Epidemije u književnosti
Kada je ovaj tekst originalno objavljen u njemu je stajao uvod:
Nije nam namjera dodatno širiti paniku ovim popisom. Knjige na ovom popisu na ovaj ili onaj način govore o nekoj pandemiji. Neke pripadaju znanstvenoj fantastici, a neke su se uistinu i dogodile. U slučaju da dođe do scenarija u kojemu ćemo se morati pozatvarati u svoje domove, važno je opskrbiti se dobrom literaturom. Slijedite preporuke Ministarstva zdravstva, pazite na zdravlje, a ako ste bolesni nemojte izlaziti. Do dobrih knjiga možete doći i putem naše besplatne aplikacije Zaki Book.
Ostalo znate.
Albert Camus: Kuga
Zapanjujuća priča o preživljavanju i otpornosti te o načinima na koji se čovječanstvo suočava sa smrću, Kuga je ujedno i majstorski oblikovan roman, elokventan i epski po obimu. Priča govori o kugi koja se pojavljuje u alžirskom obalnom gradu Oranu tijekom 40.-ih godina prošlog stoljeća. Dok Camus pripovijeda potpunu priču o bolesti, strahu, očaju, suosjećanju i nesebičnom junaštvu; priča trajnog značenja ispričana je između redaka sa pronicljivim opažanjima i mislima koja izazivaju disertacije o filozofiji i teologiji.
Michael Crichton: Soj Andromeda
U ovom uzbudljivom romanu tim znanstvenika istražuje smrtonosnu bolest izvanzemaljskog podrijetla koja izaziva ubrzano, fatalno zgrušavanje krvi. Crichtonov roman, prvi put objavljen 1969. godine, predstavlja prekretnicu na polju znanstvene fantastike. Naime, na površini djeluje kao prototip tehno-trilera, preteča sličnih Clancyjevih i Koontzovih romana, no u srži je čisti predstavnik današnje znanstvene fantastike, istražujući utjecaj znanosti na budućnost čovječanstva.
Gabriel Garcia Marquez: Ljubav u doba kolere
Autor čitatelja vodi kroz živopisnu priču čovjeka koji čeka na ostvarenje prave ljubavi više od 50 godina. Florentino Ariza opsesivno se u mladosti zaljubljuje u Ferminu Daze, kćerku trgovca mulama sumnjive prošlosti. Pod utjecajem oca, Fermina se udaje za mladog, imućnog i utjecajnog doktora Juvenala Urbina. Neuzvraćena ljubav za Florentina je poput fatalne bolesti; beznadna, proždiruća i neizlječiva. Dok Fermina živi u braku u kojem ljubav s godinama postaje navika, Florentino se okreće tjelesnim odnosima s mnogim ženama sve do starosti kada dobiva novu priliku za sreću uz ljubav svog života.
Jose Saramago: Ogled o sljepoći
U nekom velikom gradu, na raskrižju prometnica, nakon što se na semaforu napokon upali zeleno svjetlo, jedan automobil i dalje stoji i ne miče se... Vozač je iznenada obnevidio, a ta njegova sljepoća je bijela tmina, kao da je uronjen u mlijeko ili bijelu maglu, a nemoguće je utvrditi ikakav fizički uzrok te pojave. Nakon njega počinje se pojavljivati čitav niz istih slučajeva, dok neko ministarstvo ne dođe na ideju da oboljele smjesti u karantenu. Osebujnim stilom, često protkanim poetskim notama, ovaj portugalski autor, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1998. godine, gradi iznimno složen roman, i strukturalno, i u smislu sadržajne slojevitosti, u kome dominiraju dvije središnje metafore: prva je sljepoća, koja, među ostalim, otvara mogućnosti i transcendentnoga tumačenja, a druga je metafora karantene, u kojoj izbijaju razne tenzije i sukobi, tipični za ljudsko društvo, ali u daleko zaoštrenijemu obliku, a slijedi ih istinska kalvarija, pa naposljetku i katarza.
Kim Stanley Robinson: Godine riže i soli
Epska širina odista odgovara pripovijednim strategijama Kima Stanleya Robinsona. Njegovi, najčešće, obimni romani bave se velikim vremenskim rasponima. Na osnovu tri prevedena naslova može se zaključiti da ga na to navodi interes za djelovanje vremena na ljude, kako pojedince tako i ljudsku zajednicu u cjelini. U "Godinama riže i soli" (2002) pripovijeda nam jednu alternativnu povijest, koja se od aktualne odvaja u srednjem vijeku. Posluživši se kugom, uz pomoć koje uklanja kršćanstvo i bijele evropljane s povijesne scene, prikazuje nam jedan, naizgled, posve drugačiji svijet. No njegove bitne sastavnice: znanstveno-tehnička revolucija, socijalna revolucija, demokracija, multikulturalna suradnja pojavljuju se, kao zadaci, i u našem svijetu. U ovom ogledalnom svijetu Robinson nam, uz zavidno poznavanje istočnih religija, kombinirajući reinkarnaciju i povijest priča epsku pripovijest o posrtanjima i napretku čovječanstva.
Emily St. John Mandel: Postaja Jedanaest
Smrt poznatog glumca Arthura Leandera, koji umire tijekom izvođenja predstave „Kralj Lear“, duboko potrese sve koji su ga poznavali. Te noći, na aerodrom dolazi zrakoplov čiji se putnici odmah prijavljuju u bolnicu zbog neobične bolesti. Ubrzo, smrtonosna gripa pokosi cijeli grad, dok se malobrojni preživjeli moraju boriti za goli opstanak. Petnaest godina poslije, Kirsten Raymonde, djevojka koja je kao mala svjedočila smrti Arthura Leandera, sada je glumica u Putujućoj simfoniji – trupi glazbenika i glumaca koji prolaze kroz opustošena mjesta u novom svijetu, izvodeći predstave i koncerte. Njihovo djelovanje pokušat će osujetiti misteriozni prorok koji surovo kažnjava sve koji odluče napustiti njegovu sljedbu. Dok članovi trupe nestaju jedan za drugim, Arthur postaje nit koja ih povezuje i koja bi im mogla spasiti život…
Laura Spinney: Blijedi jahač - kako je španjolska gripa 1918. promijenila svijet
Autorica istražuje i analizira razmjere katastrofe koja je prije stotinu godina poharala gotovu cijelu zemaljsku kuglu. Proučava njezin utjecaj na svjetsku politiku, međunarodne odnose i obiteljske strukture te kako je utjecala na sliku suvremenog svijeta. Ta najstrašnija pandemija koja je zadesila svijet između 1918. i 1920. godine, odnijela je između 50 i 100 milijuna ljudskih života.
Oleksandr Irvanec: Liebenkraftova bolest (morbus dormatorius adversus) - sumorni roman
Distopijski roman o sumornoj svakodnevici društva kojim hara epidemija, strah i bezumlje, a nepovjerenje, neprijateljstvo i mržnja osjećaji su koji prožimaju međuljudske odnose. Roman koji svojim opisima dehumaniziranog društva i mračnom atmosferom beznađa podsjeća na Orwellov roman 1984., ali nipošto nije njegova kopija, već predstavlja originalan autorov pamflet protiv države, koji kroz grotesku i suptilne opise unutarnjeg svijeta glavnog junaka upozorava na moguću mračnu sliku budućnosti.
Thomas Mann: Smrt u Veneciji
Roman (1912.) njemačkog pripovjedača i esejiste, dobitnika Nobelove nagrade za književnost (1929.) inspiriran je autentičnim događajima iz piščeva života. Fabula slijedi ostarjelog pisca Gustava von Aschenbacha koji se tijekom posjeta Veneciji platonski zaljubljuje u četrnaestogodišnjeg dječaka iznimne ljepote Tadzija. Aschenbach se isprva uvjerava da je njegov interes za dječaka estetske naravi, ali ubrzo postaje opsjednut njime. U Veneciji izbija epidemija kolere, on - iako svjestan opasnosti - ne želi otputovati te, na kraju, umire.