Čitamo, šećemo i upoznajemo grad: 9 super knjiga o arhitekturi u Rijeci
Grad se upoznaje s pogledom usmjerenim prema gore. Nije nam poznato da je to netko rekao kao izreku, ali sigurno vrijedi za gradove poput Rijeke.
Riječka je arhitektura zanimljiva na puno načina, a sve to slojeve možete upoznati kroz zanimljive knjige. “Kako čitati grad” smo preskočili jer ipak je riječ o klasiku kojeg su svi barem jednom imali u rukama. Ili ako niste - što se čeka? Uživajte u šetnji između riječkih zgrada…
Julija Lozzi Barković: Međuratna arhitektura Rijeke i Sušaka: usporedba i europsko okruženje
Proučavajući arhivske izvore te kritičkim propitivanjem postojeće znanstvene literature, autorica kronološki istražuje arhitekturu i urbanizam gradova koji su se između dva svjetska rata razvijali u različitim političkim režimima. Analizirajući cjelokupni graditeljski fond, autorica razmatra gospodarske, društvene i političke okolnosti tog vremena, utjecaj različitih arhitektonskih nacionalnih i međunarodnih škola te pluralizam stilova koji se pritom javlja.
Denis Nepokoj: Crkva svetog Vida: volim grad - poznam grad
Knjiga je četvrta publikacija u nizu projekta pod nazivom „Volim grad-poznam grad“ koji se održava u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja. Knjiga donosi detaljan prikaz crkve sv. Vida, ujedno i zaštitnika grada Rijeke, povijest njezine gradnje prema projektu isusovačkog arhitekta Giacoma Briana. U knjizi je također riječ o djelovanju isusovaca na riječkom području te njihovom utjecaju na području razvoja školstva, umjetnosti, znanosti te kulture, također donosi prikaz povijesti sakralne arhitekture s područja Primorsko-goranske županije. Knjiga je ilustrirana predmetima koji se nalaze u fundusu muzeja te predmetima iz isusovačke ostavštine toga područja.
Ema Aničić: RIP - Riječka industrijska priča = R.I.P. - Rijeka's Industrial Past
Monografija je bazirana na znanstvenom istraživanju Eme Aničić, u kojem se kataloški prikazuje cjelokupna povijest riječke industrijske baštine od 1750. godine do II. svjetskog rata: topografski od zapadne industrijske zone grada Rijeke prema istočnoj. Smisao ovog istraživanja predstavljenog monografijom jest doprinos poznavanju riječkih industrijskih lokaliteta, ukazivanje na njihov značaj i poticanje mogućih rješenja vezanih za budućnost kulturno – industrijske ostavštine po kojoj je Rijeka prepoznatljiva. Uz istraživačke tekstove Eme Aničić, uvrštene su reprezentativne fotografije Stanislava Beličke čije su fotografije predstavljale i okosnicu same izložbe u prostoru muzeja. Unatoč raskoši njegovih fotografskih detalja te fascinantnim i neuobičajenim vizurama koje su Muzej i potaknule da se upusti na rad u ovoj knjizi i izložbi, prevagnule su dokumentarne fotografije, one koje više govore o cjelini nego pojedinostima. Ova dvojezična monografija predstavlja uvid u sintezu bogate riječke industrijske prošlosti.
Rastko Schwalba: Igor Emili
Igor Emili riječki je arhitekt (rođen 9. kolovoza na Sušaku 1927. godine, umro 25. listopada 1987. godine u Rijeci). Autor je brojnih zgrada u Rijeci: zgrade "Kraša", Građevinsko-projektnog zavoda, Brodomaterijala II, Robne kuće Varteksa, Privredne banke, projekta obnove trsatskog kaštela, hotela "Uvala Scott" pokraj Kraljevice, "Parka" na Pećinama i mnogih drugih. Bavio se i slikarstvom i fotografijom. Monografija kojom je predstavljen život i rad ovog značajnog umjetnika sadrži i bogatu biografiju i bibliografiju.
Julija Lozzi-Barković: Secesija u arhitekturi Rijeke
Riječka secesijska arhitektura tema je autoričina dugogodišnjeg znanstvenog istraživanja, a kao rezultat toga rada nastaje knjiga Secesija u arhitekturi Rijeke. Govoreći o arhitekturi spomenutog razdoblja Julija Lozzi-Barković posebice ističe urbanistički razvoj grada, javnu i stambenu arhitekturu, te objekte za odmor i rekreaciju.
Ervin Dubrović: Ninoslav Kučan
Monografija o životu i radu istaknutog hrvatskog arhitekta dvadesetog stoljeća. U nekoliko poglavlja izneseno je njegovo stvaralaštvo, pobrojani natječajni radovi, projekti i realizacije te nagrade, priznanja i izložbe. Jedno poglavlje sadrži Kučanov životopis, a jedno mišljenja drugih, kolega i prijatelja, o njemu. Na kraju knjige je bibliografija, sažetak na engleskom jeziku te bilješka o uredniku i autoru teksta, Ervinu Dubroviću.
Skupina autora: Turska kuća - Casa Turca u Rijeci
Turska kuća izgrađena 1879. smještena je pored glavne riječke tržnice, na križanju ulica Giuseppea Verdija i Vatroslava Lisniskog. Kuća je poznata i pod nazivom palača Bartolich-Gelletich-Nicolaides, prema svojoj vlasnici Riječanki Antoniji Bartolich Gelletich, udovici kapetana Tommasa Gelleticha. Ona se 1891. udala za dvadeset dvije godine mlađeg turskog i grčkog konzula Nikolakija Nikolaki Effendija de Nicolaidesa. Godine 1906. na dotad jednostavnoj građevini podignut je četvrti kat i potkrovlje te redizajnirano pročelje u tada pomodnome orijentalnom stilu pod vodstvom arhitekta Carla Conighija, zaslužnog za neke od najreprezentativnijih građevina u Rijeci i Opatiji. Riječ je o neobičnoj mješavini historicizma, secesije i pseudoorijentalnih utjecaja s, u europskim okvirima, rijetkim primjerima kaligrafije četiri varijante arapskog pisma (nastalik, sulus, kufi i tugrai).
Nana Palinić: Riječka kazališta - nastanak, kontinuitet i značenje kazališnih zgrada i scenskih prostora u razvitku urbane strukture grada
Bogati uradak o kazališnim zgradama u Rijeci i njihovim utjecajima na gradsku vizuru. Prvu pravu kazališnu građevinu Rijeka dobiva 1764. g., u razdoblju baroka. Ono ima sve elemente tipičnog talijanskog baroknog kazališta pozornicu na kojoj se odvija igra, lože, a u sklopu kazališta nalazila se i igračnica. Kazalište je locirano izvan gradskih zidina, isprva kao samostojeća građevina, a kasnije kao jedna od kuća u nizu. Iz razdoblja baroka, 1783. g., potječe i nerealizirani projekt većeg kazališta, Teatra Nobile. Krajem XVIII. st. riječki patricij i rodoljub Andrija Ljudevit Adamić pokreće inicijativu za izgradnju novog, reprezentativnog kazališta koje bi trebalo zamijeniti postojeće. Tih kazališta danas nema, ali saznajte kako su živjela, okončala i što je slijedilo poslije njih.
Daina Glavočić, Jasna Rotim Malvić, Srđan Škunca: Riječka radnička naselja
Riječ je o prvoj knjizi posvećenoj specifičnom segmentu riječkog graditeljskog nasljeđa, koje svjedoči kako su socijalno osviještena društva i poslodavci u prošlosti, za razliku od današnjih, nastojali osigurati pristojne životne uvjete radnicima i njihovim obiteljima. Zanimljivo je da dio ovih kuća, podignutih za socijalno zbrinjavanje radništva, i danas nudi visok komfor stanovanja njihovim vlasnicima, bilo da je riječ o manjim radničkim vilama s vrtovima ili prostranim stanovima u zgradama kolektivnog stanovanja.