Deset prijavljenih autora s potpunom dokumentacijom svojim bogatim biografijama i dojmljivim bibliografijama nimalo nisu olakšali izbor programsko-projektnom timu Gradske knjižnice Rijeka koji je pri izboru u obzir uzeo nekoliko parametara, kao i želje samih autora koji su se u prijavnici izjasnili o preferiranom terminu gostovanja u Rijeci.

Raspis za rezidencijom 2022. bio je drugačiji od onog 2021. prije svega jer se je i tematski usmjerio - tematski rezidencija je usmjerena prema stvaralaštvu za mlade i temama svojstvenima za populaciju od 15 do 30 godina starosti.  U 2022. obilježava se Europska godina mladih kojom se želi ukazati na važnu ulogu mladih u izgradnji bolje, zelenije, uključivije i digitalnije budućnosti, a mladi su tema i ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige na nacionalnoj razini.

Najuvjerljiviji u objašnjenju da se bave mladima relevantnim temama ili fenomenologijom mladosti prema prosudbenom povjerenstvu bili su Mirta Maslać i Dinko Kreho. Naravno, uz književne i stvaralačke kriterije važni kriteriji bili su i činjenica koliko često su autori već boravili pred riječkom publikom, procjena sveukupne zanimljivosti i relevantnosti rada i procjena presudnosti koju rezidencijski boravak može imati za njihov rad. Presudna je svakako bila povezanost s temom mladosti.

Navedeni autori bit će pozvani na rezidencijalni boravak u rodnom gradu Janka Polića Kamova po kojem rezidencija i nosi ime.

Mirta Maslać u Rijeci će boraviti od 15. listopada do 30. listopada 2022., a Dinko Kreho od 1. do 15. studenoga 2022., a što uključuje smještaj u opremljenom stanu Grada Rijeke površine 141m2, pokrivene troškove smještaja i honorar, promociju na društvenim mrežama i u medijima te podršku tijekom trajanja rezidencije.

Dinko Kreho i Mirta Maslać tijekom rezidencije sudjelovat će u javnom predstavljanju u formi književne večeri, a kako se rezidencija „Kamov“ održava tijekom Mjeseca hrvatske knjige, oboje autora će imati prigodu, osim s publikom, družiti se i s drugim autorima koje ćemo ugostiti u toj najvećoj hrvatskoj manifestaciji posvećenoj knjizi, knjižarstvu i knjižničarstvu.

Mirta Maslać rođena je u Zagrebu 1993. gdje je završila osnovnu školu te maturirala u Sedmoj gimnaziji. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je kroatistiku i komparativnu književnost 2020. godine. Fakultetsko obrazovanje razvilo je njen interes za pisanje i književnu teoriju, osobito za  feminizam, queer teoriju, psihoanalizu i lijevu misao. Njeni se znanstveni radovi temelje na jezičnoj analizi: na portalu Stilistika.org 2018. godine objavila članak o promjeni odnosa hrvatskih rječnika prema ideologemima od socijalizma do tranzicije, a njen je interdisciplinarni diplomski rad o govoru drag queens objavljen u časopisu Centra za ženske studije Treća (br. 22, 2020). Želja joj je upisati postdiplomski studij lingvistike i te se dalje baviti queer identitetima.

Njen je prvi roman Junak ili čudovište izašao 2018. godine u Zagrebu u nakladi Durieuxa uz generalno pozitivne kritike. Roman se bavi psihičkom bolešću adolescentice u psihijatrijskoj bolnici kroz prizmu popularne kulture i humora ispod kojeg probija očaj. U stvaralačkoj pauzi fokusirala se na završetak studija, no nakon toga prebacila se se na kraću formu te osvojila četvrto mjesto na natječaju za kratku priču Nastavi priču (2021) te treće mjesto na natječaju Festivala europske kratke priče (2022).

Za rad u riječkoj rezidenciji Mirta Maslać je navela: “Tijelo na razmeđu rodova, rascijepljeno između zdravlja i bolesti, krhko, ali otporno, vitalno i puno želje za životom glavna je tema i okosnica zbirke poezije u stihu i u prozi na kojoj radim od kraja 2021. godine pod radnim naslovom Kako se razbijaju tanjurići. Zanimaju me uvjeti pod kojima to tijelo – mlado, androgino, puno nesuglasja – egzistira u svijetu, dolazeći u kontakt s ljudima koji ga okružuju, sa zahtjevima, konvencijama i oslobađajućim potencijalima svijeta s kojim se pokušava pomiriti. Krenuvši od razdoblja djetinjstva, pratim konstrukciju i razvoj identiteta lirskog subjekta koji se ne uspijeva uklopiti u parametre društvene zbilje koji diktiraju normativnost seksualnosti, rodne izvedbe, shvaćanja svijeta unutar kojega su kreativnost i bunt sankcionirani umjesto slavljeni. Sukob i napetost između društvenih očekivanja i autentičnih poriva unutar lirskoga subjekta stvaraju u njemu neizbrisiv, ali produktivan rascjep: rascjep između želje za ljubavlju i pažnjom drugog i zazora od iste, rascjep između životnoga entuzijazma i paralizirajućeg osjećaja neadekvatnosti. Odraslost lirskome subjektu donosi novu perspektivu: otkriva prostor slobode unutar kojega se cijeni nenormativnost njegova tijela, izričaja, jezika i percepcije stvarnosti.

Fragmentirana narativnost i slikovitost izraza pjesama u zbirci pridonosi formulaciji ambivalentne pozicije lirskoga subjekta, a zbirka u nastajanju nalazit će se upravo na razmeđu poezije i proze, privatnoga i javnoga, osobnoga i interpersonalnoga. U ovome su kontekstu teme poput psihičkih bolesti, queer ljubavi i identiteta, obiteljskih odnosa i nepredvidljivih životnih nedaća tretirane kao istovremeno humoristične i morbidne, a sve iz očišta lirskoga subjekta čiji ispovjedni glas vodi čitatelja putem sazrijevanja, spoznavanja sebe i pronalaska svoga mjesta u svijetu. Želja mi je ovom zbirkom prodrijeti u tkivo ranjenoga subjekta koji je obilježen aktualnim društvenim temama i problemima, koji je ukorijenjen u društvenu stvarnost, ali iz njezine se sumornosti izdiže snagom svoga nepobjedivoga, razigranoga duha. Tekstovi koji će nastaniti zbirku konstruirat će simbolički prostor slobode unutar kojeg raste potencijal za imaginaciju, jezične igre i umjetničke kreacije te se pomiču granice uvriježenog shvaćanja identiteta obilježenog isključivanjem iz društva – kroz ljubav, traume i svakodnevne situacije marginalni se identitet u tekstovima rastače, ponovno sastavlja i, iznad svega, slavi. “ 

Dinko Kreho esejist je, prozaist, pjesnik, prevodilac i kazališni praktičar. Rođen u Sarajevu 1986., školovao se u Bihaću, Zagrebu, Parizu, Rennesu i Sarajevu, gdje je 2009. diplomirao na Filozofskom fakultetu, na odsjecima za komparativnu književnost i književnosti naroda BiH. Bio je član uredništva dvotjednika za kulturu i društvena pitanja Zarez i portala proletter.me, književni kritičar portala booksa.hr i tjednika Novosti, kao i voditelj tribine Od riječi do riječi u književnom klubu Booksa. Član je i zagrebačkog Centra za kazalište potlačenih - POKAZ, s kojim djeluje kao glumac i dramaturg. 

Dosad je objavio pjesničke knjige Ravno sa pokretne trake (2006.), Zapažanja o anđelima (2009.) i Simptomi (2019.), esejističke Bio sam mladi pisac (2019.) i Naš vršnjak Dylan Dog (2021.), kao i zbirku priča Odmor od kulture (2021). Koautor je, s Darijem Bevandom, radiodramskoga krimi serijala Bezdrov, čija je prva epizoda 2013. emitirana kao cjelovečernja radio drama u produkciji BH radija 1 i režiji Emira Zametice. U jesen 2022. trebala bi izaći iz tiska njegova četvrta knjiga poezije, naslovljena Dobri objekti.

Krehina poezija, esejistika i proza prevođene su na engleski, francuski, njemački, slovenski, grčki i estonski jezik, te uvrštene u više antologijskih i panoramskih izbora i pregleda. Dobitnik je niza nagrada i priznanja, među kojima su nagrada BH radija 1 za najbolji neobjavljeni radiodramski tekst (za radio dramu Bezdrov: zvižduk u noći), nagrada Šukrija Pandžo za književnost za djecu i mlade (za esej “Čitati književnost s ‘Facebook generacijom’”), kao i nagrada Treći trg za najbolju neobjavljenu pjesničku knjigu (za zbirku Simptomi). Dosad je boravio ili će uskoro boraviti na rezidencijalnim programima u Mariboru (Gledališče za družbene spremembe, 2020.), Novom Mestu (Reading Balkans, 2020.), Pazinu (Kuća za pisce, 2021.), Saint-Nazaireu (MEET, 2021.) i Prištini (Traduki, 2022). 

Živi i radi u Zagrebu u statusu samostalnog umjetnika.  

Književna rezidencija „Kamov“ se odvija uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske krouz sustav javnih potreba u kulturi.