Potpuno otkačen projekt s neobjavljenim rukopisima jakih autora i šumom koja će se posjeći za njihov tisak 2114. godine
Future Library umjetničko je djelo škotske konceptualne umjetnice Katie Paterson koje se odvija tijekom sljedećih 100 godina u gradu Oslu u Norveškoj.
Svake godine od 2014. do 2114. bit će angažiran po jedan autor da svojim djelima pridonese rastućoj zbirci neobjavljenih, nepročitanih rukopisa koji se čuvaju u posebno dizajniranoj prostoriji u javnoj knjižnici Deichman Bjørvika do njihova objavljivanja 2114. godine. 2014. godine zasađeno je 1000 stabala u Nordmarki, mjestu nedaleko od Osla, a 2114. godine ta ista stabla će se posjeći kako bi se osigurao papir na kojem će biti tiskana antologija knjiga u ograničenom izdanju i tek će tada prvi puta biti i pročitana.
Katie Paterson nerijetko u svojim radovima propituje i istražuje koncept dubokog vremena (deep time), te načine na koji su ljudi povezani s prirodom, svemirom, sa svime što nas okružuje nevezano za prostor i vrijeme koje protječe. U projektu Future Library zaključuje kako je važno osvijestiti i našu povezanost i utjecaj na buduće generacije pa tako kroz ovu novu knjižnicu zamišlja komunikaciju s nerođenim ljudima i gradi most kroz vrijeme.
Prva autorica ove buduće knjižnice bila je kanadska autorica Margaret Atwood (2014.), a zatim britanski romanopisac David Mitchell (2015.); islandski književnik Sjón (2016.); turska autorica i politička komentatorica, Elif Shafak (2017.); južnokorejska književnica Han Kang (2018.); norveški pisac Karl Ove Knausgård (2019) i vijetnamski američki pisac i pjesnik Ocean Vuong (2020).
Ceremonije primopredaje rukopisa nisu održane 2020. i 2021. godine pa će na ovogodišnjoj sudjelovati tri renomirana autora: Karl Ove Knausgård, Ocean Vuong i zimbabveanska književnica, dramaturginja i filmska djelatnica Tsitsi Dangarembga - odabrana autorica za 2021. godinu. Autori će svoje rukopise predati na čuvanje u tihoj sobi Deichman Bjørvika gdje će se održati i simpozij na temu prirode i budućnosti. Bit će to prvi od godišnjih simpozija koji će se održavati sljedeće 93 godine.
Zamišljenu od strane Katie Paterson, Future Library naručila je i producirala Bjørvika Utvikling, a njome upravlja Future Library Trust. Sobu u Deichman Bjørvika dizajnirali su umjetnik i arhitekti Atelier Oslo i Lund Hagem. Projekt je podržan od strane Grada Osla, Agencije za kulturna pitanja i Agencije za urbani okoliš.
Sve novosti vezane uz ovaj umjetnički projekt možete pratiti ovdje.
Preporuke za čitanje dok čekamo 2114. godinu.:
Margaret Atwood: Alias Grace
Thomas Kinnear i Nancy Montgomery, njegova domaćica i ljubavnica okrutno su ubijeni, a za njihovu smrt optužena je šesnaestogodišnja Grace Marks, koja je osuđena na doživotnu zatvorsku kaznu.
Pisan prema ovom istinitom događaju, roman je intrigantna priča u kojoj autorica, propitkujući prirodu svog glavnog lika dajući mu vlastiti glas kroz intimnu ispovijest u ich formi, propitkuje istinu – je li Grace okrutna zločinka, demonska zavodnica koja je nagovorila svog ljubavnika Jamesa McDermotta na monstruozno umorstvo, ili je, obratno, žrtva njegova pritiska? Ili je posve nevina?
S obzirom na činjenicu da Grace tvrdi kako se ničega ne sjeća, dr. Simon Jordan, priznati stručnjak za psihičke bolesti, pokušat će je kroz njeno sjećanje dovesti do dana kad se odigrao ovaj strašni događaj.
David Mitchell: Atlas oblaka
Roman se sastoji od šest priča koje vode čitatelja od južnog Pacifika 19. stoljeća pa sve do daleke budućnosti i nuklearne apokalipse. Tihi ocean oko 1850. Adam Ewing opisuje svoj povratak sa zabačenog otoka blizu Novog Zelanda. Belgija, 1931. Robert Frobisher, siromašni engleski glazbenik počinje raditi za poznatog skladatelja.
Kalifornia, 1975. Luisa Rey novinarka istražuje priču o korupciji i umorstvu u nuklearki. Velika Britanija u ranom 21. stoljeću, nakladnik Timothy Cavendish bježi od pisca mafijaša. Koreja, distopijska budućnost, Sonmi~451 kloniranu konobaricu zbog pobune protiv društva i iskorištavanja čeka smrtna kazna. Havaji, postapokaliptična budućnost, Zachary vodi primitivan život nakon sloma civilizacije. Povezujući različite žanrove, jezične i vremenske granice autor na maštovit način donosi svoja razmišljanja o ljudskoj želji i borbi za moći.
Sjon: Plava lisica
Autor se poigrava s islandskim mitom o Skuggabalduru, zlu stvorenju koje je potomak mačke i lisice. Radnja je smještena u 1883. godinu i najprije u poetskom stilu prati svećenika Baldura Skugassona u lovu na misterioznu plavu lisicu, koja ima magične moći, u melankoličnom i hladnom islandskom krajoliku. Drugi dio donosi surovu i realnu priču o botaničaru Fridriku i njegovoj štićenici Abbi, rođenoj s Downovim sindromom, koja je preminula, a u trećem dijelu sudbine likova povezat će se i ispreplesti, kao i mit i stvarnost.
Elif Shafak: Kako sačuvati mentalno zdravlje u doba podjela
Britansko-turska spisateljica, aktivistica, zagovarateljica ženskih prava, sveučilišna profesorica, ovjenčana brojnim nagradama, u ovom nadahnutom i angažiranom eseju progovara o suvremenom svijetu koji karakteriziraju brojne podjele, nepravde i patnje, uz to još i dodatno produbljene pandemijskom krizom.
Polazeći od sebe i svog odrastanja u multikulturalnim sredinama, govori o nužnoj potrebi slušanja i uvažavanja drugog i različitog od nas samih. Mrežna povezanost i opća dostupnost te prekomjernost informacija (kao i dezinformacija) nažalost nisu ostvarile proklamiranu jednakost i demokratizaciju svijeta, već su pospješile razočaranost, zbunjenost, tjeskobu, ljutnju i apatiju s kojom se danas suočava svaki pojedinac. Kako bismo pomogli da ovaj svijet postane pravednije mjesto za život, moramo stjecati ne samo informacije, znanja, nego "mudrost, koja spaja um i srce, aktivira emocionalnu inteligenciju, proširuje empatiju. Za to su nam potrebne priče i pripovijedanje."
U tom smislu autorica poantira: "Moramo nastojati postati intelektualni nomadi, nastaviti kretati se, nastaviti učiti, odolijevati zatvaranju u kulturni ili mentalni geto bilo koje vrste i provoditi više vremena ne u odabranim centrima, nego na marginama, jer one su mjesto s kojeg uvijek dolazi prava promjena."
Han Kang: Vegetarijanka
Glavna junakinja ovog romana gotovo je potpuno bezglasna, upoznajemo je samo kroz njene snove te sve o njoj i njenom životu saznajemo iz usta njenog supruga, sestre i šogora. Odluka da prestane jesti meso za Yeong-hye kulminira u želju za potpunim fizičkim nestankom, samouništenjem, ali ujedno i samospasenjem.
Autorica u romanu istražuje i različite oblike rubnog ponašanja i nasilja, posebice seksualnog, te donosi uvid u skrivene obiteljske odnose tipične za Južnu Koreju. Jedna od najcjenjenijih južnokorejskih autorica za ovaj je roman osvojila prestižnu nagradu Man Booker International.
Karl Ove Knausgard: Ima vrijeme za sve
Jedanaestogodišnji dječak u 16. stoljeću u Italiji naiđe u šumi na mravinjak. Proučava ga i promatra kako mravi brzo popravljaju štetu koju im nanosi štapom. Kad ga napokon posve uništi, u trenutku osjeti tešku krivnju i sram, pobjegne od razorene mravlje nastambe i u mrkloj noći naiđe na dva anđela...
Tako započinje Antinousov životni projekt - potraga za anđelima i za saznanjima o njima. Zacrtavajući asocijativni okvir naslovom preuzetim iz biblijskih Mudrosnih knjiga, roman kombinira nekoliko pripovijednih linija i balansira između reinterpretacije priča iz različitih tradicija o anđelima kao bićima koja posreduju i povezuju božansko s ljudskim s jedne, te esejiziranog razmatranja povijesti božanskog u filozofiji zapada s druge strane.
U izvorniku objavljen 2004. godine, to je autorov drugi roman i osobni mu favorit od svega što je do sada napisao, iako je planetarni uspjeh postigao šestoknjižjem "Moja borba".
Ocean Vuong: Na Zemlji smo nakratko predivni
Mali Pas, mladić kojemu je baka dala taj nadimak prema vijetnamskoj tradiciji, odlučuje napisati pismo nepismenoj majci, u kojem će otvoriti dušu baš zato što ga ona nikada neće moći pročitati. Od priznanja vlastitih strahova, preko borbe s identitetom, odrastanjem, seksualnošću i životnim okolnostima, do vrlo nježne i intimne ispovijesti obitelji koja je imigrirala iz Vijetnama u SAD.
Roman mladog američkog pjesnika vijetnamskog podrijetla daje uvid u zanimljivu i kompleksnu vijetnamsku kulturu te snažne ženske karaktere koji čine samu bit romana, a sve prožeto poetičnim i metaforičnim jezikom.