Dana 16. travnja u 12,00 sati u bit će predstavljena knjiga Istarski pisci i obzori Borisa Domagoja Biletića. Knjigu će predstaviti dr.sc. Milorad Stojević, dr.sc. Irvin Lukežić, akademik Petar Strčić, glavni urednik Božidar Petrač i sam autor Boris Domagoj Miletić. Knjiga tematizira književnu djelatnost hrvatskih pisaca iz Istre između dvaju svjetskih ratova, 1918. – 1943/45. tj. u doba kada je Istra politički još izvan granica matične domovine, pa zato većina njezinih pisaca djeluje u posebnome vidu emigracije, izvan zavičaja, mahom u drugim hrvatskim krajevima, najvećim pak dijelom svoje kreativne i intelektualne elite u Zagrebu. Riječ je o plejadi poznatih, manje poznatih i gotovo nepoznatih ili danas zaboravljenih autora – književnika, kritičara, znanstvenika, publicista... – koje je povezivao zajednički kulturni, književni, u većini slučajeva i politički, makar često razjedinjen i razrožan, angažman motiviran u prvome redu stanjem u zavičaju i potrebom da se ono mijenja.

Iz osvrta na knjigu

„Razdoblje od 1918. do 1945., od završetka I. svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske pa do kraja II. svjetskog rata i sloma nacističko-njemačke okupacije istočne obale Jadrana, a time i ostataka talijanskoga fašizma, jedno je od najtežih u povijesti Istre općenito. I to ne samo u političkome i gospodarskom pogledu, već i u nacionalnome, prosvjetnom te kulturnom životu. Na temelju dodatnih, novih istraživanja i proučavanja vrela te hrvatske i strane literature, kao i djela hrvatskih pisaca iz Istre, autor daje novi uvid, ali i svoju ocjenu književnosti u Istri u okviru hrvatske književnosti općenito. Pri tome ukazuje na neke specifičnosti, uzimajući u obzir i regionalizam i identitet, s obzirom na mišljenja o postojanju 'istarstva' i 'istrijanstva'. Stoga i postavlja pitanje – tko je, zapravo, hrvatski istarski pisac iz međuraća? Pa uzima u obzir njih deset kao najznačajnije... I u emigraciji su umjetnici riječi uspijevali održati stvaralaštvo, visoku razinu optimizma, nadanja i očekivanja slobode te vjeru u povratak u slobodni zavičaj.“ 
Akademik dr. sc. Petar Strčić 
„Autor je krenuo od naizgled retoričkog pitanja postoji li uopće istarska književnost, odnosno – ako postoji, a postoji! – što je to čini istarskom, odnosno hrvatskom ili možda nekom trećom i drukčijom negoli smo je na prvi pogled skloni prepoznavati i imenovati. Prepuštajući da proces istraživanja, odnosno opisivanja idealne cjeline postane ujedno i proces njezina s jedne strane usustavljivanja i spoznavanja strukture joj i glavnih značajki, s druge pak i odgovaranje na postavljeno pitanje, posljedično i zaključivanje o identitetu ili identitetima književnosti u istarskoj regiji, autor je knjigu krajnje pomno i višeslojno organizirao ne prepuštajući, čini se, ništa slučaju."  
Dr. sc. Vinko Brešić, red. prof. u trajnome zvanju, Filozofski fakultet u Zagrebu