Eva Illouz rođena je u Fesu u Maroku, no većinu je života provela u Francuskoj. Gostujuća je profesorica na sveučilištima Northwestern i Princeton, École des hautes études en sciences sociale u Parizu i Wissenschaftskolleg u Berlinu, a redovita na Hebrejskome sveučilištu u Jeruzalemu. Od 2006. godine prva je žena predsjednica prestižne Akademije vizualnih umjetnosti i dizajna Bezalel u Jeruzalemu. Njezino je područje interesa sociologija ljubavi, kulturologija, politika erosa, emocionalni kapitalizam.

Konture (pop)kulture je serija tekstova o publicističkim knjigama na temu popularne kulture, sociologije, suvremenog društva i ostalim kulturološkim ljepotama.

U knjizi Hard-core romansa bavi se suvremenim bestselerima koji posredno ukazuju na društvena kretanja i tendenciju suvremenih kulturnih praksi. Iz najčitanijih knjiga možemo tako doznati gotovo sve o sustavu vrijednosti određenog doba.

Najpopularniji bestseleri današnjice spadaju pod kategoriju romantično-erotske literature, takozvanih hardcore ljubavnih romana, a upravo se oni i u našoj knjižnici najviše posuđuju. Gotovo da i nema tog sudionika kulturnih tokova sadašnjice koji nije upoznat, čak i ako ga nije pročitao, s naslovom Pedeset nijansi sive, onim koji najviše iskače iz te vrste literarne ponude.

Eva Illouz, kao i mnogi od nas koji te knjige masovno zadužuju i razdužuju za pultovima naših, ali i stranih knjižnica, propituje u ovoj dvostrukoj knjizi upravo taj fenomen masovne popularnosti.

Autorica smatra da je jedna od najprepoznatljivijih značajki romana Pedeset nijansi sive to što je njezin inicijalni uspjeh postignut zahvaljujući korporativnom radaru te skupini čitatelja koji su se služili javnom sferom interneta, sferom koja briše granice privatnog i javnog, komercijalnog i nekomercijalnog.

"Pedeset nijansi sive roman je koji je postao svjetski bestseler jer ga je Internet učinio lako dostupnim, jer je rezonirao s dugom tradicijom romansirane ljubavi, jer BDSM, glavni fokus knjige, simbolički rješava mnoge zagonetke stanja u kojemu se nalazi suvremena ljubav te, konačno, jer je njegov učinak performativan, mijenjajući seksualne i ljubavne prakse istodobno dok govori o njima."

Popularnost romana proizlazi dakle i iz činjenice da se priča bavi društvenim iskustvom koje nije do tada na prikladan način bilo imenovano, a to je upravo ono što Pedeset nijansi sive i slična literatura rade, postavljaju rubnu temu u društveno prihvatljivi okvir.

Književnost se oduvijek prepoznatljivo nalaže kao podsvjesna izvedba kulturnih "problema" odnosno društvenih napetosti, ali u ovom slučaju ona ne samo da izlaže problem i uokviruje ga, odnosno javno izgovara već nudi i njegovo rješenje. Tako je u tim knjigama zapravo podsvjesno izražen problem mnogih aporija u seksualnim odnosima između muškaraca i žena, a sadomazohističkim elementima predstavljena borba za moći i ponuđeno simboličko rješenje zagonetki društvenih kontradikcija na relaciji seksualna sloboda vs. konzervatizam, moć vs. podčinjenost, muško vs. žensko kao i sve veće pretapanje tih kategorija čije granice sve više blijede.

Popularne su priče uvijek romansirani kodovi društvenog iskustva, od bajki pa sve do najpopularnijih djela suvremene književnosti, tako su i romantično-erotski romani pokazatelji kulturnih tendencija i kontradikcija s kojima se susrećemo u svakodnevnom životu.  

U nastavku slijedi:

Eva Illouz: Hladna intimnost

knjiga