U organizaciji Komisije za slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja Hrvatskoga knjižničarskog društva i Katedre za knjižničarstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu na Međunarodni dan ljudskih prava 10. prosinca 2013. već se tradicionalno održava okrugli stol posvećen osiguravanju slobodnog pristupa informacijama i slobodi izražavanja u našim knjižnicama s ciljem identificiranja prepreka slobodnom pristupu i ukazivanja na moguće načine njihova uklanjanja.

Tema ovogodišnjeg okruglog stola bila je Nakladnici i knjižnice odnosno promjene koje su se dogodile u lancu proizvodnje i distribucije knjiga i časopisa koje utječu na poslovanje knjižnica.

Tema se razmatrala u tri tematska bloka:

1. znanstveno i trgovačko nakladništvo: promjene u poslovnim modelima
2. e-knjige u narodnim knjižnicama
3. otvoreni pristup knjigama i časopisima.

Prva tema: znanstveno i trgovačko nakladništvo: promjene u poslovnim modelima

Danijela Živković u svom izlaganju pod nazivom Dostupnost knjige u 21. stoljeću ukazala je da se granice između knjižnice i knjižare gube, da su knjižnice postale nakladnici, da knjižnice i knjižare više nisu jedini posrednici na putu k čitateljima. Pitanje suradnje među sudionicima u knjižnom lancu iz temelja se mijenja jer su osnovne struke sada u novim odnosima. I privatni i društveni sektor uključeni su u području knjige koja je osim gospodarskog i kulturno dobro. Politika za knjigu pritom je ključna kao i međunarodni sporazumi. Dostupnost knjige ovisi o svima u knjižnom lancu. Ipak, na globalnoj razni Europa drži najveći udio na tržištu knjiga (33 %). Nakladnička industrija u Europi 2010. godine ostvarila je 23,5 milijardi eura s 525 000 naslova i 25 000 knjižara. Kada razgovaramo o odnosu tiskane i e-knjige, treba se prisjetiti da je tek 2000. godine na Frankfurtskom sajmu e-knjiga dobila pravo natjecanja. Ne smijemo zaboraviti da je Europa najveći izvoznik proizvoda kreativne industrije na svijetu. No, isto tako, u Europi je tržište knjiga rascjepkano ovisno o broju govornika pojedinog jezika, porez je različit, zakonodavstvo je vezano uz pojedinu zemlju. U mnogim zemljama postoji sporazum o jedinstvenoj cijeni knjige, no preporuka EU jest imati minimalnu cijenu, a ne jedinstvenu. U Europskoj uniji knjiga je kreativni artefakt i pitanja tiskane i e-knjige dio su o kome brine Odbor Europske komisije za e-gospodarstvo i društvo. Postoji Deklaracija o e-knjizi i preporuka da bi licencije za djela siročad i rasprodana djela trebale biti dostupne za digitalizaciju, a raspravlja se i o reviziji autorskoga prava.

Miha Kovač postavio je pitanje: Što je zapravo knjiga danas? Pojava elektroničkog nakladništva potresla je knjižnu industriju i učinila upitnim naše temeljno razumijevanje knjiga i čitanja. No, nedvojbeno, linearno čitanje jedna je od najvećih civilizacijskih vrijednosti za trening mozga. Ništa drugo nije bolje. E-knjiga ruši 3 čimbenika u lancu knjige: nakladnika, knjižnicu, knjižaru. Kad u nekom okruženju nestane knjižara, prvo je tu Amazon, potom knjige u robnim centrima, a onda knjige nestanu. Knjiga je tehnologija pomoću koje organiziramo i širimo kompleksne i zaokružene tekstove i tekstualne i slikovne informacije. Kodeks je bio ekonomičniji od svitka. Je li e-tehnologija bolja tehnologija od knjige na papiru? Argumenti u korist e-tehnologije su veća nosivost, brže pretraživanje i pregledavanje, fleksibilni odnos između sadržaja i materijala, veća pristupačnost, povezanost s društvenim mrežama, niže cijene. Protuargumenti su loša postojanost, kontrola čitanja, tekst nije fiksan, knjige nestaju iz urbane sredine, ispravak greške jest nova verzija, naslovna stranica (nema supstituta!), monopol Amazona (50 % izdavača ovisi o Amazonu). Dinamika e-tržišta različita je i ovisi o njegovoj veličini. SAD ima mali broj knjižara za razliku od Europe. Pomoću e-knjige razvija se i marketing knjige na umjetan način, npr. e-verzija 39 penija – 250 000 primjeraka – onda se tiska i navodi taj podatak na 20 000 primjeraka tiskanoga primjerka koji košta 19 funti. Tako se zarađuje, jer veća je zarada kod tiskane knjige pa e-knjiga prodaje tiskanu inačicu. Novi je fenomen što mladi kojima engleski nije materinski jezik čitaju na engleskom i dinamika rasta tu je velika jer je engleski jezik postao globalni jezik popularne kulture. 2013. godine uočen je usporen rast čitanja e-knjiga. Djeca neće e-knjige – čitaju ih stariji. Studenti ne vole e-knjige kod kojih nema smetnji koje donosi facebook i slične usluge koje odvlače pažnju. Tek 20 % ih koristi e-format, ostalo je u tiskanom obliku. Marcus Dole tvrdi da se tiskanje knjiga podcjenjuje. Svađa između nakladnika i knjižničara zametnula se u Švedskoj upravo glede e-knjige. Zabrana posudbe e-knjige mijenja dosadašnja poslovanja čimbenika u lancu knjige. Postavlja se pitanje kako spriječiti eroziju javnih knjižnica? Ići u knjižnicu po e-knjigu jednostavno ne funkcionira. Miha Kovač zaključio je riječima vojnika Švejka – treba postići umjereni napredak u granicama zakona.

Anita Šikić predstavila je stanje i perspektive znanstvenog nakladništva u Republici Hrvatskoj. Biti znanstveni nakladnik to je biti žongler na klimavom postolju, kojem u pozadini stalno prijeti krokodil (kao Amazon). Knjižari i nakladnici bili su specijalizirani kvalitetni ljudi, no u vremenu tranzicije branša se mrvi. Velik je broj pravnih osobnosti i kemija branše se mijenja. Državni zavod za statistiku mjeri 6000 nakladničkih djelatnosti, od toga su 200 isključivo nakladnici, a na kraju 90 tvrtki aplicira na natječajima za sufinanciranje (Ministarstvo kulture, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa). Nakladnici očekuju potporu, a društvo i javne politike moraju biti zainteresirane za sadržaj. Kiosk nakladništvo, dugoročno gledajući, nakladnicima je nanijelo štetu, jer se očekuje da su knjige jeftine. 2005. godine tiskano je 11 milijuna knjiga – udio izdavača je 2 milijuna, a kiosk nakladništva 9 milijuna. Godinu dana ranije tiskano je ukupno 4 milijuna knjiga. Tržište e-knjiga ovisi o jeziku i teritoriju. Samo 10 % tržišta knjiga čine znanstvene knjige. Znanstveno nakladništvo ugroženo je preslikavanjem, skeniranjem i stavljanjem građe online. Nedavno je, na primjer, u Rijeci sjajno predstavljena nova znanstvena knjiga doktorice znanosti Marije Turk, ali je prodaja na predstavljanju bila slaba. Vidljivost specijaliziranih znanstvenih knjiga, njihovo predstavljanje i distribucija znatno utječu na njen uspjeh. Izdavaštvo kao struka iziskuje dugotrajnu edukaciju i pripremu nakladnika. Danas je ono svrstano u grupu kreativnih industrija. Opstanak znanstvenoga nakladništva moguć je jedino udruživanjem u stručne grupacije odnosno u takozvanim clusterima.

Druga tema: e-knjige u narodnim knjižnicama

BIBLOS, slovenski mrežni distribucijski portal za e-knjige u slovenskim knjižnicama, predstavio je Marko Hercog, tehnički direktor Študentske založbe, poznatog slovenskog nakladnika i neprofitnog zavoda. U okruženju zatvorenih krugova poput Amazona, Applea, Kindlea Študentska založba odlučila se za samostalni razvoj aplikacije koji je pripremila sama u godinu dana prilagodbom sirovog proizvoda nabavljenog na tržištu. BIBLOS se sastoji od online knjižare s e-knjigama BIBLOS i online knjižnice e-knjiga BIBLOS-LIB. Već u tromjesečnom pokusnom razdoblju u 10 testnih knjižnica, oko 2000 korisnika posudilo je prosječno 8 e-knjiga. Svi članovi slovenskih knjižnica imaju otvoren pristup BIBLOS-u. Sustav je povezan s COBIS-om na svim razinama i korisničko je ime jedinstveno. Za sada postoji 500 knjiga za posudbu, a uključilo se 30 nakladnika. Koristi se Adobe DRM zaštitom. Potrebno je imati uređaj za čitanje e-knjiga: mobilni uređaj s iOS operacijskim sustavom (iPad, iPod, iPhone), uređaj s Android operacijskim sustavom ilitablet odnosno PC s Windowsima. Knjižnice posjeduju e-čitače za demonstraciju i posudbu. Metapodaci u COBIS-u sadrže 20-30 polja i indeksirani su na webu, a na njima se za e-knjigu treba još dodatno raditi. Korisnički moduli namijenjeni su izdavačima, korisnicima, knjižničnom poslovanju i katalogizaciji. Izdavači stavljanju građu, uređuju i mogu pregledavati statistiku. Knjižnice nabavljaju e-knjige, imaju pregled financijskih pokazatelja i statistiku posudbe. E-knjige dostupne su u e-pub i pdf formatu, a ISBN je identifikator. Katalogizatori nadopunjuju podatke izdavača (to rade dvije knjižnice, jedna je NUK). Od 1.7. do 1.12.2013. bilo je 10 500 transakcija u 62 države svijeta. 2500 aplikacija preuzeto je s App Storea, a korišteno je 170 različitih čitača. 500 e-naslova je premalo pa se do svibnja 2014. planira 1000 naslova u BIBLOS-u. Glede standarda koriste se onyx metapodacima s 25 kategorija od kojih je pola obvezno. Za knjižnice 1 licenca znači 52 transakcije, rok posudbe je 14 dana, 4 knjige su limit za pojedinog korisnika. Knjižnica odlučuje hoće li sve 52 transakcije omogućiti odjednom ili u određenim vremenskim razmacima.

Gorana Tuškan Mihočić bila je pozvana na primjeru Gradske knjižnice Rijeka predstaviti situaciju glede e-knjige u Hrvatskoj. Zbog nemogućnosti njezina dolaska Andreja Silić Švonja održala je prezentaciju. Naslov rada bio je Kako do e-čitaonice - što ima prednost, sadržaji ili uređaji? To je dvojba koja to uopće nije, jer su i sadržaj i oblik važni, ponekad podjednako, ponekad u nejednakom obujmu. Istaknuto je da je PDV na e-knjigu visok, produkcija skromnija nego u inozemstvu, a pojavljuju se i novi čimbenici u knjižnom lancu (telekomunikacijski operateri, npr. Planet 9, privatni poduzetnici – TookBook). Posudba e-knjiga još nije zaživjela u našim javnim knjižnicama. Ministarstvo kulture najavilo je projekt posudbe e-knjiga u otočkim knjižnicama, kao i natječaje za izradu platforme i nabavu e-knjiga. Na primjeru naše knjižnice predstavljene su četiri ključne usluge: ponuda tablet računala, nove mrežne stranice, digitalna knjižnica i društvene mreže.

Ravnatelj Knjižnice Ivana Tavčara, Škofja Loka, Matjaž Eržen govorio je o temi Slovenske narodne knjižnice i Študentska založba kao partneri u projektu posudbe e-knjige Biblos.lib. On smatra da ulazak e-knjige u slovenske knjižnice može biti uspješan. Knjižničari doprinose BIBLOS-u svojim zapisima iz baze COBIB i baze podataka o svojim korisnicima. Matjaž Eržen osvijestio je poteškoće i izazove vezane uz ograničenje jezičnog područja malih jezika kao što su slovenski i hrvatski jezik. Zar će se slovenska djela čitati na engleskom? Naime veliki igrači poput Amazona zatvoreni su za autore iz malih jezičnih sredina i objavljuju njihova djela samo na engleskom jeziku. Zaključno, rizik financijskih ulaganja u razvoj e-knjige na područjima malih jezičnih zajednica treba opravdati pred osnivačima odnosno investitorima i tek će se vidjeti koliko je opravdan.

Luana Malec predstavila je MLOL- MediaLibraryOnline: talijanska digitalna knjižnica u Kopru. MLOL talijanska je digitalna knjižnica za besplatnu posudbu elektroničkih izvora građe kojoj putem interneta mogu pristupiti članovi knjižnica koje su pristupile MLOL konzorciju. Središnja knjižnica Srećka Vilhara u Kopru prva je knjižnica u Sloveniji koja posuđuje e-knjige od travnja 2012. g. upravo putem talijanske digitalne knjižnice MLOL-a. Više od 50 % talijanskih narodnih knjižnica je u sustavu, a osim njih tu su i školske, sveučilišne i druge knjižnice. Sve što je potrebno za posudbu građe iz MLOL-a jest imati lozinku koju svome članu dodjeljuje knjižnica članica MLOL-a. Nabava je elektroničke građe u MLOL-u kontinuirana, a uključuje glazbu, filmove, e-knjige, dnevne tiskovine, periodička izdanja, audioknjige, baze podataka i elektroničke obrazovne materijale. E-čitači se mogu posuditi u knjižnici, formati su pdf i e-pub, 1 knjiga ima jednu licencu, rok posudbe je 14 dana (potom pristup prestaje), a zaštita je Adobe DRM. Pristup legalnim glazbenim zbirkama jako privlači mlade korisnike. Na raspolaganju je 500 000 pjesama iz Sony kataloga uključujući i nove naslove, 2,5 milijuna pjesama iz IODA te 5 milijuna pjesama iz Orchard kataloga. Postoji ograničenje od skidanja najviše 3 glazbene snimke tjedno, ali one ostaju u trajnom vlasništvu. Građa nije samo na talijanskom, već i na 100 drugih jezika (npr. postoji arhiva 11 hrvatskih revija). MLOL je integriran s knjižničnim OPAC-om. Troškovi za knjižnicu uključuju godišnju članarinu od 700 eura. Građa se može posuditi 40-60 puta, a postoji i arhivska kopija.

Treća tema: otvoreni pristup knjigama i časopisima: uloga knjižničara u obrazovanju

Milena Bon, koordinatorica za posebne zadaće središnjih regionalnih knjižnica u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnicu u Ljubljani (NUK), govorila je o Rastu e-izvora i suradnji EBSCO-a s COSEC-om, NUK-om i središnjim regionalnim knjižnicama.

Općenito, u Sloveniji postoji 10 regionalnih knjižnica, knjižnice su otvorene 380 000 sati, imaju 10 milijuna građe, 8000 e-građe, 10 milijuna posjeta, 23 milijuna posudbe. U posljednje dvije godine kriza se očituje smanjenim novcem za nabavu građe i nježnim otpuštanjem (nakon što knjižničar ode u mirovinu nitko se ne zapošljava na njegovo mjesto).

Glede e-knjige u Sloveniji za sada postoji 5 platformi: 1. Ruslica (prva platforma, novinska kuća Večer, posebni kolibri čitači), 2. Biblos-lib (Udruga narodnih knjižnica, uključeno 46 od 58 knjižnica zbog velikog financijskog zalogaja), 3. MLOL, 4. Rotary Club, 5. EBSCO Host (uključeno 57 od 58 narodnih knjižnica). Cijene e-knjiga su niže ako se kupuju zajedničkim snagama, što opravdava kupnju. COSEC (Consortium of Slovenian Electronic Collections) konzorcij je slovenskih elektroničkih zbirki povezan s nacionalnim konzorcijima istočne i jugoistočne Europe i član je EIFL-a, najvećeg međunarodnog konzorcija na svijetu, što mu omogućuje nabavu kvalitetnih informacijskih izvora po najpovoljnijim cijenama. Tako je 64 % snižena cijena ponuđača EBSCO u razdoblju od svibnja 2013. do svibnja 2014. i u sklopu projekta Rastemo s e-izvorima omogućila pristup do više od 25000 popularnih e-knjiga o osobnom rastu i dobrobiti, obiteljskim financijama, kuhanju, kao i brojnim književnim uspješnicama. EBSCO zbirka e-knjiga dostupna je u kombinaciji s drugim bazama podataka i omogućuje jednostavnu navigaciju do cjelovitih tekstova. Nudi se i mogućnost prijenosa na iPad, e-čitač i pametni telefon. EBSCO Discovery Services pruža pristup provjerenim, relevantnim informacijama i želi konkurirati Googleu, koji je pristupna točka za besplatne informacije. Osposobljavanje knjižničara vrlo je bitno, jer ako oni znaju, mogu to prenijeti svojim korisnicima.

Otvoreni pristup – put k znanju kao javnom dobru naslov je izlaganja Jelke Petrak u kojem razmatra desetogodišnji put u razvoju otvorenoga pristupa u složenom sustavu stvaranja, objavljivanja, ocjenjivanja i rasprostiranja znanstvenih informacija. Pojavom digitalnih formata i mrežne komunikacije mijenjaju se odnosi između autora, izdavača i čitatelja. Izdavači su nametnuli ograničenje i kontrolu pristupa znanstvenim informacijama, što znanstvenici kojima je važan odjek njihovih radova nisu mogli prihvatiti. Zato je filozofija otvorenog pristupa novu tehnologiju iskoristila za javnu korist. Znanstvene su informacije nacionalno blago. Rezultati javno financiranih istraživanja trebaju biti u otvorenom pristupu. Znanje kao javno dobro ne osiromašuje se i ne iscrpljuje se i treba biti dostupno. Otvoreni pristup (Open Access) javni je interes i pruža jednak pristup znanstvenim člancima za znanstvenike, studente i javnost. U svijetu znanosti glede objavljivanja postoji trend povećavanja naknade koja se naplaćuje autorima ili ustanovama što smanjuje raspoloživa sredstva za istraživanje. Argumenti za objavljivanje u otvorenom pristupu jesu da otvoren pristup ima veći odjek i citiranost od izdavačkih časopisa s ograničenim pristupom. U svijetu objavljivanja znanstvenih članaka i knjiga izdavači postaju predatori. Mi u Hrvatskoj možemo biti ponosni na HRČAK u kojem je 280 časopisa i ulogu knjižničara koji su potaknuli otvoreni pristup.

Visokoškolski udžbenici kao e-knjiga bili su tema o kojoj je govorila Silvana Brozović. Ona je istakla različite zahtjeve prema elektroničkim znanstvenim i nastavnim izvorima u ovisnosti o ulozi odnosno subjektu u lancu. Očekivanja su studenata dobiti čim više e-izvora za što manje izdataka. Mogućnosti fakulteta da odgovore na tehničke i financijske izvore su ograničene. A posebna su priča profesori u različitim ulogama: kad su u ulozi autora, imaju drugačiji odnos prema e-građi (žele ostvari prihod temeljem autorskih prava) nego kad su u ulozi predavača (tuđim se djelima žele koristiti besplatno).

Otvoreno dostupne knjige u humanistici i društvenim znanostima pojavljuju se u novije vrijeme, mnogo nakon što se inicijativa pokrenula u područjima prirodnih i biomedicinskih znanosti. Iva Melinščak Zlodi prikazala je neka od mogućih rješenja po pitanjima objavljivanja otvoreno dostupnih knjiga, načinima distribucije, korištenja, pokrivanja troškova izrade, stvaranja metapodataka i osiguranja kvalitete sadržaja te važnosti podrške financijera. Od objavljivanja članaka obično se ne zarađuje, za razliku od knjiga. Mali su izdavači nepripremljeni za nove poslovne modele, a autori od izdavača očekuju distribuciju i promociju, recenzije, podršku u pisanju, informacije o korištenosti i zaradi. Različiti modeli nude različite mogućnosti objavljivanja. Na primjer, neki od njih su Freemium (free + primium, omogućava online čitanje u html-u, ostalo treba platiti); Open Edition (francuski projekt koji nudi usluge za knjižnice kao što su DRM zaštita za pdf i e-pub formate, edukacija, MARC zapis, OAI-PMH protokol...) ; Open Book Publishers, Unglue.it, Brill Open. Od direktorija tu je http://www.open.org za sveučilišnu nakladu i DOAB Directory of Open Access Books. Sve se više očekuje jačanje izdavačke djelatnosti pri sveučilištima i fakultetima kao i kvalitetnije predstavljanje, izlaganje tražilicima, citiranost i slično.

Otvoreno dostupni repozitoriji – interoperabilnost kao jedini put naslov je predavanja Bojana Macana iz Knjižnice Instituta Ruđer Bošković. U znanstvenom svijetu jedan je od načina osiguravanja besplatnog pristupa znanstvenoj literaturi arhiviranje cjelovitih tekstova u otvoreno dostupne repozitorije poznatije kao OAR (Open Archive Repository). Njegova je teza da bez obzira koju shemu metapodataka izaberete ona mora imati određene standarde i protokole koji omogućuju razmjenu i umrežavanje u globalnu mrežu otvoreno dostupnih repozitorija. Preduvjeti za međusobno povezivanje jesu standardi metapodataka, kontrola kvalitete metapodataka, normativne datoteke koje olakšavaju upis metapodataka te povećavaju njihovu točnost te krajnji identifikatori autora i publikacija.

Zaključno citiram iz uvoda u programskoj knjižici skupa:

Uz oklijevanje nakladnika da svoje naslove daju na korištenje knjižnicama, uključujući svjetske nakladnike kao što su Harper Collins, Penguin, Simon&Schuster ili MacMillan, postoje i različite tehničke, organizacijske i pravne prepreke kao što su platforme za korištenje e-knjige, potrebna tehnička infrastruktura, pravna osnova za posudbu e-knjiga. Mnogo toga ovisi o poduzetnosti pojedinih čimbenika u knjižnom lancu, o njihovoj otvorenosti za suradnju, i naposljetku, ali najviše o financijskoj moći i dobivenim novčanim potporama o kojima odlučuju donositelji odluka odnosno politika.