Zadnjih godina police se postepeno popunjavaju stranim publicističkim i znanstvenim naslovima koji nastoje objasniti te približiti suvremenu NR Kinu, istražujući svaki njen aspekt. Stopićeve knjige pokazuju kako ovdašnja akademska zajednica nije imuna na globalna kretanja. Iako će se na stolu naći dva posve različita naslova, kroz razgovor ćete imati priliku doći do uvida u današnje međunarodne znanstvene suradnje, problematiku istraživanja kineske povijesti, ali i potrebe za daljnjim radom. 

Rezervacije mjesta su obvezne i primaju se putem obrasca ovdje.

O naslovima:

Revolucionari, revizionisti, dogmatičari, pseta i luđaci: Kina i Jugoslavija od 1948. do 1971. 

Knjiga o Kini i Jugoslaviji Zvonimira Stopića vjerojatno je prva knjiga hrvatskog povjesničara, koji je doktorirao u Kini i koji je čitao kineske dokumente. Stopić na temelju zapadne, naše i kineske građe progovara o Jugoslaviji, što znači i o Hrvatskoj, od 1948. do 1971. godine. Knjiga se pojavljuje ne samo desetljećima nakon što više nema Jugoslavije, već i u trenutku kada nestaje međunarodni poredak unutar kojega je Kina najprije bila izolirana, a onda, nakon ulaska u Ujedinjene nacije 1971, postupno postala najvažniji korisnik sustava koji je nastao nakon Drugog svjetskog rata. (Iz predgovora Tvrtka Jakovine, Što je danas Kina i što o Kini nekad trebaju znati mali narodi?)

Svila, zmajevi i papir: kineska civilizacija, kultura, arheologija i povijest

Knjiga je namijenjena svima koji žele bolje i šire upoznati kinesku civilizaciju i njezine značajke. U fokusu knjige nalaze se povijest i arheologija Kine, a predstavljeni su i društveni procesi, geografija, filozofija, umjetnost, religija te političke promijene u Kini - u razdoblju od pojave prvog čovjeka pa do kraja carstva dinastije Qing. Sva poglavlja u knjizi obiluju fotografijama, a praćena su i ishodima učenja. Na kraju knjige nalaze se kazala osoba i geografskih pojmova, popis svjetskih institucija koje se bave kineskom arheologijom i poviješću, popis vladara i dinastija te popis najvažnijih arheoloških institucija u Kini.

O gostima: 

Zvonimir Stopić (左立明) je 2009. g. završio studij povijesti i filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te je 2018. g. doktorirao povijest međunarodnih odnosa na pekinškom Sveučilištu Capital Normal (CNU; 首都师范大学). U srpnju 2020. g., završio je mini-MBA iz kriznog managmenta (Luxembourg School of Business - LSB). U svojim istraživanjima bavi se kinesko-jugoslavenskim odnosima, tzv. “Trećim svijetom”, diplomacijom Hladnog rata, područjem jugoistočne Europe, te suvremenim međunarodnim odnosima koji uključuju Kinu. Zvonimir trenutno radi kao docent na Sveučilištu Capital Normal, gdje predaje predmete vezane uz povijest i međunarodne odnose Srednje i Jugoistočne Europe, te u sklopu kojeg pomaže u vodstvu i koordinaciji znanstvenog instituta za proučavanje odnose Srednje i Jugositočne Europe - Centra za proučavanje civilizacija (CSC; 文明区划研究中心) – Institute of Global and Area Studies (IGAS; 国别区域研究院). U Hrvatskoj, Zvonimir surađuje sa Zagrebačkom školom za ekonomiju i management (ZŠEM), na kojoj predaje o Kini i Aziji, te u sklopu koje pomaže koordinirati “CroaAsia Institut”. Od 2020. do 2022. g., Zvonimir je također i suradnik China-CEE Instituta (中国—中东欧研究院). Godine 2021. je s Goranom Đurđevićem, je objavio knjigu Svila, Zmajevi i papir - kineska civilizacija, kultura, arheologija i povijest (Zagreb: Alfa), a 2022. i monografiju Revolucionari, revizionisti, dogmatičari, psi i luđaci: Kina i Jugoslavija od 1948. do 1971. (Zagreb: Srednja Europa).

Vjeran Pavlaković je redovni profesor na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci. Doktorat iz povijesti je stekao 2005. godine na Sveučilištu u Washingotnu, SAD. Objavio je niz radova o kulturnom pamćenju, tranzicijskoj pravdi na području bivše Jugoslavije, te Španjolskom građanskom ratu. Kourednik je knjige Framing the Nation and Collective Identity in Croatia (Routledge, 2019), koja je nedavno objavljena i u hrvatskom izdanju (Uokvirivanje nacije i kolektivni identiteti: Politički rituali i kultura sjećanja na traume 20. stoljeća u Hrvatskoj, Srednja Europa, 2022.). Bio je glavni istraživač projekta Memoryscapes u sklopu programa Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture, te istraživač na projektu Rijeka/Fiume in Flux. Suosnivač je creske Ljetne škole tranzicijske pravde i politike sjećanja. Njegova trenutna istraživanja obuhvaćaju teme muralizacije konflikta te povijest dalmatinskih imigranata na američkom Jugozapadu.

Goran Bilogrivić

Goran Bilogrivić rođen je 2008. diplomirao arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, završivši usto i slobodni studij norveškog jezika i kulture (modul Norveška i Skandinavija). Na istome je fakultetu 2016. doktorirao, završivši Poslijediplomski doktorski studij medievistike. Od 2010. do 2016. godine bio je zaposlen u Zavodu za hrvatsku povijest FFZG kao znanstveni novak – asistent na projektu Monumenta mediaevalia varia (Srednjovjekovni povijesni spomenici) (voditelj prof. dr. sc. Neven Budak), a održavao je nastavu iz srednjovjekovne arheologije te skandinavske povijesti i kulture. Od studenoga 2017. godine zaposlen je kao docent na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, a trenutno je i pročelnik Odsjeka. Drži nastavu iz različitih kolegija posvećenih ranom srednjem vijeku, identitetima te upotrebama i zloupotrebama povijesti i baštine. Od 2019. do 2023. bio je suradnik na projektu PZS-2019-02-1624 – GLOHUM – Globalni humanizmi: Novi pogledi na srednji vijek (300-1600) (voditelj prof. dr. sc. Miljenko Jurković).Sudjelovao je u brojnim arheološkim iskopavanjima, kao suradnik ili zamjenik voditelja, posljednjih godina na otoku Rabu. Održao je više javnih predavanja i sudjelovao kao sugovornik o srednjovjekovnim temama u radijskim i televizijskim emisijama te u novinskim intervjuima.Primarno se bavi proučavanjem ranosrednjovjekovnih identiteta, oružja i različitih aspekata upotrebe materijalne kulture u ranome srednjem vijeku.