Apokaliptične knjige: invazije robota, zombija, virusa, svemiraca...
Tema apokalipse, kraja svijeta, onog trenutka nakon što je (gotovo) sve propalo golica maštu, pa možemo reći od početka čovječanstva. Donosimo mali izbor slatkiša s naših polica.
James Graham Ballard: Potopljeni svijet
Radnja ovog znanstveno-fantastičnog romana odvija se 2145. godine, kada su se zbog globalnog zatopljenja otopile zaleđene površine Zemlje, razina vode digla i potopila naseljeni dio planeta, a stanovništvo bilo prisiljeno iseliti se prema Južnom i Sjevernom polu... Ovakve se autorove utopijske vizije potopljenih gradova i prikaz modernog piratstva u današnje doba i ne čine kao fantastična nagađanja, a djelo se doima kao svojevrsna "obrnuta evolucija" koja se zbiva kako u svijetu tako i u ljudskom umu, što otvara prostore mogućeg povratka u same biološke korijene čovječanstva. Ovaj svjetski poznat engleski romanopisac i novelist, autor dvadesetak romana i isto toliko zbirki kratkih priča, ugledni je član pokreta u znanstvenoj fantastici Novi val (New Wave), a suvremeni ga teoretičari književnosti drže predstavnikom postmodernizma u znanstvenoj fantastici.
Marie Lu: Legenda
Radnja prvog dijela ove distopijske trilogije za mlade događa se u nedefiniranoj budućnosti u kojoj je Zemlja uništena poplavama i potresima. Na području zapadnog dijela nekadašnjih Sjedinjenih Američkih Država osnovana je Republika, vojna diktatura na čelu s Elektorom Primom. Među siromašnim dijelom stanovništva, koji si ne mogu priuštiti cjepivo, hara smrtonosna bolest Pošast koju izazivaju mutirani virusi. Nakon što je s deset godina pao na Kušnji, testiranju kojem pristupaju svi stanovnici Republike, 15-godišnji Day postaje najtraženiji kriminalac. June je čudo od djeteta, jedina osoba koja je postigla maksimalan broj bodova na Kušnji. Nakon što Day ubije njezina brata, June postaje agentica u vojnoj službi i kreće u potragu za njim. Kad ga uhvati i zatvori, June počinje shvaćati da umjesto mržnje prema Dayu gaji sasvim druge osjećaje. Neke njegove sumnje vezane uz Republiku i Pošast i njoj otvaraju oči kako bi spoznala pravu istinu o vrijednostima kojima je bila odana cijeli život.
Bernard Beckett: Postanak
Radnja ovog distopijskog trilera događa se u drugoj polovini našeg stoljeća, koje je loše završilo nakon kataklizmi i epidemija koje su opustošile svijet. Na otoku Aotearoa žive preostali građani Republike koja je brižno čuvana od ostatka svijeta. Izgradio ju je Platon, poslovni čovjek i milijarder. Njegovi građani su sigurni, ali nisu slobodni jer žive u potpunoj izolaciji. U romanu se istine o zastrašujućem totalitarnom svijetu isprepliću s brojnim filozofskim zagonetkama.
Herbert George Wells: Rat svjetova
U romanu engleskog pisca znanstvene fantastike objavljenom 1898. godine , riječ je o zločinu i teroru u kozmičkim razmjerima - Marsijanci s obzirom na sve hladniju, time i teže podnošljivu zimu na svojoj planeti planiraju invaziju na Zemlju. Zemaljsko se stanovništvo prema prvim pristiglim kolonijama odnosi gotovo nezainteresirano, no takav stav postepeno se zamjenjuje panikom, masovnim strahom i bijegom.
John Wyndham: Dan trifida
Jedan od najpoznatijih znanstveno-fantastičnih romana "zlatnih godina" SF-a (od kasnih tridesetih do kraja pedesetih godina 20. stoljeća) eksploatira temu globalne katastrofe. Riječ je o invaziji hodajućih biljki-mesoždera koje napadaju meteorskom kišom oslijepljene ljude. Rijetki pojedinci koji su slučajno sačuvali vid predvode preživjele u borbi za opstanak čovječanstva i ponovnu izgradnju civilizacije na Zemlji. Roman je nastao pod očiglednim utjecajem hladnoratovske atmosfere tog doba pa i počinje od spekulacije kako su trifide posijali ruski bioinženjeri. Prema ovom predlošku u Velikoj Britaniji proizveli su radioseriju, TV seriju i cjelovečernji film.
Stephen King: Mobitel
Najnoviji roman vrhunskog "suspense" autora govori o kataklizmi koja se širi mobilnom mrežom. Naime, u jednom danu nepoznati virus koji djeluje preko mobilne mreže među ljudima koji se koriste mobitelima širi ludilo ili ih pak tjera na samoubojstvo. Mladi crtač stripova Clayton Riddell, upravo je prodao svoj projekt jednoj od najvećih izdavačkih kuća, kada je Impuls počeo svoj ubojiti pohod. U prvim satima užasa Clayton pokušava naći put kući iz poludjelog Bostona, do gradića u Novoj Engleskoj gdje su njegova žena i sin možda preživjeli opću ludnicu. Na putu kroz poharanu Ameriku, Clayton i mali broj preživjelih pokušava uzvratiti udarac...
Justin Cronin: Prijelaz
U okviru tajnog vojnog projekta Sigurnosnih službi SAD-a, zatvorenici osuđeni na smrt podvrgnuti su medicinskim eksperimentima zbog razvoja super-oružja: vrste virusa koji će vojnicima omogućiti brže zacjeljivanje ozljeda i skratiti vrijeme oporavka. Nakon što eksperiment izmakne kontroli, svijet se u jednoj jedinoj noći zauvijek mijenja. Umjetno proizvedena vampirska stvorenja zauzimaju Zemlju koja s vremenom počinje poprimati prahistorijska obilježja prostora na kojem se predatori i njihove žrtve bore za preživljavanje. Stotinu godina kasnije, u Prvoj koloniji, malobrojni preživjeli ljudi žive u gradu opasanome bedemima, prema pravilima Jedinoga zakona, pod svjetlima reflektora, ne izlazeći izvan zidina i ne napuštajući sigurnost svojih domova. Koliko oni znaju, osim njih na Zemlji više nema nikoga. Njihovim životima vlada strah od neizvjesne budućnosti. Nakon što u njihovu koloniju ni od kuda doluta djevojčica - Amy, sve se mijenja... Pustolovna epska saga, gusta mreža mitologije i zagonetki, triler o postapokaliptičnom svijetu zarobljenom u okrutnoj stvarnosti izazvanoj ljudskim snovima o besmrtnosti.
Suzanne Collins: Igre gladi
Igre gladi prvi je naslov iz trilogije. Radnja se događa u neodređenoj budućnosti u kojoj na mjestu uništenih Sjedinjenih Američkih Država postoji Panem - država podijeljena na 12 okruga i vladajući Kapitol. Kao podsjetnik na neuspjeli ustanak, svake godine Kapitol nasumično odabire dvoje mladih iz svakog okruga kako bi sudjelovali u Igrama gladi. Igre su koncipirane kao veliki reality show sa samo jednim ciljem - ostati živ pod svaku cijenu. U dvanaestom, najsiromašnijem okrugu živi 16-godišnja Katniss. Kada njena mlađa sestra bude izvučena za sudjelovanje u Igrama, ona se dobrovoljno javlja da ju zamijeni. Od toga trenutka za nju počinje nemilosrdna borba za goli život isprepletena raznim smicalicama koje smišljaju Igrotvorci. Neka Igre počnu!
Walter M. Miller: Hvalospjev Leibowitzu
Ovo remek-djelo Waltera Jr. Millera, koji je na SF sceni ostao samo sedam godina (1950 - 1957) objavljeno je 1960. god. Prvotno je objavljen kao tri zasebne novele između 1955. i 1957. Taj roman je jedno od onih djela posredstvom kojih je SF izašao iz paraliteralnog geta. Uvodeći po prvi put u SF teološku perspektivu, Miller gradi sliku ljudske zajednice šest stotina godina nakon nuklearne katastrofe. Male samostanske zajednice pojavljuju se kao začeci otoka civilizacije, razorene globalnom katastrofom, a time i novog povijesnog ciklusa.
Kurt Vonnegut: Kolijevka za macu
Doktor Hoenikker je znanstvenik izoliran od svijeta, predan svome radu ali potpuno nesvjestan etičkih posljedica koje imaju njegovi izumi. Led devet najnoviji je izum, tvar koja u kontaktu s vodom sve pretvara u led i prijeti uništenjem čitavog planeta... Autor u ovome romanu ironizira dostignuća znanosti koja s jedne strane predstavljaju napredak ljudskog roda, a s druge strane uzrokuju globalne katastrofe i nezaustavljivo vode svijet u propast.
Margaret Atwood: Gazela i Kosac
Roman ove suvremene kanadske spisateljice priča je o troje prijatelja-ljubavnika: Snježnom, jedinom preživjelom nakon "smaka svijeta", Koscu, vrhunskom znanstveniku i njegovu prijatelju iz djetinjstva i Gazeli, djevojci koju su obojica voljeli. Događaji koji dovode do velike kataklizme retrospektivno se izmjenjuju sa svijetom nakon katastrofe, čijim opustjelim predjelima i kojim haraju opasne UV zrake, tumara Snježni u svakodnevnoj potrazi za hranom i vodom. Zajedno s njim su Koščeva djeca, bića nastala genetskim inženjeringom, gotovo posve lišena ljudskih osobina. Roman je svojevrsni futuristički prikaz poraza čovječanstva, nestanka društvenih i civilizacijskih vrijednosti, apokaliptična vizija čovjeka koji nakon što je doživio vrhunac tehnologije i upravljanja prirodom postaje ponovno primitivna životinja s primarnim životnim potrebama.
Max Brooks: Svjetski rat Z: usmena povijest Rata protiv zombija
Kroz seriju intervjua sa živim ljudima i njihovim svjedočanstvima, autor opisuje zombi apokalipsu. Zombiji su tako umalo pobijedili čovječanstvo, no pojedinci i skupine uspjeli su preživjeti zahvaljujući herojima među njima. Intervjui opisuju početak infekcije, borbu i obnovu nakon rata te učinkovite i inovativne strategije kojima su se preživjeli koristili...
Richard Matheson: Ja sam legenda
Roman američkog autora znanstveno-fantastične, horor i fantastične proze i scenarija objavljen još 1954. godine doživio je tri filmske adaptacije: 1964. (The Last Man on Earth), 1971. (The Omega Man) i 2007. pod naslovom “Ja sam legenda” u kojem glavnu ulogu igra Will Smith. Radnja romana je smještena u Los Angeles, u 1976. godinu koja je u vrijeme nastanka romana bila budućnost. Ovo djelo imalo je velik utjecaj na razvoj suvremenog vampirskog/zombi žanra kao i na popularizaciju teme globalne apokalipse uzrokovane neizlječivom zarazom.
Daniel H. Wilson: Robopokalipsa
Moćna umjetna inteligencija Arhos širi se putem Interneta te počinje kontrolirati kompletnu tehnološku infrastrukturu koji su ljudi stvorili. Nekoliko pojedinaca u različitim zemljama primjećuju neobične promjene u svojim robotima, no ljudi će prekasno shvatiti da su roboti započeli rat protiv njih sa željom da ih u potpunosti unište. Morat će se ujediniti kako bi se obranili i uzvratili udarac…
Paolo Bacigalupi: Djevojka na navijanje
Roman koji je osvojio sve žanrovske književne nagrade može se čitati kao znanstvenofantastična pustolovina ali i kao veličanstveni manifest protiv genetičke preinake biljnih i životinjskih organizama, uključujući ljude. Radnja se odvija u postapokaliptičnom Bangkoku u globalnim uvjetima potpuno iscrpljenih zaliha fosilnog goriva, podignute razine svjetskih mora, izumiranja cvjetnih jestivih biljaka usporedo s nezaustavljivim širenjem naprednih virusa ptičje gripe, zaraznih gljivica i genetički preinačenih štetočina. Svijetom zahvaćenim zarazama i glađu vladaju GMO korporacije od kojih se neke male enklave, poput u ovom slučaju Tajlanda, brane ekstremnom izolacijom i totalitarnim sustavima vladanja.
Paul Auster: U zemlji posljednjih stvari
U svom dugom pismu kući Anna Blume izvještava o potrazi za davno izgubljenim bratom, koja je dovodi u neimenovani, opustošeni grad koji propada u katastrofalnoj ekonomskoj krizi. Zamislimo američki velegrad u bliskoj budućnosti, u kojem obitavaju gotovo isključivo beskućnici, skvoteri u polusrušenim zgradama i pljačkaši umrlih koji leže na ulicama. Klubovi samoubojica nude različite mogućnosti i pogodnosti za umiranje, bogataši su napustili grad, a ostali preživljavaju u kolopletu pljački, primitivne robne razmjene i sitnih zarada
Emily St. John Mandel: Postaja Jedanaest
Smrt poznatog glumca Arthura Leandera, koji umire tijekom izvođenja predstave „Kralj Lear“, duboko potrese sve koji su ga poznavali. Te noći, na aerodrom dolazi zrakoplov čiji se putnici odmah prijavljuju u bolnicu zbog neobične bolesti. Ubrzo, smrtonosna gripa pokosi cijeli grad, dok se malobrojni preživjeli moraju boriti za goli opstanak. Petnaest godina poslije, Kirsten Raymonde, djevojka koja je kao mala svjedočila smrti Arthura Leandera, sada je glumica u Putujućoj simfoniji – trupi glazbenika i glumaca koji prolaze kroz opustošena mjesta u novom svijetu, izvodeći predstave i koncerte. Njihovo djelovanje pokušat će osujetiti misteriozni prorok koji surovo kažnjava sve koji odluče napustiti njegovu sljedbu. Dok članovi trupe nestaju jedan za drugim, Arthur postaje nit koja ih povezuje i koja bi im mogla spasiti život…
Cormac McCarthy: Cesta
Poslijeapokaliptična priča u kojoj otac i njegov malodobni sin putuju na jug cestom preko ostataka uljudbe i života, pokušavajući u strahu i u pepelu među kanibalima i stravičnim slikama na svakom koraku preživjeti bez igdje ikakve pomoći. Dječakova majka počini suicid prije njihova puta osjetivši bezizglednost situacije. Na tom putu sin želi pomoći svakom koga sretnu i tko ih slijedi. Otac nastoji sačuvati svog potomka, ali u apsurdnim situacijama želi mu smrt kao ne bi i on postao očajna žrtva. Poruka humanosti i iskra života stvara se upravo u nemogućoj atmosferi nepoznate katastrofe.