Kolegice iz Knjižnica grada Zagreba detaljno su nas izvijestile o jedinstvenom projektu koji je privukao značajnu pažnju javnosti, ali što je još važnije - doista pomogao potrebitima.
Svjetski dan knjige, 23. travnja, nije za Knjižnice grada Zagreba (KGZ) samo dan kada promoviraju ljubav prema knjizi i čitanju, već i dan kada obilježavaju pokretanje knjižničnih usluga za beskućnike.
Na taj je dan 2010. godine Volonterski centar Zagreb (VCZ) u Gradskoj knjižnici održao prvu akciju prodaje časopisa Ulične svjetiljke i bookmarkera koje si izrađivali beskućnici.
Nakon što je održana prva akcija, sve se odvijalo sasvim spontano. KGZ ima bogatu i raznovrsnu suradnju s VCZ-om, pa smo došli na ideju da jednu od njihovih kreativnih radionica s beskućnicima organiziramo u knjižnici. Na toj prvoj od desetak kreativnih radionica održanih u knjižnicama upoznala sam nekoliko beskućnika i shvatila kako sam imala brojne predrasude o tome kako beskućnici izgledaju, kako se ponašaju i što ih zanima. Također sam shvatila da knjižnice nose u sebi potencijal da se te predrasude mijenjaju. Ono što tada još nisam znala je to da ćemo mijenjajući predrasude o njima mijenjati i poboljšati sliku knjižnica u javnosti.
Važan trenutak u širenje usluga za beskućnike i mijenjanje predrasuda o njima je bilo uključivanje gospodina Drage Rendulića. Drago je tada bio beskućnik, ali željan informatičkih znanja. Nakon edukacije, uz pomoć mene kao koordinatorice volontera, počeo je voditi Radionica informacijske pismenosti za beskućnike u Gradskoj knjižnici. Na radionicama se koristio i vještinama koje je stekao za vrijeme svog radnog iskustva kada je često educirao druge. Uskoro će se navršiti tri godine kako Drago svakog petka volontira na Radionicama u Gradskoj knjižnici.
On je bio važna spona između knjižnica i beskućnika i naš najbolji promotor. Ono što posebno veseli je činjenica da Drago više nije beskućnik, u javnosti je postao primjer nekog tko je uz snažnu volju i podršku šire socijalne mreže, čiji su važan dio bile i knjižnice, našao put iz beskućništva.
Knjigom do krova: od izazova do rezultata
Na osnovu iskustava u organiziranju ovih usluga razvio se projekt Knjigom do krova: mreža knjižica za osnaživanje beskućnika koji je dobio nagradu od 15.000 USD od međunarodne neprofitne organizacije EIFL (Electronic Information for Libraries) u kategoriji Inovativni programi u narodnim knjižnicama za 2011./2012. godinu.
Ciljevi projekta su bili poticanje beskućnika da se uključe u tržište rada i rušenje predrasuda o beskućnicima i knjižnicama. Da bi ciljevi bili postignuti donirali smo 4 računala i printer najvećem prenoćištu u Zagrebu, Prenoćištu Crvenog križa u Kosnici. Za njihove korisnike organizirali smo informatičke radionice i radionice podrške za traženje posla, a bibliobusna služba donirala je tristotinjak knjiga.
Radionice smo organizirali i u Gradskoj knjižnici zbog interesa beskućnika iz druga dva prenoćišta u Zagrebu. U knjižnici smo organizirali i druženja beskućnika s volonterima, zaposlenicima knjižnice i partnerima, sve u svrhu širenja socijalne mreže podrške. Beskućnici su društvena grupa koju odlikuju izrazito slabe socijalne veze, prekinut odnos s obitelji i prijateljima, a jedan značajan broj njih čine djeca koja su djetinjstvo provela po domovima.
U provedbi projekta nailazili smo na i poteškoće. Najveći izazov zasigurno je bio motivirati beskućnike u Prenoćištu u Kosnici, udaljenom od centra grada, da se uključe na radionice. Prvo je trebalo steći njihovo povjerenje, a zatim prevladati čitav niz drugih problema socijalne, pravne ili subjektivne prirode koji su ih obeshrabrivali. Najbolji rezultati postignuti su u individualnom radu s volonterima u Gradskoj knjižnici.
Kao najznačajniji rezultat projekta Danijela Vidić, socijalna radnica iz prenoćišta u Kosnici, vidi povećanje samopouzdanja korisnika jer ih stigma kojom su obilježeni često blokira u njihovom daljnjem razvoju. Važno je spomenuti podatak da je od 63 polaznika radionica njih 23 našlo neki vid zaposlenja što ruši predrasudu da beskućnici ne žele raditi.
Postižući dobre rezultate u radu s beskućnicima, mijenjali smo i sliku o knjižnicama u javnosti. O tome svjedoče intervjui i fokus grupe provedeni s korisnicima, volonterima, partnerima i predstavnicom lokalne uprave. O svim segmentima projekta, od organizacijskih do rezultata iskazanih u opsežnoj mapi utjecaja, promocijskim aktivnostima, financijama ili iskustvima partnera u projektu možete detaljnije čitati u nedavno objavljenom zborniku Druga prilika: izazovi i perspektive u radu s beskućnicima. Na predstavljanu zbornika je osim urednice i partnera u provedbi projekta sudjelovalo i dvoje korisnika.
O značaju i rezultatima projekta svjedoči izjava: “Kad socijalni radnici govore o beskućnicima onda je to normalno, ali kad o tome govori kultura onda je to posebno i važno", kazala je Štefica Karačić, predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika i jedna od autorica u zborniku , dodavši kako je KGZ-ov projekt Knjigom do krova pogodio u suštinu problema, a to je uključivanje beskućnika u zajednicu.
Sanja Bunić, koordinatorica projekta Knjigom do krova
Zašto je komunikacijska strategija važna?
Ili: Kako smo bili vidljivi?
Osmišljena komunikacijska strategija odigrala je značajnu ulogu u prepoznavanju projekta, ali i ostvarivanju važnog cilja koji si je projektni tim postavio: srušimo predrasude o beskućnicima, srušimo predrasude o knjižnicama. Komunikacijska strategija osmišljena je za razdoblje od godine dana koliko je projekt bio financiran od strane EIFL-a, no nastavila se provoditi i nakon isteka razdoblja donacije.
Kako bi postigli zacrtane ciljeve odlučili smo se za proaktivan pristup sa svim vrstama javnosti radi mijenjanja stavova okoline. Dakle, komunikacija se odvijala i prema korisnicima, ali i prema lokalnim vlastima, medijima, te kolegama knjižničarima. Usprkos donesenom planu komunikacijske strategije, on se je mijenjao i prilagođavao kako su nam se nametale situacije. Primjerice, u početku se je činilo da će nam za komunikaciju s korisnicima biti dovoljni informativni letci, no pokazalo se da je veću ulogu odigrao osobni kontakt i stvaranje povjerenja među beskućnicima.
Veliku ulogu, osim voditeljice projekta, u tome je odigrao Drago Rendulić, nekada i sam beskućnik, koji je volontirao na projektu i bio svojevrsni promotor projekta. Uz neke već poznate alate, poput vizualnog identiteta, zvučnog naslova, video – klipova, značajnu ulogu imao je i blog projekta. On je poslužio da svaka faza projekta bude vidljiva i u virtualnom prostoru, a ujedno je bio platforma za korisnike da ostavljaju svoje poruke te tako koriste znanja koja su naučili na radionicama informacijske i informatičke pismenosti. Posebnu pažnju posvetili smo medijima jer prisutnost u medijima ujedno znači prepoznavanje rada knjižnice u široj javnosti.
Proaktivan pristup medijima značio je organiziranje konferencija za novinare, pisanje priopćenja u pojedinim fazama projekta, stvaranje kontakta s pojedinim novinarima što je u konačnici rezultiralo kontinuiranim medijskim praćenjem. Prokativnim pristupom ujedno sami oblikujete sliku koja će biti plasirana u javnosti. Na taj način postigli smo da se podjednako naglašava problem beskućnika, kao i uloge knjižnica u rješavanju nekih od njihovih problema. Tome u prilog govore i podaci da je 78 % objava u medijima proizišlo iz neke od akcija potaknutih s naše strane, dok je tek 22 % proizišlo iz sporednog praćenja, primjerice povodom Svjetskog dana beskućništva, Međunarodnog dana pismenosti ili kada su se radile reportaže o volonterima na našim radionicama.
Sve to bilo je važno i zbog održivost projekta i nakon isteka godine dana financiranja od strane EIFL-a što smo i postigli – projekt već dvije godine financira Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport, povećao se broj korisnika na radionicama, broj volontera koji žele sudjelovati te broj partnera. Također, uz potporu spomenutog ureda i Ministarstva kulture Republike Hrvatske objavili smo zbornik Druga prilika: izazovi i perspektive u radu s beskućnicima u kojem su okupljeni radovi stručnjaka iz različitih područja s istoimenog stručnog skupa koji je organizirao KGZ.
Osmišljena komunikacijska strategija, koja je pritom bila kontinuirana, ali i fleksibilna velikim dijelom je osigurala da Knjižnice grada Zagreba budu prepoznate kao ozbiljan partner i aktivan sudionik u rješavanju društvenih i socijalnih problema.
Janja Maras, zadužena za odnose s javnošću projekta Knjigom do krova