bilo bi zanimljivo da se organizira vise radionica ili programa za mlade

Jako volim provoditi vrijeme tamo, čak i ako ne namjeravam ništa posuditi. Atmosfera je mirna i opuštena ,a osoblje veselo, ugodno i nije napadno. Definitivno jedno od najdražih mjesta. 

Fora, treba poraditi na atmosferi

Iako sam bila student u Rijeci se nikad nisam učlanila u knjižnicu dok nisam počela raditi, jer mi treba stručna literatura za državni ispit. Tako da sam prije mislila da je knjižnica samo za knjige, ali primjećujem da se tu i nešto više dešava. Kada je bio Rikon u kompleksu Benčić sam po prvi put vidjela kako zgrada izgleda i to me je jako razveselilo jer je jako lijepo napravljeno i ima puno potencijala. Voljela bi da imate prikazan neki duži plan događaja kako bi se moglo isplanirati neki izlet ili radionica za škole itd.

Volim provodit slobodno vrijeme u knjižnici al samo kad je u pitanju neka radionica s ekipom.

Okej su mi, ali nije mi ugodno otić tamo. 

U knjižnici je uvijek mirno i tiho i iskreno,to mi nekad stvara nervozu

Super mjesto gdje možeš naći literaturu koju tražiš, ali uglavnom mjesto gdje prevladava tišina i gdje se osjećam da ako nešto ne čitam bolje da ni ne budem tamo.

Kada uđem uvijek izgledaju dosadno to me i odbija

Volim knjige i provoditi vrijeme uz knjigu, ali do sada nisam pronašla knjižnicu u kojoj se osjećam skroz ugodno.

UŽAS

Iščitavanjem ovih raznolikih odgovora neki generalni zaključak je da mišljenja mladih o knjižnicama podjednako variraju od onih pozitivnih, ravnodušnih do negativnih. 

Vrlo česta asocijacija uz knjižnicu je lektira, korištenje u svrhu školskih obveza te za čitanje. Vrlo rijetko su ispitanici spominjali programe i radionice kao nešto što povezuju uz knjižnicu, tek tu i tamo bi netko spomenuo da se u knjižnici može bilo što drugo raditi nego posuditi knjigu ili čitati. 

Često se navodilo da su knjižnice tiha mjesta za učenje i čitanje i da im to odgovara, dok su mnogi odgovorili da im smeta baš to što u knjižnicama često prevladava tiha atmosfera.  

Dojam je da je ugodna i dobra atmosfera bitan faktor koji se ponavlja u raznolikim varijacijama odgovora te da je ključno postići navedeno kako bi privukli mlade za provođenje vremena u knjižnici. Omogućavanje ugodnog i privlačnog mjesta gdje bi mladi mogli sami ili u društvu provoditi vrijeme, bilo čitajući, učeći, sudjelujući u nekoj radionici ili jednostavno družeći se sa svojim vršnjacima nameće se kao potreba. 

Trebalo bi nastaviti raditi na promjeni percepcije da je knjižnica isključivo mjesto gdje se može doći posuditi knjige, naglašavati i druge sadržaje i opcije koje može pružiti kao uslugu. 

11. Jesi li član Gradske knjižnice Rijeka?

Na pitanje da li su članovi Gradske knjižnice Rijeka, potvrdno je odgovorilo 45,6%, negativno njih 33,4%, da koriste iskaznicu drugog člana kućanstva odgovorilo je 17,6%, a da ne vide razlog za članstvo u knjižnici izjasnilo se njih 3,5%.  

Ako si član, reci nam zašto, ako nisi, isto nas zanima zašto je to tako - nema lošeg razloga ni za jedno ni drugo, samo nas zanima tvoje iskreno mišljenje.

Oni koji su članovi knjižnice obično su odgovarali da su učlanjeni kako bi posuđivali lektiru i jer vole čitati. Ispitanici koji nisu članovi izjašnjavali su se da je to tako jer sve potrebne knjige pronađu u školskoj knjižnici, posude od nekoga drugoga iskaznicu po potrebi, ne vole čitati ili čitaju online. 

12. Jesi li znala/o da se u Rijeci gradi nova zgrada Gradske knjižnice Rijeka, prva, prava knjižnica gdje će svi odjeli koji su sada raštrkani po gradu (beletristika u Filodrammatici, publicistika u Palači Modello…) napokon biti na jednome mjestu?

Na pitanje da li su znali da se u Rijeci gradi nova zgrada Gradske knjižnice Rijeka podjednako su ispitanici znali ili ne za tu informaciju. Njih 51,7% bilo je upoznato s time, dok njih 48,3% nije. 

Navedeno ukazuje na činjenicu da veliki postotak mladih ne prati novosti vezane uz kulturu i generalno ne percipira knjižnicu. 

13. Što očekuješ od nove knjižnice?

Ovdje smo također ostavili slobodnu opciju odgovora kako bi dobili što više uvida u očekivanja mladih u vezi knjižnice. 

Često ponavljani odgovori su da očekuju prostor s većom ponudom knjiga, ugodnu atmosferu, ponudu novih i zanimljivih sadržaja i programa za mlade, ugodno mjesto za druženje s ekipom, moderno i bolje mjesto od sadašnje knjižnice, no često se spominjalo i da ne očekuju ništa jer ni sada ne posjećuju knjižnicu pa ih generalno ne zanima.

III. dio:

U zgradi nove Gradske knjižnice Rijeka pokrenut ćemo i prvi takve vrste u našoj knjižnici - odjel za mlade (OZM). Zanima nas tvoje mišljenje kako bismo ga prilagodili tvojim potrebama i željama, najbolje što možemo, pa nam pomozi da ga kreiramo zajedno.  

14. U kojim si aktivnostima koje je knjižnica organizirala sudjelovala/o u proteklih godinu dana?

Ovdje smo kao moguće odgovore ponudili sljedeće opcije: predstavljanje knjige/književni susret, tematsko predavanje, radionica, izložba, čitateljski klub, višednevni festival, ništa što je knjižnica organizirala nije me dovoljno zainteresiralo da dođem i opcija da nadodaju nešto drugo što nije navedeno. 

Čak 55% (316) ispitanika odlučilo se za odgovor ‘’ništa što je knjižnica organizirala nije me dovoljno zainteresiralo da dođem’’, a puno ispitanika je dopisalo kao odgovor da nisu bili obaviješteni ili uopće svjesni da se u knjižnici nešto organizira. Navedeno nam ponovno potvrđuje da veliki broj mladih ne percipira knjižnicu kao mjesto za provođenje svog vremena te u nekom drugom kontekstu od pukog mjesta za odlazak po lektiru.  

Drugo mjesto po količini odgovora dijele opcija predstavljanje knjige/književni susret i radionica s 15% odgovora, a na trećem mjestu je izložba s 10,4% odgovora. 

15. Kakve vrste aktivnosti bi bilo ok da OZM kontinuirano organizira?

Kako bi dobili bolji dojam o sadržajima koji bi zainteresirali mlade, upitali smo ih koje vrste aktivnosti bi ih najviše interesirale, a ponuđeni odgovori, uz mogućnost višestrukog odabira, bili su: književne večeri/predstavljanje mladih autora, čitateljski klubovi za mlade, kreativne radionice, glazbene radionice/DJ-ing, STEAM radionice i edukacije (3D printanje, gaming…), radionice iz medijske i digitalne pismenosti, predavanja iz raznolikih područja, radionice poticanja konkurentnosti na tržištu, kvizovi i društvene igre i nešto drugo. 

Kvizovi i društvene igre dobile su najveći postotak odgovora - 66,6% (382), kreativne radionice na drugom su mjestu s 36,2% (208), na trećem mjestu su predavanja s 34,5% (198), a prate ih s podjednakim brojem glasova glazbene radionice (32,9%) te STEAM radionice (32,8%). Veliki broj ispitanika odlučio se za odgovore književne večeri (31,4%) i čitateljski klubovi (30,7%). 

Među dodanim odgovorima ponavljalo se da bi željeli aktivnost gledanja filmova te da bi bilo dobro da nudimo sve od navedenoga jer bi to pomoglo onima slabijeg imovinskog statusa da se navedene usluge nude besplatno, s obzirom da si inače ne mogu priuštiti takve sadržaje negdje drugo gdje su pod naplatom.

16. Koje usluge bi OZM trebao nuditi?

Za dodatnu specifikaciju sadržaja koji bi mladima bili zanimljivi, upitali smo ih koje bi usluge Odjel za mlade trebao nuditi. Kao opcije, uz mogućnost višestrukog odabira, ponudili smo sljedeće: preporuke i posudba knjiga specifično vezanih uz interese mladih (51,2%), posudba stripa (30,8%), personalizirani segment za mlade na web stranici GKRI (29,1%), korištenje časopisa na hrvatskom jeziku (23,3%), korištenje časopisa na stranom jeziku (33,8%), korištenje računala/tableta za rad i/ili zabavu (43,9%), korištenje gaming konzola (32,2%), korištenje 3D printera (43,9%), korištenje glazbenog odjela (34%), edukacija o načinu korištenja knjižničnih usluga (24,4%), informiranje o mogućnostima zapošljavanja, studiranja ili sezonskog rada u inozemstvu (46,5%), slobodno korištenje prostora za formalne i neformalne raznolike potrebe mladih (49,8%) i nešto drugo. 

U odgovorima predvode preporuke i posudba knjiga specifičnih interesima mladih, slobodno korištenje prostora te informiranje o mogućnostima zapošljavanja i studiranja, a opcije korištenja računala/tableta te 3D printera dobili su podjednak broj odgovora. 

Možemo zaključiti da, kao što smo i u ranijim odgovorima zamijetili, knjižnice mlade prvenstveno asociraju na knjige i mogućnost posudbe knjiga, pa stoga ih se većina na ovome pitanju vjerojatno i odlučila za odgovor da očekuju mogućnost preporuka i posudbe knjiga u novom odjelu (naravno uključujući i onaj dio njih koji zaista i voli čitati pa se stoga odlučio za ovaj odgovor).

S obzirom da je odgovor da očekuju prostor za slobodno korištenje za raznolike potrebe na drugom mjestu po broju odgovora, daje nam naslutiti da zaista postoji potreba za mjestom u gradu gdje bi se mladi družili i provodili vrijeme sa svojim vršnjacima

17. Kakve djelatnike očekuješ u OZM-u?

Mogući odgovori na ovo pitanje (s mogućnosti odabira više opcija) bili su: komunikativne i uslužne (79%), ljubazne (83%), profesionalne (53,2%), mlađe djelatnike jer bi mi s njima bilo ugodnije komunicirati (43,3%), starije djelatnike jer smatram da bi bili profesionalniji i kompetentniji (11%), djelatnike koji bi po potrebi pružali podršku u snalaženju prostorom knjižnice i korištenju usluga/građe koje knjižnica nudi (46,6%), djelatnike koji razumiju specifične interese moje generacije (42,4%), mlade koji bi volonterski radili u knjižnici (25,9%), nešto drugo. 

Najveći broj ispitanika odlučio se za opcije ljubaznih, komunikativnih i uslužnih te profesionalnih djelatnika u knjižnici. 

Dosta mladih označilo je i odgovor da očekuju djelatnike koji bi po potrebi pružali podršku u snalaženju prostorom knjižnice i korištenju usluga/građe koje knjižnica nudi, što nam daje naslutiti da bi se svakako trebala obratiti i veća pažnja pri edukaciji u korištenju knjižničnih usluga i boljem snalaženju u prostoru knjižnice.   

18. Malo se mučimo s nazivom odjela za mlade, imaš kakav prijedlog? Htjeli bi da bude zvučno, simpatično i nešto s čime se tvoji vršnjaci mogu poistovjetiti. Ako imaš ideju, slobodno nam navedi…  

S obzirom da smo u potrazi za mogućim nazivom Odjela za mlade, upitali smo i naše ispitanike imaju li neku dobru ideju. Većina ih je rekla da nema, no neki su i ponudili moguće opcije:

Kutak za mlade, slobodni kutak, peer place, Rijeka čitatelja, Ogranak za mlađariju, Svijet mladih, Mladost ludost, Young and broke, skrovište od stvarnosti, Krug, I mladi čitaju…, kOZMo, Mladost, Mladenačka služba mala družba, Možda nešto povezano s Riječkim novim valom, npr. "OZM Vjeran pas", ili nešto u tom smislu, books bar, teenz, Mladi i ludi, Mlade nade, Mlađe slađe, TeenSectionRi, Odmori se od škole, OZMIZ (Odjel Za Mlade I Zainteresirane), Youngla, Morčići, Cozy time, Jazbina, Čitaj dok si mlad, bar kad stigneš kad, Odjel za mlade nade, Htjela bi predložiti Balavci ( kad nas tako već zovu starije generacije) al može i naziv Mladež, Gen XyZ, GKR Mularija, Bitange i princeze, Forum, OMG-Ri Odjel mladih grada Rijeke…

mislim da je bolje da je samo odjel za mlade ili slično, zvučni i simpatični nazivi obicno ne rezoniraju sa mladima - dosta odgovora je zapravo bilo da je Odjel za mlade sasvim ok naziv 

19. Zanima nas što misliš o tome kako bi prostor OZM-a trebao izgledati u smislu dizajna i atmosfere kako bi ti u njemu bilo ugodno provoditi vrijeme?

Ovdje smo dobili raznolike prijedloge i ideje - topla i ugodna atmosfera, udobne fotelje, moderno i šaroliko, minimalizam, industrijski stil, više prostora za sjedenje, vreće za sjedenje, lagana glazba, prozračno i otvoreno, oslikani zidovi (od strane samih mladih), biljke za oživljavanje prostora, urbano, prostor s različitim kutcima - npr. dio gdje se može učiti/raditi projekte i slične stvari vezane za školu/faks/posao, dio gdje se moze "chillat"/družiti s prijateljima…, opuštajuće i neformalno, aparati za kavu i/ili grickalice, ozračje dobrodošlice, pristupačno i funkcionalno…

Ponavljalo se mišljenje da bi željeli prostor koji je ugodan, prozračan i topao, moderno uređen, s više raznolikih kutaka (prostori za raznolike funkcije - učenje, čitanje, rad na računalu, odmor i sl.) te s dovoljno prostora za sjedenje, druženje i odmor (fotelje, vreće za sjedenje…)

Anketa je u mnogim segmentima odgovora na pitanja potvrdila neke već poznate prakse u vezi mladih i njihove percepcije knjižnica. Veliki broj mladih prepoznaje knjižnice isključivo kao mjesta gdje se posuđuju knjige (lektire), bez ikakvih saznanja o ostalim mogućnostima koje im knjižnica može pružiti. Potrebno je uložiti dodatni trud u promjenu navedenoga kroz intenzivnije naglašavanje različitih mogućnosti i usluga koje knjižnica može pružiti mladima, a novi Odjel za mlade Gradske knjižnice Rijeka može poslužiti kao odličan poligon za takvo nešto. Uzimajući u obzir da se u anketi većina mladih izjasnila da ne prate medije, već isključivo određene društvene mreže, potrebno je pronaći odgovarajuće kanale kojima se može doprijeti do njihove pozornosti te uspješnijeg načina informiranja o sadržajima koje im želimo ponuditi.

U većini odgovora naglašen je faktor ekipe i druženja s ostalim vršnjacima te atmosfera kao bitan utjecaj na doživljaj mjesta gdje se kreću mladi, pa je to dobar smjerokaz u smislu kreiranja usluga i atmosfere u knjižničnom prostoru u kojemu želimo privući mlade. Stvoriti prostor koji je ugodan za boravak i druženje s vršnjacima, čini se kao jedan od glavnih imperativa budućeg Odjela za mlade. Sadržaji koje smo ponudili kao moguće usluge u budućem odjelu većinom su dobile zadovoljavajući feedback od mladih, no nameće se ipak dojam da je ono što ih najviše zanima i treba im zapravo prostor koji je pristupačan za druženje i boravak.