U snack&caffe baru u Dječjoj kući, pokraj budućeg odjela za mlade Gradske knjižnice Rijeka, 10. svibnja 2022. u 18 sati održat će se predavanje Davora Buinjca, slovenskog stručnjaka za kulturne i urbane fenomene, pod naslovom "Kako napraviti grad po mjeri mladih". 

Prema lanjskom popisu stanovništva Hrvatska je u proteklom desetljeću izgubila gotovo 400.000 stanovnika. Četvrtina od tog broja odnosi se na deset najvećih gradova, što depopulaciju Hrvatske čini urbanim fenomenom. Prema podacima Eurostata za 2020. godinu, prosječna dob u kojoj mladi napuštaju svoje roditelje iznosi 32,4 godine, što znači da mladi u Hrvatskoj, u odnosu na druge zemlje EU-a, najduže žive sa svojim roditeljima. U takvim okolnostima, skrb za djecu i mlade nameće se kao središnja tema kojom bi se trebali baviti gradski čelnici i sve gradske institucije. Gradovi u kojima se mladi odlučuju za odlazak u inozemstvo kao poglavitan način osamostaljivanja unaprijed su osuđeni na propast.

Aktivnost se odvija kao dio razvoja odjela za mlade, prvog u povijesti Gradske knjižnice Rijeka, a kontekstu nastanka središnje zgrade u kvartu "Benčić". Mjesto je obvezno rezervirati na mail prijave.programi@gkri.hr.

Davor Buinjac promatra grad kroz prizmu potreba i interesa mladih. Smatra da gradovi moraju biti privlačni za mlade kako bi opstali u globalnom takmičenju s drugim gradovima. Mlade, prema njegovom mišljenju, treba staviti u središte svih javnih politika kao prioritet u planiranju grada. Neka od pitanja na koja će ponuditi svoje odgovore:

  • Kako promišljati grad iz perspektive mladih?
  • Zašto se ekonomski i društveni položaj mladih kontinuirano pogoršava i kako to utječe na razvoj gradova?
  • Kako zaustaviti rastući generacijski jaz koji je u doba pandemije dobio snažan zamah?
  • Jesu li mladi najveća žrtva pandemije?
  • Zašto je problem duševnog zdravlja mladih eksplodirao u vrijeme pandemije?
  • Kako političke elite iskorištavaju fokusiranost mladih na ekološke teme za nesmetano trošenje kolektivnih javnih resursa, što se najjasnije očituje u enormnom rastu javnog duga?
  • Zašto bi mladi u dvadesetim godinama trebali biti strateški prioritet gradova, osobito onih koji se suočavaju s ozbiljnim demografskim problemima?
  • Kakva fizička i digitalna infrastruktura treba gradu kako bi se njegove mlade stanovnike odvratilo od iseljavanja te ujedno potaknulo plansko useljavanje mladih iz inozemstva?
  • Kako “urbanizirati” kulturne vrijednosti mladih?

U svojim razmišljanjima i prosudbama Davor Buinjac polazi od sljedećeg stajališta:

Tijekom pandemije koronavirusa svjedočili smo međugeneracijskoj solidarnosti u razmjerima kakvi još nisu zabilježeni u suvremenoj povijesti. Preciznije rečeno, djeca i mladi iskazali su solidarnost bez presedana s odraslim i starijim osobama. Žrtva koju su pritom podnijeli ostavila je duboke posljedice na njihove krhke unutarnje strukture, i to u najosjetljivijim fazama osobnog razvoja. U takvim okolnostima, sva tijela javnih vlasti i sve javne institucije trebali bi osmišljavati i provoditi mjere barem za ublažavanje, ako već ne i za potpuno rješavanje problema kako se negativne posljedice, osobito one manje vidljive, ne bi pretvorile u trajna oštećenja ponajprije duševnog razvoja djece i mladih. Umjesto toga, donositelji političkih odluka i kreatori javnog mnijenja sklonili su pogled šire javnosti u stranu kao da se ništa od toga nije dogodilo.

Davor Buinjac živi i radi u Ljubljani. Njegov stručni interes fokusiran je na kulturne politike i urbani razvoj. Zadnjih nekoliko godina intenzivno se bavi pitanjima grada i mladih.