SEEDI (South-Eastern Europeana Digitisation Initiative) međunarodna je konferencija koja nastoji razviti kompetencije u digitalizaciji, pristupu i zaštiti kulturnih i znanstvenih baština s ciljem razvijanja svijesti o digitalizaciji, poboljšanja komunikacije i diseminacije informacija među organizacijama sa sličnim projektima i interesima, iniciranja međunarodnih projekata s partnerima iz ove regije, okupljanja stručnjaka iz različitih disciplina – arhivista, knjižničara, muzealaca, IT stručnjaka, studenata i svih zainteresiranih za digitalizaciju kulturne i znanstvene baštine.

Ona obuhvaća područje digitalizacije na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj i razini, agregacije metapodataka na svim razinama, studije slučaja, održivosti digitalizacijskih projekata (sustavi digitalnih knjižnica, financiranje, tijek rada, pohranjivanje i dugoročna zaštita), pitanja odabira, stvaranja metapodaka i identifikacije građe, snimanje digitalnih objekata, obradu i optičko prepoznavanje, pravne aspekte i javnu dostupnost autorski zaštićene građe, digitalizaciju 3D objekata, pobiranje objekata i zbirke digitalno rođenih objekata, analize krajnjih korisnika i njihova očekivanja. I ove je godine okupila niz intrigantnih predavača znanja koja čine dobar temelj daljnjeg rada. 

Završili ste svoj digitalizacijski projekt, a što sad?

Alastair Dunning iz TEL-a (The European Library) otvorio je konferenciju predavanjem Završili ste svoj digitalizacijski projekt, a što sad?, u kojem je istaknuo da digitalne knjižnice imaju svoje web-stranice, ali je malo onih koje su prilagođene za iPad i mobilne telefone. Pitanje održivosti i funkcionalnosti ostaje ključnim nakon što se projekt završi, no problem je što obično završetkom projekta završi i priljev sredstava za daljnji razvoj i održavanje. Njegove preporuke su stoga sljedeće:

1. osigurajte da Google pronađe sadržaj vašeg weba pomoću opitmizacije pretraživača (SEO) te stalnih URL-a radi lakšeg indeksiranja
2. imajte jasne licence – smije li se sadržaj koristiti u školi, mijenjati, koristiti komercijalno? (CC0 – "no rights reserved", Public Domain...)
3. učinite dostupnost podataka i sadržaja što je moguće jednostavnijom i ponudite dijeljenje i nadogradnju sadržaja koje okupljate tako da aktivno uključujete korisnika i na taj način sadržaj raste (primjer: Rijksmuseum – nizozemski nacionalni muzej ima studio u kojem možete sami nadograđivati sadržaj i tamo ga dijeliti)
4. izgradite API – omogućite drugima da izgrade alate na temelju vašeg sadržaja (najbolju ideju za korištenje vašeg sadržaja smislit će netko drugi! - primjer: Victoria & Albert Museum u Londonu)
5. pridružite se mreži poput TEL-a ili Europeane
6. zaposlite stručnjake da dodatno objasne značenje sadržaja.

Ulrike Kolsch iz Berlinske državne knjižnice uključena je pak u izgradnju portala za europske novine online i Europeanin projekt novina koji ima zadatak da bogate zbirke europskih novina učini dostupnima na internetu s dodatnim alatima za lako pretraživanje. U pozadini projekta program je za agregaciju i finu obradu novinskih sadržaja. Čak je 18 partnera koje koordinira Berlinska državna knjižnica, a u nekoliko godina 18 milijuna stranica novina bit će na Europeani! 

CENDARI (Collaborative Euroepan Digital Archive Infrastructure) četverogodišnji je projekt koji je predstavio Bojan Marinković iz Matematičkog Instituta Srpske akademije znanosti i umjetnosti (MISANU), a predvodi ga irski partner – Trinity College iz Dublina sa zadatkom olakšanog pristupa digitalnim izvorima koji se tiču srednjovjekovne Europe i Prvog svjetskog rata. MISANU je odgovoran za ICT infrastrukturu i integraciju podataka i semantičkih usluga. Izazov je arhitektura crne kutije, mješavina podataka i nadopunjavanje IT kostura mesom odnosno podacima. To ne bi trebao biti samo još jedan pretraživač i preglednik (YASABE – yet another search and browse). Projektu se mogu pridružiti svi koji imaju zbirke vezane uz gore navedene glavne teme.

Rad učenika na digitalizaciji lokalne baštine potiče prepoznavanje lokalnih vrijednost

Europeanin e-oblak projekt je u kojem sudjeluje HAZU, koji nam je predstavila Vedrana Juričić. U osnovi se izgrađuje infrastruktura koja je u e-oblaku i koja bi trebala biti financijski učinkovita, a glavni su koordinatori TEL i Europeana.

Posebno ističem projekt digitalizacije kulturne baštine Srbija-Forum koji će po austrijskom modelu okupiti vjerodostojne enciklopedijske članke te digitaliziranu građu s ključnim ciljevima: semantičko pretraživanje, vidljivost i okupljanje svih izvora oko pojedinog autora, praćenje evolucije informacije te obogaćivanja poveznicama. Budući da projekt financira država, ona će i kontrolirati sadržaj; dokumenti mogu biti čak i zaštićeni autorskim pravima, a naglasak je na kakvoći, ne na količini. Alati su novi ATIZ skener, strojevi za pohranu podataka i mobilni skener koji može putovati na lokaciju građe. Matematički institut izrađuje algoritme za dinamičko semantičko pretraživanje koristeći se NCD standardom za metapodatke i XLM baze podataka.

Općenito, kao novi nezaobilazni trend u svijetu digitalizacije prepoznate su društvene mreže, koje se koriste za privlačenje korisnika knjižnica. Tu su i virtualne mogućnosti koje izravno ili neizravno utječu na sve manji broj stvarnih korisnika u stvarnim knjižnicama, o čemu je govorilo istraživanje korisnika u Kruševu. Web-stranice digitaliziranog kulturnog nasljeđa Makedonije prilagođavaju se pak pametnim mobitelima i Android platformama. Postoje i uspješni projekti digitalizacije u kojima srednjoškolci elektrotehničkih struka sami uče i stvaraju digitalni sadržaj lokalne baštine, pa se npr. folklorni plesovi i koraci prebacuju u digitalni algoritme kako bi se prepoznali, razlikovali i sačuvali. Studenti lingvistike i budući prevoditelji rade na ispravku OCR-a i dodatnom obogaćivanju digitalnog sadržaja izradom rječnika starih jezika. Digitaliziraju se bibliografije. Arhivira se web, a Hrvatski arhiv weba možda je jedini takav primjer zastupljen na Europeani.

Mali projekti koji počivaju na entuzijazmu nisu održivi

Ništa manje zanimljivo nije bilo ni na Trećem festivalu hrvatskih digitalizacijskih projekta koji ukazuje na evoluciju i rast digitalizacijskih projekata u Hrvatskoj.

Od uvođenja Bologne u visoko obrazovanje na katedrama u Zagrebu, Osijeku i Zadru digitalizacija se studira u različitim predmetima sveukupan pregled čega je pružio Hrvoje Stančić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Sofija Klarin Zadravec knjižnicu je nazvala tvornicom digitalnih slika (usporedba s Modernim vremenima Charlieja Chaplina) koja svojim kapacitetima ne uspijeva isporučiti količinu digitalizirane kvalitetno obrađene građe.

Fotografska digitalizacija mnogo je kvalitetnija nego ona pomoću skenera i preporučuju je Damir Modrić i Mirloslav Mikata s Grafičkog fakulteta u Zagrebu na temelju svog iskustva analize glagoljičkih knjiga. Petra Milovac iz Muzeja za umjetnost i obrt upozorava pak na manjkavosti digitalne boje koja može pružiti sasvim pogrešnu percepciju umjetničkog djela i ukazuje na neke tehničke finese koje mogu poboljšati vjerodostojnost digitalne boje. Mikica Maštrović predstavila je put od prve slikovne baze podataka NSK na CD-ROM-u do multimedijalne izložbe na DVD-u i webu.

Zanimljiv je projekt digitalizacije arhivskog gradiva Državnog arhiva u Sisku na temu obrane sisačke gospoštije od Turaka jer su bila potrebna dopuštenja Kaptola za objavu građe na HKB portalu iako dokumenti po svemu pripadaju domeni javnog dobra. Naime, Kaptol je vlasnik građe i isprva se protivio digitalizaciji. Zoran Velagić s Filozofskog fakulteta u Osijeku zaključio je pak da mali projekti nisu održivi te da se entuzijazam nakon nekog vremena izgubi, što je predstavio na projektu digitalne zbirke Edicija. S druge strane na primjeru KGZ-a, Alenka Belan Simić pokazala je razvoj održivosti i poboljšane uporabljivosti digitalizirane zagrebačke baštine. 

Nakon svega možemo zaključiti da uzbuđenja na hrvatskom digitalizacijskom nebu ne manjka, a buduća nacionalna strategija digitalizacije bit će osnova za funkcionalno objedinjavanje digitalizairane građe. Kao što je dr. Tatjana Aparac-Jelušić u svom predavanju kazala, valja nam udruženim snagama savladati izazove i odabrati pristupe za svjetliju budućnost.