Šamaranje politikama: 15 kritika, perspektiva i rasprava za promišljanje trenutnog stanja obrazovanja
Jedna lista prije odlaska na informacije ;)
Obrazovanje kao izazov / Konrad Paul Liessmann ; prevela s njemačkog Božica Katičić Prunč
Danas svjedočimo paradoksu da svi govore o obrazovanju, videći u njemu sekulariziranu religiju i lijek za sve društvene probleme, a nitko o naobraženoj osobi. Klasično i humanističko obrazovanje više nikoga ne zanima, svi su usredotočeni na stjecanje kompetencija, umijeća koja su korisna i primjerena trenutačnim potrebama tržišta te na obrazovno natjecanje. U esejima u ovoj knjizi autor iznosi gnjevnu kritiku takvih obrazovnih "reformi" ali promišlja i o drugim kulturnim i političkim temama - Europi promatranoj kao lijepoj umjetnosti, inovativnom i drugim inovacijama, svim mogućim spretnostima ruku, vrijednosti otpada - te iznosi pledoaje za povratak politike u politiku. Knjigu zaključuje tvrdnjom da nam je potrebno novo prosvjetiteljstvo, i to ne zato što staro više uopće ne vrijedi, nego zato što smo upravo na putu da proigramo njegova dostignuća i njegove zahtjeve okrenemo u suprotnost.
Filozofija humanog obrazovanja / Julian Nida-Rümelin ; prevela s njemačkog Božica Kitičić Prunč
Njemački filozof i stručnjak za kulturnu politiku namijenio je ovu knjigu svim sudionicima u sektoru obrazovanja kojima „nedostaje uvjerljiva ideja vodilja na području kulturnog obrazovanja“. Obrazovanje tumači ponovnim uspostavljanjem veze između obrazovne prakse i filozofije. Humano obrazovanje prema autorovom mišljenju u svom fokusu trebalo bi imati cjelovitog čovjeka kojemu pomaže da razvije koherentnost emotivnih, kognitivnih, estetskih i etičkih iskustava i stajališta. Najviši cilj humanog obrazovanja je omogućiti pojedincu da bude u skladu sa samim sobom u različitim životnim fazama.
Odgoj za budućnost : sedam temeljnih spoznaja nužnih u odgoju za budućnost / Edgar Morin ; suradnik Nelson Vallejo-Gomez ; s francuskog prevela Ingrid Šafranek
Na putu prema temeljnim promjenama u stilu života i ponašanja, odgoj u najširem smislu riječi, treba odigrati glavnu ulogu. Jedan od najvećih izazova jest kako izmijeniti način mišljenja s obzirom na brzinu promjena i nepredvidivost koja karakterizira svijet. Zato treba ponovo promisliti način kako organizirati spoznaju. Pozvan od UNESCO-a da iskaže svoje ideje o samoj biti odgoja budućnosti, Edgar Morin izlaže sedam glavnih spoznaja koje smatra nužnim za početak svakog pedagoškog rada u budućnosti. Tim temeljnim spoznajama morati će se baviti odgoj u svakom društvu i svakoj kulturi. Poglavlja u knjizi su podijeljena prema spoznajama koje autor iznosi, a zatim ih razrađuje i objašnjava. One su: 1) Slijepa mjesta spoznaje: zabluda i iluzija, 2) Načela pertinentne spoznaje, 3) Poučavati temeljno ljudsko stanje, 4) Poučavati zemaljski identitet, 5) Suočiti se s neizvjesnostima, 6) Poučavati razumijevanje, 7) Etika ljudskog roda. Autor, jedan od vodećih francuskih i svjetskih intelektualaca, napisao je niz knjiga iz područja filozofije, sociologije i politologije.
Čemu obrazovanje : razmatranja o budućnosti sveučilišta / priredio Damir Barbarić
U knjizi je sabran veći dio izlaganja sa znanstveno-filozofskog simpozija "Čemu obrazovanje danas i komu je ono potrebno?" održanog 5. i 6. ožujka 2010. u Zagrebu. Autori iskazuju svoju zabrinutost za budućnost hrvatskih sveučilišta zbog mnogobrojnih reformi obrazovanja i svega što se na nj odnosi, te smatraju da se time želi industrijalizirati i ekonomizirati znanje, čime bi se predodžbe klasičnih teorija obrazovanja preokrenule u svoju suprotnost.
Učitelj neznalica : pet lekcija iz intelektualne emancipacije / Jacques Ranciere ; [preveo s francuskog Leonardo Kovačević]
Djelo je neobična filozofska pripovijest koja priča o intelektualnoj emancipaciji. Prema autoru intrigantna i radikalna prispodoba oslobađanja jest situacija u kojoj učitelji koji i sami ništa ne znaju o konkretnom predmetu podučavaju druge ljude o tome. Jer, kako će Ranciere kazati, u procesu obrazovanja riječ je o zajedničkom stvaranju slobode a ne o transferu znanja. Knjiga je podijeljena u pet cjelina: Jedna intelektualna pustolovina, Lekcija neznalice, Razum jednakih, Društvo prezira te Emancipator i njegov majmun.
Oružja za masovno poučavanje : putovanje nastavnika kroz mračni svijet obaveznog školovanja / John Taylor Gatto ; [prevela s engleskoga Asenka Kramer]
Oslanjajući se na svoje tridesetogodišnje iskustvo nastavnika Gatto u ovoj knjizi kritizira obrazovni mehanizam SAD-a i ukazuje na besmislenost djelovanja službenog obrazovanja. Dokazuje tezu kako postojeći obrazovni sustav djeci osakaćuje maštu, sputava kritičko mišljenje, uči djecu da budu poslušni zaposlenici i potrošači, ne potiče demokratski način života, a bazira se na rutinskom učenju podataka napamet. Gatto smatra kako je prava funkcija pedagogije da obične građane stavi u okvire u kojima je njima lakše manipulirati i upravljati.
Ljudski kapital : od predškolskog odgoja do cjeloživotnog učenja / Brian Keeley ; [s engleskoga prevele Nediljka Marić, Mirna Varlandy Supek ]
Autor u ovoj knjizi promatra ključna pitanja razvoja ljudskog kapitala kroz prizmu cjeloživotnog učenja. Posebna pozornost posvećena je predškolskom odgoju kao temeljnom ulaganju u mladi život, a nadalje i u sve aspekte obrazovanja, za koja drži da o njima uvelike ovisi cjelovit gospodarski uspjeh i dobrobit.
Sustizati ili voditi : američko obrazovanje u doba globalizacije / Yong Zhao ; s engleskoga prevela Nina Morana Šoljan
Namijenjena pedagoškim djelatnicima, roditeljima te političkim vođama koji žele sagledati ili utječu na tokove obrazovanja, ova knjiga sadrži analizu obrazovanja visoke kvalitete u doba globalnih društvenih i tehnoloških promjena. Autor se osvrće na loše strane standardizacije obrazovanja koja umjesto da svakom djetetu omogućuje ostvarivanje njegovog potencijala, razvija kreativnost, raznolikost talenta, te priprema nove naraštaje za globalni svijet, stvara uniformirana bića koja slijepo rade za državu. Izazovi američkog obrazovanja uspoređeni su u prvom redu s izazovima kineskog obrazovanja, ali i onog drugih zemalja.
Početnica liberterskog obrazovanja / Joel Spring ; [prevela Biljana Romić]
Oštar kritički stav ugledni znalac obrazovanja, autor poznate knjige „Obrazovanje i uspon korporativne države” upućuje javnom školstvu zalažući se za radikalno obrazovanje. Knjiga „Početnica liberterskog obrazovanja” slijedi i obrazlaže povijesni razvoj glavnih radikalnih obrazovnih ideja koje proizlaze iz anarhizma, marksizma i freudovske ljevice, ističući autoritete kao što su William Godwin, Francisco Ferrer, Ivan Illich, Max Stirner, Paul Freire, A. S. Neill, Wilhelm Reich i drugi. Cilj je promjene metoda obrazovanja i odgoja radikalna preobrazba društva, povećanje individualne autonomije, ukidanje moći obrazovne birokracije i podizanje razine individualne osviještenosti i slobode.
Ne profitu : zašto demokracija treba humanistiku / Martha C. Nussbaum ; preveo Nebojša Mudri ; priredio Damir Barbarić ; pogovor Filip Grgić
Američka filozofkinja Nussbaum upozorava na sve manju zastupljenost humanističkih i umjetničkih predmeta u obrazovnim programima diljem demokratskog svijeta. Iste se odstranjuju kao beskorisne u korist prirodnih znanosti i tehnologije kao posljedica usredotočenosti demokratskih vlada na stvaranje takvih obrazovnih procesa koji će pogodovati nacionalnom gospodarskom porastu. Autorica je zabrinuta da će se zbog takve prakse zatrti ljudske sposobnosti koje se razvijaju upravo humanističkim i umjetničkim obrazovanjem, kao što su sposobnost kritičkog mišljenja, sposobnost nadilaženja lokalnih privrženosti i pristupanja globalnim problemima iz perspektive "građanina svijeta", te sposobnost suosjećanja. Paradigmom odgoja autorica smatra Rousseaua, koji je svojeg Emilea učio "poistovjećivati se sa zajedničkim ljudskim poteškoćama, vidjeti svijet mnogim očima, da bi bio jednak među jednakima, svjestan međusobne ovisnosti, razvijene empatije".
Političko <-> pedagoško : Janusova lica pedagogije / [urednica Ivana Perica]
Zbornik nastao u okviru projekta „Kultura čitanja, umijeće gledanja“ koji je u suradnji s nekoliko zagrebačkih srednjih škola provodila udruga "Blaberon". Izabranih devet radova predstavlja rezultate teorijske rasprave prema političkoj teoriji i filozofiji te pedagoškoj problematici te nastoje naglasiti važnost integralnog pristupa i pedagoškim i političkim odnosima.
Sveučilište u ruševinama / Bill Readings ; s engleskoga prevela Nevena Erak
Knjiga sveučilišnog profesora kritika je i analiza stanja sveučilišta danas kroz promatranje povijesnog razvoja njegove uloge, od kojih je ono u početku bilo povezano s idejom nacionalne države, te je promicalo i štitilo ideju nacionalne kulture, do današnjih dana kada se promatra kao transnacionalna korporacija, a ideja kulture zamijenjena je diskursom izvrsnosti. Autor ukazuje na to da kriza sveučilišta na Zapadu proizlazi iz te temeljne promjene njegove društvene uloge i unutarnjih sustava, gdje humanističke discipline više nemaju središnju ulogu. Readings je bio izvanredni profesor komparativne književnosti na Montrealskom sveučilištu, a 1994. godine je poginuo u avionskoj nesreći. Ova mu je studija posmrtno objavljena 1997. godine, a napisao i knjigu "Introducing Lyotard. Art and Politics."
O obrazovnoj politici iz različitih perspektiva / Vesna Kovač, Iva Buchberger, Branko Rafajac
Monografija O obrazovnoj politici iz različitih perspektiva donosi teorijski prikaz aktualnih trendova globalnih obrazovnih politika, s posebnim fokusom na aktivno sudjelovanje i suradničko uključivanje različitih dionika u proces donošenja odluka o ključnim pitanjima obrazovanja. U monografiji se posebno naglašava uloga učitelja u donošenju odluka, izradi i provedbi reformskih promjena koje donose nacionalne i globalne politike budući da nedavna istraživanja upućuju na osobitu važnost učitelja za uspješnu provedbu promjena obrazovnih programa i reformskih promjena. Uz teorijski prikaz, monografija donosi i rezultate preliminarnog empirijskog istraživanja o važnosti kompetencija učitelja za izradu i provedbu obrazovnih politika, ovladanosti učitelja tim kompetencijama te aktualnom stanju obrazovnog sustava u RH i suradnji dionika u obrazovnom sustavu. Svrha istraživanja bila je steći uvid u navedeni problem i izraditi teorijsko-empirijsku osnovu za opsežnije i intenzivnije istraživanje problematike distributivnog vođenja, odnosno uloga pojedinih dionika i njihovih interakcija u izradi i provedbi obrazovnih politika u okviru obrazovnog sustava RH.
Fenomenalno učenje iz Finske / Kirsti Lonka ; s engleskog prevela Vedrana Gnjidić
Sveobuhvatan pregled obrazovne prakse u Finskoj, europskoj državi koja je promišljenim i uspješnim obrazovnim politikama, a osobito uspjesima svojih učenika na PISA testovima, postala uzor u svijetu. Autorica piše o najnovijim smjerovima razvoja finskog obrazovnog sustava, opisuje proces osmišljavanja i stjecanja kompetencija za 21. stoljeće, koncept učenja utemeljenog na fenomenima, najnovije spoznaje u obrazovanju, kao i inovativne pedagoške metode koje podižu obrazovne standarde.
Ideja univerziteta / Immanuel Kant, Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling, Friedrich Nietzsche ; izabrao, preveo i predgovor napisao Branko Despot
Čovjek kao znanstveno robovanje! Znanstveno robovanje, gledano iz današnjice, spoj je onog najvišeg i onog najnižeg, najvišeg dostojanstva i najdostojnijeg opstanka, živa nemogućnost u očima danasnika. Upravo u redukciji čovjeka na znanost i redukciji istine na znanstvenu istinu, krije se čisto, apsolutno porobljavanje čovjeka. Znanost, ponajprije, nije ništa puko čovječje. Ona ne stoji nikome i ničemu na raspolaganju. Naše je pitanje da li univerzitet i znanost uopće idu zajedno, ili, strože, kako to stoji s idejom univerziteta i znanošću samom, koja nije istovjetna s “nepreglednim mnoštvom znanosti”, nego kao znanstveno-tehničko-kibernetički sklop proizvodi svoj svijet znanstvene istine i znanstvene slobode. Nužnost univerziteta leži u naravi čovjeka. Ukoliko čovjek, kao usmrtivo živo biće, dok je živ, jest neumrlo i nerođeno čovještvo, utoliko on jest sloboda, koju ni smrt ni rođenje ne dotiču. Ta živa, usmrtiva, ali, niti mrtva niti besmrtna, u rođenome nerođena sloboda jest čovještvo u čovjeku. Tu slobodu čovjek nema kao svojstvo volje ili mišljenja. Tu slobodu čovjek ne može izboriti. Čovjek jest ta sloboda. Bez nje bi čovjek bio Zemlja, Zvijer ili Bog.