U četvrtak 30. 9. u 19 sati na krovu Tower Centra Rijeka, uz prepoznatljivu impresivnu kupolu, održat će se novi susret iz ciklusa Gradske knjižnice Rijeka "Knjiga na nezgodnim mjestima", a gost je Nenad Ivić, hrvatski književni povjesničar i teoretičar, poznati intelektualac, jedan od najvećih domaćih stručnjaka za razvoj kulture čitanja, koji će upravo u kontekstu Godine čitanja 2021. održati izlaganje i razgovor na temu knjige na nezgodnim mjestima kroz povijest i negdašnjim praksama pisanja i čitanja. Susret se realizira u suradnji s Tower Centrom Rijeka, uz podršku popularnog knjižarskog lanca Hoću knjigu, omiljenog mjesta riječkih knjigoljubaca i čiju poslovnicu obožavatelji knjige mogu pronaći u samom prostoru Towera, na 4. katu.

Broj sudionika na samoj lokaciji je ograničen na 30, a obvezne su prijave na mail prijave.programi@gkri.hr. Susret ćete moći pratiti i uživo kroz prijenos na Facebook stranici Gradske knjižnice Rijeka.

O čemu ćemo uopće slušati? 

Ima li uopće zgodnog mjesta za knjigu? Iako smo navikli čitati posvuda, u autobusu, vlaku, na plaži, čekajući polazak aviona, čitanje knjige povezujemo s mirom vlastite sobe. Uvjereni smo da je to najbolje mjesto. Ali to je jedna slika, konkretizacija običaja čitanja koji se polako stvara tokom modernog vremena, nadasve u XIX. stoljeću. Kao i svaka slika, ili uvriježeni običaj, način čitanja koji smatramo najprikladnijim poziva jednu vrlo dugu povijest, koja traje onoliko koliko traje čovjekova potreba da nešto zapiše. Jer pisalo se na svemu: od kamena do glinenih valjaka, od krhotina posuđa do pločica od slonovače, od komadića drveta do životinjskih koža. Knjiga nije uvijek izgledala onako kao što danas izgleda.

Srednjovjekovlje, doba koje je, u mnogo čemu, odredilo svijet koji danas živimo, odredilo ga je i izumom knjige, u onakvom obliku kakvom ga danas poznajemo. Polako, tokom tisuću godina, stvarao se običaj današnjeg čitanja, koji jako mnogo ovisi o tome kakva je knjiga, najprije u svojoj materijalnosti, kao predmet koji dotičemo i promatramo. Nije svejedno je li knjiga tako velika da je ne možemo držati u rukama, ili je tako lagana i malena da je možemo stalno imati kraj sebe. Nezgodna mjesta proizlaze tako i iz samog oblika knjige. Druga pak stvar je sadržaj knjige. On je, u načelu, uvijek na stanoviti način nezgodan i opasan, stoga što razbija sigurnosti i uvriježenosti svijeta koji dišemo i koji smatramo prirodnim, tako da možemo reći da za knjigu, u stvari, nema zgodnog mjesta. Knjiga koja se čita je uvijek nezgodna. Ispričati tu povijest nezgodnosti kroz prilagodbe i rukovanje, znači ispričati povijest najboljeg dijela onoga što čini čovjeka stoga što pročitani sadržaj knjiga, kao je zapisao antički autor rasprave O uzvišenom, “često prekoračuje granice svijeta“. 

Nenad Ivić hrvatski je književni povjesničar i teoretičar (Zagreb, 5. VIII. 1956). Studij romanistike i komparativne književnosti završio 1979. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1988. i doktorirao; od 1981. zaposlen na Odsjeku za romanistiku, od 2000. redoviti profesor. Bio je glavni urednik časopisa Gordogan (1990–98). Objavljuje znanstvene radove iz područja teorije i povijesti književnosti, osobito medievistike. Objavio je knjige Domišljanje prošlosti: kako je trinaestostoljetni splitski arhiđakon Toma napravio svoju salonitansku historiju (1992), Textus: istraživanja o Amijanu Marcelinu (2001) i Augurium: Gustav Mahler – pustolovina neodgovornog nosača (2012) te zbirku eseja Napulj i druga imaginarna mjesta (2009).

Program "Knjiga na nezgodnim mjestima" Gradske knjižnice Rijeka kroz inovativni sadržajni, prostorni i tehnološki okvir konceptualizira domaću književnost i publicistiku održavanjem specifičnih tematskih razgovornih susreta s književnim i stručnim autorima na nekonvencionalnim urbanim lokacijama na riječkom području omogućujući neposrednije prožimanje zajednice, autora, knjiga i čitanja, a uključujući u razgovor arhitekte, urbaniste, urbane aktiviste. Programom se čitanje promovira na terenu neposredne prakse u zajednici i s ključnom porukom da najveći dometi hrvatske knjiške produkcije trebaju živjeti s ljudima, izvan prostora tradicionalne kulture a ujedno mogu služiti i za promišljanje konkretnih problema i izazova budućnosti.

Program se odvija uz financijsku podršku Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u sklopu programa koji potiču čitanje i razvoj čitateljske publike u Republici Hrvatskoj za 2021. godinu.