Šesnaest prijavljenih autora s potpunom dokumentacijom svojim bogatim biografijama i dojmljivim bibliografijama nimalo nisu olakšali izbor programsko-projektnom timu Gradske knjižnice Rijeka koji je pri izboru u obzir uzeo nekoliko parametara, kao i želje samih autora koji su se u prijavnici izjasnili o preferiranom terminu gostovanja u Rijeci.

Svake godine rezidencijalni program ima i središnju temu, a ove godine to su otpornost zajednice i pojedinca u složenom svakodnevnom kontekstu življenja (snaga pred društvenim i prirodnim nevoljama, funkcionalno i psihološko nošenje s trenucima u kojima su naša svakodnevica specifične ekonomske krize, AI neizvjesnost, pandemija, potresi, meteorološki ekstremi, rat u Europi).

Ove će godine rezidenti tako biti Filip Rutić i Katja Grcić! 

Navedeni autori bit će pozvani na rezidencijalni boravak u rodnom gradu Janka Polića Kamova po kojem rezidencija i nosi ime.

Filip Rutić u Rijeci će boraviti od 15. listopada do 30. listopada 2023., a Katja Grcić od 1. do 15. studenoga 2023., a što uključuje smještaj u opremljenom stanu Grada Rijeke površine 141m2, pokrivene troškove smještaja i honorar, promociju na društvenim mrežama i u medijima te podršku tijekom trajanja rezidencije.

Filip Rutić i Katja Grcić tijekom rezidencije sudjelovat će u javnom predstavljanju u formi književne večeri, a kako se rezidencija „Kamov“ održava tijekom Mjeseca hrvatske knjige, oboje autora će imati prigodu, osim s publikom, družiti se i s drugim autorima koje ćemo ugostiti u toj najvećoj hrvatskoj manifestaciji posvećenoj knjizi, knjižarstvu i knjižničarstvu.

Filip Rutić (Varaždin, 1997.) nakon završetka jezične gimnazije upisuje sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje završava preddiplomski studij, a potom upisuje dramaturgiju na Akademiji dramskih umjetnosti. 

Piše dramske tekstove, scenarije i prozu. Potpisuje dva scenarija prema kojima su snimljeni dugometražni filmovi amaterske produkcije. Film Povjerenje (2021.) od kojih je jedan premijerno prikazan na Pula Film Festivalu. Kratke priče objavljivane su mu u sklopu više natječaja, a dobitnik je nagrade natječaja Kritične mase i Sedmice za 2020. godinu. 2023. godine objavljuje roman prvijenac O neuspjehu i nebitnome (Fraktura). 

Na kazališnim projektima radi kao dramaturg, a u Teatru &td postavljena je predstava Gard na kojoj potpisuje koautorstvo teksta i dramaturgiju. 

Izdvajamo iz motivacijskog pisma:

Ono što su za sada još uvijek samo skice za roman ipak se u dobroj mjeri podudaraju sa središnjom temom rezidencijalnog programa. Naime, u romanu bih volio tematizirati upravo odnos zajednice i pojedinca koji se nalaze u teškim financijskim situacijama izazvanim ekonomskom krizom. Zajednica koja me zanima jest ruralna, zatvorena, a pojedinac kao individua koja iz nje traži izlaz i kojoj se čitavo vrijeme čini da što god da uradi to nigdje ne vodi. U takvoj konstelaciji pojedincu se često čini da je potrebno posegnuti za ekstremom kako bi našao izlaz. To nas dovodi do centralne teme kojoj se želim posvetiti, a to je ovisnost o kocki (i igrama na sreću) kod mladih ljudi. Kroz neformalni intervjuu s kolegom psihologom koji je radio na odjelu za liječenje ovisnosti već sam ušao u istraživanje svog područja interesa te ovu rezidenciju vidim kao sjajnu priliku ne samo za pisanje, već i za nastavak svog istraživačkog rada u novom okruženju. 

A nakon vijesti o dobivanju rezidencije Filip nam je rekao: 

Trenutno, iz perspektive vrućeg i sparnog Zagreba, dva tjedna u Rijeci u listopadu zvuče sjajno. Pisanje pred ventilatorom mi slabo ide tako da se nadam ozbiljnom napretku na romanu ili drami, jer tko više može znat gdje im je granica, u povoljnijim uvjetima. 

Katja Grcić (Split, 1982.) književnica je, prevoditeljica i dramaturginja. Piše poeziju, eseje, prozu, kritike i dramske tekstove. Diplomirala je njemački i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zadru, te pohađala prevoditeljsku specijalizaciju na bečkom Centru za znanost o prevođenju. Pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu stekla je status magistrice dramaturgije. 

2019. osvojila je potporu Ministarstva kulture i medija za rad na pjesničkom rukopisu Istina nedjeljom i drugim danima koji će biti objavljen u jesen ove godine. Dvostruka je dobitnica Nagrade Marin Držić koja se svake godine dodjeljuje za najbolje suvremene dramske tekstove u Hrvatskoj. Njezina drama Strah tijela od poda (Hrvatska drama 2019, Disput) osvojio je uz Nagradu Držić i nagradu portala drame.hr na natječaju za subvencioniranje dramskih prijevoda, kao i potporu produkcijske kuće Wolfgang & Dolly za adaptaciju u filmski scenarij. U režiji Hane Veček tekst je adaptiran u radio-dramu za HR3 čija se premijera s Lanom Barić i Doris Šarić Kukuljicom u glavnim ulogama očekuje u rujnu ove godine.

S dramskim tekstom Crvenmarica osvojila je 2021. subvenciju portala drame.hr za prijevod na engleski, a iste godine dobila je i potporu Zora Dirnbach strukovne udruge SPID za svoj scenaristički rad. S proznim i pjesničkim radovima bila je u užem izboru nagrada Sedmica (2017.) i Drago Gervais (2021.). Njezin dramski monolog Proljeće naše zlovolje postavljen je 2020. u sklopu projekta MONOVID-19 u Zagrebačkom kazalištu mladih u režiji Anice Tomić. Ovogodišnji Držićem nagrađeni dramski tekst Druga ili Prema podacima uskoro će biti objavljen u izdanju Disputa. Kao dramaturginja surađivala je na projektima Daria Harjačeka (ZKM), Gorana Golovka (HNK Split), Irme Omerzo (ADU) i drugih. Redovito surađuje na projektima plesne udruge Koribant Lab iz Splita (Suzvučja, Diskurs tijela u kontekstu prostornog obrata, Mjesto tjelovanja). U suradnji s dramaturginjom Nikolinom Rafaj osmislila je 2020. godine inovativnu interdisciplinarnu umjetničku radionicu Osvajanje prostora. U suradnji s Festivalom prvih radovi nastali u sklopu radionice bili su izloženi u Galeriji Događanja (KNAP, Zagreb).

Kritike i eseje piše za časopise Kazalište i Treća, te portale hdp-kritika.hr, plesnascena.hr i najboljeknjige.com. Osim izvedbenim umjetnostima, aktivno se bavi književnim i konsekutivnim prevođenjem s njemačkog i engleskog jezika. Njezin do sada najopsežniji prevoditeljski projekt, prijevod romana Apeirogon irskog pisca Columa McCanna, objavljen je 2021. u izdanju Frakture. U izdanju Meandar Media objavila je dvije zbirke poezije - Nosive konstrukcije (2015.) i Ljeto / Summer (2017.), te hibridni dramsko-poetski tekst Pisma Ziti (2020.).

Aktivna je i kao nezavisna istraživačica – njezin znanstveni rad Politics of Fear and Solidarity Mechanisms in Documentary Theatre: Staging Asylum in ‘6’ by Žiga Divjak objavlje je 2020. u izdanju Filozofskog fakulteta u Splitu u zborniku Cross Cultural Studies Review, dok joj je rad Encounters in Other Places: Performative Heterotopia in ‘The Labour of Panic’ by BADco objavljen 2021. u zborniku Između Srednje Europe i Mediterana - Glazba, književnost i izvedbene umjetnosti (UMAS, FFST). 

Članica je HZSU-u, HDP-a, DHKP-a i SPID-a. Živi i radi u Zagrebu.

Izdvajamo iz motivacijskog pisma:

Trenutno radim na svom prvom romanu čiju okosnicu čine dva temeljna motiva. Prvi je znanstvena studija pod nazivom Unworkable Fabia Vighija, profesora talijanistike i kritičke teorije na Sveučilištu u Cardiffu, kompleksna knjiga koja se bavi genezom trenutnih političkih silnica u svijetu – rapidnim i radikalnim promjenama u polju poimanja vrijednosti i uvjeta ljudskog rada, krizi društvenih narativa, te metodologijom kojom kapitalizam vrši aproprijaciju lijevih vrijednosti, adaptirajući ih svojim potrebama čime pospješuje daljnju proizvodnju kriza, ratova i ostalih fenomena u službi ideologije rasta. Drugi motiv je onaj otpora i funkcionira na simboličkoj i historijskoj razini – riječ je o vrijednom arheološkom otkriću u Jadranu šezdesetih godina prošlog stoljeća kada je pronađena osmanska galija prepuna vrednota od kojih je najimpresivnija bila bala damasta koja je više od četiri stotine godina provela ispod površine mora, u kovčegu koji ju je sačuvao od uništenja. Simbolizam tog komada tekstila kojeg su stvorile ruke žena za mene je uvod u preispitivanje ljudskog otpora sistemu koji ga uništava, ali i mogućnost za stavljanje radnje romana u kontekst antropocena kroz lik ronioca-arheologa koji redovito dolazi u kontakt s dragocjenim predmetima s broda, ali i živim bićima ispod površine mora. 

A nakon vijesti o dobivanju rezidencije Katja nam je rekla: 

Jako se radujem boravku u Rijeci u kojoj sam uvijek bila prekratko, u prolazu - zadnji put, čini mi se, davne 2017. u sklopu Goranovog proljeća, uglavnom nikad dovoljno dugo da sretnem sebe u drugome ili drugoga u njemu samome. Dva tjedna Rezidencijalnog programa Gradske knjižnice Rijeka će mi, nadam se, donijeti ne samo dragocjenu podršku za književni rad, već i nove uvide i druženja. Osim toga, uvijek se veselim susretima s knjižničarima, za koje postoji opravdana sumnja da su moja najvjernija publika - barem ako je suditi po porukama koje sam zadnjih godina od njih dobivala u inbox. 

Književna rezidencija „Kamov“ se odvija uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske krouz sustav javnih potreba u kulturi.