Torpedo 1936

Njujorške ulice, Velika depresija, mračan svijet podzemlja. Bujne žene, Colt Government kalibra 45 i ubojica bez skrupula: stanoviti Luca Torelli, poznatiji kao Torpedo. Od tih su sastojaka Enrique Sánchez Abulí i Jordi Bernet izgradili najbolji kriminalistički strip u posljednja tri desetljeća, najprevođeniji i najčitaniji španjolski strip na svijetu. Torpedo priča priču o useljeniku talijanskog podrijetla, plaćenom ubojici koji u doba Velike depresije dijeli svoju verziju pravde na ulicama New Yorka. Nasilan tip, zlikovac među zlikovcima, okružen lijepim ženama i lošim tipovima koji mu život čine lakšim ili težim, kako se uzme.

Sada su, prvi put na hrvatskom, sve njegove stranice skupljene u dva toma, kronološki poredane, nanovo skenirane, s ciljem da ovo izdanje postane definitivno izdanje. Ujednačena je tipografija i izbrušeni su detalji koji su, kako je strip izvorno izlazio u nastavcima u časopisima, narušavali sklad cjeline. Abulíjeva ironija i smisao za humor, popraćeni odvažnim igrama riječi, savršeno se slažu s kistom Jordija Berneta, velikog majstora za crno-bijelo, čineći istinsko umjetničko djelo. Ključni naslov svake biblioteke, nezaobilazan u kolekciji čitatelja stripa ili ljubitelja kriminalističkog žanra.

Thorgal

Strip serijal kojeg su kreirali slavni strip autori Jean Van Hamme i Grzegorz Rosiński. Prvi put je objavljen u magazinu Tintin 1977. godine, a u formi albuma 1980. objavio ga je francuski izdavač Le Lombard. Strip je vrlo brzo postao iznimno popularan i doživio je brojna izdanja na različitim jezicima u mnogim zemljama. U ovom stripu su objedinjene mnoge teme i žanrovi, od nordijske mitologije i legende o Atlantidi, do tema iz suvremene znanstvene fantastike uz elemente horora i pustolovine. Radnja je smještena u prošlost, među Vikinge i njihovu mitologiju koja se miješa sa stvarnošću.

Ali to nije sve. Thorgal je dijete zvijezda, potomak drevne, razvijene civilizacije koja je napustila Zemlju nakon kataklizme. Dakle, strip je mješavina povijesti, skandinavske mitologije i naučne fantastike, a u pojedinim epizodama ima elemenata horora, pa čak i westerna. Thorgal u početku nije bio zamišljen kao serijal, ali mu je popularnost donijela sada već dugačak život. 

Alvar Mayor

Alvar Mayor je remek-djelo Carlosa Trilla i Enriquea Breccie smješteno u Peru u doba španjolskih konkvistadora. Prateći protagonista otkrit ćemo svijet istovremeno udaljen i blizak našemu, u kojem pustolovina prelazi u čaroliju, a snovi na nevjerojatan način postaju stvarnost.

Comanche

Comanche, nasljednica ranča Tri šestice, daje sve od sebe da opstane. Hrabrost te mlade žene čvrstog karaktera, međutim, nije dovoljna da sačuva imanje od najavljenog bankrota. Jednog dana, niotkuda, pojavljuje se izvjesni Red Dust. Povedena tihom snagom tog neznanca, Comanche ga upošljava da vodi ranč. Kako bi se suočio s opasnostima i tuđom pohlepom, on unajmljuje pomoćnike.

Njihovi pravi karakteri otkrivat će se postepeno u avanturom nabijenim epizodama ovog izvanrednog vesterna, smještenog u Wyoming 19. stoljeća, iz pera belgijskih strip legendi Grega i Hermana. Comanche se u svom žanru ističe ponajprije smjelim, ekspresivnim Hermanovim crtežom.

Jeremiah

Amerika u bliskoj budućnosti. Posljedice rasnih nemira iz temelja su promijenile krajobraz. U tom svijetu lutaju Kurdy i jeremiah. Oni nisu heroji, niti to žele biti. No, potencijalu se ne može pobjeći… Prijateljstvo Kurdyja i Jeremiaha nikada neće biti pravo prijateljstvo. Jer oni sa tako različitim i obojica s pomalo iskrivljenim svjetonazorima jednostavno ne mogu biti oslonac jedno. Unatoč tome jedan ne bi mogao bez drugoga.

Da Jeremiah nema Kurdyja vrlo bi brzo poginuo ili bi ga taj nemilosrdni svijet jednostavno pregazio, a da Kurdy nema Jeremiaha vjerojatno bi poginuo u nekom suludom napadu ne neku kuću ili bi ga izrešetali lovci na glave ili neka banda. U postapokaliptičnom svijetu Jeremiaha ne postoje dobri i loši. Svi su dobri i svi su loši, ovisno o kutu gledanja. Ubojica ili tiran su jednaki svojoj žrtvi. Nema pravde u borbi, služi se svakovrsnim oružjima ovisno o tome što se ima.

Ken Parker

29.12.1868 godine Kenneth Parker i njegov mlađi brat Bill dolaze do «Trading post»-a u Montani da bi prodali kože i nakon toga upadaju u zasjedu u kojoj Bill biva ubijen. Ken je preživio napad i odmah nakon što je povratio svijest kreće tragom ubica, a njihov put ga vodi sve do Foth Smitha, tvrđave «Plavih bluza» unutar indijanskog rezervata plemena Chayenne, upravo u momentu kad je taj ponosan narod umoran od neispunjenih obećanja «velikog bijelog poglavice iz Washingtona» odlučio umrijeti boreći se, kao ponosni ratnici…

Ken Parker - serijal što su ga 1977. kreirali Giancarlo Berardi i Ivo Milazzo, zauzima bitno mjesto u povijesti talijanskog, a i svjetskog, stripa. Traper, vojni izviđač, šerif, bjegunac, detektiv, pisac... Ken je Parker sve samo ne klasičan heroj Divljeg zapada. Čitatelje je osvojio baš tom nesposobnošću da bude junak i "profesionalni" pustolov, svojom bliskošću "običnome" čovjeku, mogućnošću da pogriješi, mudrošću kojom takve greške priznaje, ironijom i samokritikom, unutarnjim borbama, razmišljanjima, sumnjama te vrlinama poput velikodušnosti, dobrote, prijateljstva, odanosti, altruizma, hrabrosti, idealizma, optimizma i samostalnosti.

Prince Valiant

Svjetski poznat i omiljen strip o pustolovinama princa Valianta, koji živi u doba kralja Artura i vitez je Okruglog stola. Odličan crtež, napeta radnja i ljudskost Fosterova epa, osigurali su mu istaknuto mjesto na strip sceni, a autoru pribavili brojne svjetski značajne nagrade. 1954.g. na osnovu stripa snimljen je film. U prvom svesku stripa kralj Aguar, vladar Thule, prognan je u Britaniju. Njegov sin, princ Valiant, radoznao, hrabar, vatren i plemenit mladić, u potrazi za pustolovinama napušta sumoran dom u močvarama.

Nakon pobjeda nad močvarnim i morskim čudovištima i uspješnih okršaja sa pljačkašima, spašavanja prijatelja viteza iz kandži okrutnih otmičara, a potom i od bračnih planova moćne čarobnice, srce mu se slama zbog djevojke čije roditelje spašava od bande koja je zauzela njihov zamak. Pošto se domišljatošću koliko i hrabrošću iskazao i u borbi protiv Sasa, kralj Artur proglašava ga vitezom Okruglog stola. Valiant potom pomaže ocu da se vrati na prijestolje Thule, a uspješno rješava i jedan ljubavni slučaj. Prikaz života i rada autora priređen je prema knjizi "Hal Foster", Briana M. Kanea.

Čudovište iz močvare

Evo zašto je Alan Moore, iako Britanac, najbitnija ličnost suvremenog američkog stripa u sveščićima: do njega su scenaristi (pa i oni koji su stvorili najveće stripovske ikone) bili samo najamna i zamjenjiva radna snaga. Nakon njega su postali gotovo pa rock-zvijezde. A Moore je sve to postigao naizgled jednostavnim trikom, elementarnim literarnim alatom pristupanja svakome liku kao da je osoba. Svakome, pa tako i od močvarnoga bilja sazdanom stvorenju Lena Weina i Bernija Wrightsona koje su dotad svi, pa i njegovi tvorci, tretirali kao jedva malo više od cool nemani.

"Kako bih razmišljao da sam Čudovište iz močvare", upitao se Alan Moore. I odgovorio: "Shvatio bih da ne mogu postojati." Na toj jednoj misli, na ozbiljnom uživljavanju u svima nam dragu djetinju igračku, počeo se graditi međunarodni ugled Alana Moorea. Nakon što je napisan "Sat anatomije", Čudovište iz močvare više nije bilo isto, ali više nije bio isti ni strip u sveščićima. A to je bio samo početak...

Inkal

Inkal izgleda poput melanža svih klasičnih motiva znanstvene fantastike – prebujale civilizacije na pragu propasti, zlatne dekadencije u središtu galaktičkog carstva, plemenitih junaka, nesmiljenih ubojica, žena koje su etalon ženstva, nemani koje su ljudi i ljudi koji su nemani, bitaka koje odlučuju o sudbini postojanja i konačnog pogleda u obraz Boga – pomiješanih s halucinantnim vizijama potpirenim pejotlom i vrelim meksičkim suncem, a obješenih o vrat Johnu Difoolu, nevoljkomu junaku, nedoraslu čovjeku kojeg savjest prati u vidu betonskoga papagaja ... ali INKAL nije samo to.

Inkal je nastupni strip Alejandra Jodorowskog; djelo prvo, ali već ambiciozno preko svake mjere, pionirski ciklus albuma zamišljenih kao roman koji će promijeniti način na koji francusko tržište razmišlja o stripu. Inkal je i Moebius na vrhuncu stvaralačke snage, strip u kojem poetika svih kratkih i dužih stripova koje je Jean Giraud objavio pod tim pseudonimom doseže sintezu i rađa svemir čija će kompleksnost i do danas ostati nedosegnuta. Inkal je remekdjelo stripa, na hrvatskom jeziku dostupno prvi put, u cjelovitom opsegu i izvornom koloru, te popraćeno opsežnim analitičkim komentarom.

Potraga za Pticom vremena

Bio jednom, vrlo davno, u burnom kraljevstvu Akbara, prokleti bog po imenu Ramor, kojeg su njegova božanska braća uspjela zatočiti u školjku. Čitajući Knjigu magije, princeza-čarobnica Mara otkriva magičnu formulu kojom zauvijek može vezati Ramora za školjku. No, za to joj je potrebna Ptica vremena! Slavni vitez Bragon, njezin nekadašnji zaručnik, kreće u potragu za Pticom te sa sobom vodi i zanosnu Hermelinu, Marinu kćer. U toj im se pustolovini prepunoj opasnosti i izazova pridružuju mnogi junaci. Trebat će im velika hrabrost da se dokopaju daleke, nepoznate zemlje u kojoj se krije čudesna Ptica vremena...

Rip Kirby

Alex Raymond (1909. – 1956.) smatra se, uz Miltona Caniffa i Hala Fostera, jednim od tri velikana novinskog avanturističkog stripa. Raymondov prvi veliki strip bio je Flash Gordon 1934. Rip Kirby najavio je veliki tematski i crtački pomak od tog klasika znanstveno-fantastičnog stripa. S Ripom Kirbyjem Raymond je ujedinio svoj jedinstveni crtež kistom, dinamični pristup pripovijedanju i filmsko kadriranje koje je nedostajalo statičnom Flashu. Promovirao je novi stil crtanja – kinematografski fotorealizam – koji je ostavio snažan dojam na crtače poput Stana Drakea, Leonarda Starra, Ala Williamsona i Neala Adamsa.

Sabrane pasice Ripa Kirbyja prva su cjelovita, arhivska zbirka ovog poslijeratnog i postmodernog klasika Alexa Raymonda. Raymond ga je kreirao 1946., nakon aktivne vojne karijere u marincima tijekom Drugog svjetskog rata. Novinske su pasice o Ripu Kirbyju unijele svježu krv u žanr kriminalističkog stripa, potpuni zaokret od tadašnjeg hladnog i žestokog stila detektivske fikcije. Rip Kirby je pametan i profinjen, no ipak čovjek. Često na tehnike rješavanja zločina primjenjuje znanstvene metode, ali se upušta i u akciju – Kirby je oličenje američkog sportaša i odlikovani ratni heroj.

Na scenariju je sudjelovao i Ward Greene, pa strip često govori o suvremenim problemima, poput ilegalnog trgovanja djecom ili pokušaju da se ograniči gomilanje atomskog i biološkog oružja. Sporedne ulo­ge igraju Desmond, Ripov batler i pomoćnik, te mnogo zadivljujućih ženskih likova, posebno Ripova djevojka, Honey Dorian, te crnokosa i prikladno imenovana Pagan Lee. Modno osviješten, Raymond je u novinske pasice unio šik i šarm mode poraća i ranih pedesetih.

Sandman

Strip Sandman scenarista Neila Gaimana, jednoga od najprodavanijih svjetskih autora stripa prema New York Timesu, najznačajniji je strip devedesetih godina. Kao bogata mješavina modernih mitova i mračne fantastike u koju su neprimjetno utkani suvremena književnost, povijesna drama i legende, Sandman se također smatra jednom od najoriginalnijih i umjetnički najambicioznijih serija modernoga doba. Do svoga svršetka 1996. znatno je pridonio umjetničkom sazrijevanju stripa, a sam postao fenomen pop-kulture.

Ovaj klasik stripa Fibra predstavlja u ultimativnom izdanju. Prva od četiri prekrasno dizajnirane knjige donosi prvih dvadeset sveski Sandmana s posve novom i od autora odobrenom bojom na prvih osamnaest brojeva, mnoštvom nikad prije objavljenih materijala, uključujući cjelovit prijedlog serije, galeriju dizajna likova koje su crtali Gaiman i crtači prvih varijanti Sandmana, kao i čitav scenarij za 19. broj Sandmana, "San Ivanjske noći", nagrađen s World Fantasy Award. Uz scenarij su priložene i reprodukcije originalnih crteža olovkom Charlesa Vessa.

Corto Maltese

Corto Maltese, šutljiv kapetan, putovao je početkom 20. stoljeća (1900-1920.). On je "skitnica sa zlatnim srcem", tolerantan i sućutan prema slabijima. Rođen je u Valletti 10. srpnja 1887. kao sin britanskog mornara iz Cornwalla i ciganske vještice s Gibraltara. Kad je u djetinjstvu shvatio da ima prekratku liniju života na dlanu, sam je urezao dulju, čime je pokazao da sam bira svoju sudbinu. Iako ne odustaje od nepristranog stava, Corto nagonski podržava oštećene i potlačene.

Corto Maltese utjelovljuje autorovu skeptičnost prema nacionalnim, ideološkim i vjerskim podjelama. Corto prijateljuje s ljudima iz svih društvenih slojeva, uključujući ruskog ubojicu Rasputina, britanskog baštinika Tristana Bantama, vudu-svećenicu Zlatoustu i češkog akademika Jeremiju Steinera. Također poznaje i susreće razne povijesne ličnosti, poput Jacka Londona, Ernesta Hemingwaya, Hermanna Hessea, Butcha Cassidyja, ruskog bijelog generala Romana von Ungen-Sternberga i Turčina Enver-Pašu. Njegovi znanci ga jako poštuju, kao npr. Staljin, koji ga je oslobodio od uhićenja kad mu je prijetilo smaknuće na granici Turske i Armenije. Priče o Cortu Malteseu kreću se od povijesnih avantura do okultnih dijelova snova. On vidi smrt Crvenog Baruna, pomaže amazonskom plemenu Jivaro u Južnoj Americi, bježi od fašista u Veneciji, ali i pomaže Merlinu i Oberonu u obrani Britanije te posjećuje izgubljeni kontinent Mu. 

Bluebery

Otkad se prvi put pojavio, Blueberry nije uobičajeni junak Divljeg zapada. On je pravi anti-junak. Pije, puši, griješi, ponekad donosi nerazborite odluke. No, kada vidi da nešto treba učiniti, toga se uhvati s tvrdoglavom predanošću. Zato što je u divljim prostranstvima zapada ta tvrdoglavost često jedino što razlikuje žive od mrtvih… Europski vestern strip izlazi od 1963. godine, a donosi uzbudljivu priču o opskurnom vojniku - poručniku čije je ime Mike Steve Blueberry i koji je sudionik događanja u burnim vremenima građanskog rata i bitaka sa Indijancima na Divljem zapadu u drugoj polovini 19. stoljeća.

Riđobradi

Karibi s kraja XVII. i početka XVIII. stoljeća bili su područje kojim su vladali pustolovi svih boja i zastava. No samo će jedan od toga soja uistinu zavladati i svijetom stripa - Riđobradi gusar. Jedna od najpoznatijih kreacija dvojice velikih zaljubljenika, kako u more tako i u pomorstvo -Jeana Michela Charliera i Victora Hubinona, svoju premijeru doživjela je u prvom broju slavnoga strip tjednika "Pilote" 1959. godine. Riđobradi biblioteka sadrži kompletne priče Riđobradovih i Ericovih pustolovina. Knjige su objavljene po uzoru na izvorna izdanja, u boji, bez izbačenih stranica ili kadrova, kompletne i s originalnim naslovnicama.

Bone

Ovaj duhoviti strip serijal, čije objavljivanje počinje 1991. godine, prati zgode trojice rođaka Fonea, Phoneya i Smileya, koji su netom prognani iz rodnog Bonevilla zbog brojnih Phoneyevih prevara i prljavih poslova. Kombinirajući elemente stvarnosti, fantasyja i humora, uz dopadljivu vizualnu jednostavnost triju glavnih likova, autor je stvorio vrlo uspješnu epsku fantasy sagu, koja s crtačke strane spada u sam vrh američkog humorističkog stripa. Treća knjiga stripa "Bone" i dalje prati zgode triju bratića - Fonea, Phoneya i Smileya.

U ovom nastavku Phoney i Smiley morat će "platiti danak" zbog lažiranja "Kravlje utrke", pa će ih Lucius povesti u obližnje mjesto da pošteno odrade svoj dio oklade. Međutim, u šumi će ih presresti opasna čudovišta znana kao Dlakavci. U međuvremenu, dobroćudni i naivni Fone, zaljubljen u lijepu Thorne, koji ostaje na farmi, otkrit će da se baka Rosie čudno ponaša…

Blacksad

Ovaj serijal, nakon studenog 2000. godine, kada je u Francuskoj objavljena prva epizoda "Negdje među sjenama", vrlo brzo postiže iznimnu popularanost u europskim razmjerima. Riječ je o svojevrsnom je strip noiru s klasičnom kriminalističkom potkom - zločin i potraga za krivcem, smješteni u obskurno okruženje New Yorka. Zanimljivo je da su svi likovi životinje s ljudskim osobinama, koje su, pak, povezane s njihovim životinjskim odlikama.

Tako, primjerice, glavni junak - privatni detektiv John Blackside ima obličje crne mačke-pume, uz neizbježni dugački ogrtač, kravatu i lažnu iskaznicu s pseudonimom Blackmore. Za razliku od scenarija (Juan Diaz Canales) koji je poprilično predvidljiv, kritičari iznimno hvale crtežJuanjoa Guarnida, koji smatraju briljantnim, kao i njegovo majstorsko umijeće kadriranja. U prvoj epizodi serijala privatni detektiv John Blackside istražuje ubojstvo Nathalije Wilford, popularne glumice i svoje bivše djevojke. Međutim, uskoro će biti upozoren od strane lokalne policije da odustane od slučaja te će se tako naći na "ničijoj zemlji", gdje su i policija i ubojica protiv njega...

Mort Cinder

Londonskog antikvara Ezru Winstona misteriozni znakovi odvode do grobnice pogubljenika po imenu Mort Cinder. Mort se vraća iz smrti kako bi odvukao Ezru u sumorne avanture i kako bi mu pričao priče koje su se dogodile u davnim vremenima. Mort Cinder, remek-djelo scenarista Héctora Germána Oesterhelda i crtača Alberta Breccie, prvi put se pojavio 1962. godine u časopisu Misterix. Ovom se knjigom ovaj klasik svjetskoga stripa vraća domaćoj publici i to po prvi put u kvalitetnom i reprezentativnom izdanju dostojnom svog ugleda.

Nošeni vjetrom

Ova povijesna i pomorska pustolovna serija smještena u 18. stoljeće pripovijeda nam neobične i tragične Isine avanture. Ta mlada djevojka kojoj su oteli identitet bila je predodređena za lagodan život u aristokratskom okruženju. Kako bi se osvetila i pobjegla, Isa bira progonstvo. Nošena vjetrom oceanskim prostranstvima, Isa preživljava ratove, upoznaje zatvore i otkriva sve užase trgovine robljem, koja donosi bogatstvo objema Amerikama i Antilima. Iako su joj sva ta iskušenja ostavila ožiljke koje će zauvijek nositi, Isa će voljeti život jednako strasno. Isa će voljeti muškarce. Isa će voljeti žene… No ponajviše od svega, voljet će svoju slobodu. I plamen njezina buntovna duha nikada neće ugasnuti.

Oslanjajući se na iznimno bogatu dokumentaciju, François Bourgeon minucioznim stilom opisuje život na moru i užase trgovine crnim robljem. Suočavajući se sa svijetom kojim vladaju muškarci, često kukavni i surovi, njegova junakinja Isa pokazuje golemu odlučnost i začuđujuće moderan svjetonazor. Preko trnovitog životnog puta Ise, mlade žene iz 18. stoljeća suočene s predrasudama toga doba, François Bourgeon oslikava portret slobodne i strastvene žene, nezaboravne junakinje povijesnog stripa, u kojemu se isprepliću pustolovina, humanizam i ljubav prema moru.

Matteo

Jean-Pierre Gibrat još nam jednom donosi zaraćeni svijet. Ispred kulisa juga Francuske u doba Prvog svjetskog rata bezumni se pokolj ne najavljuje iskreno: ljudi slave pobjedu već u trenutku proglašenja opće mobilizacije. Dobro, ne baš svi, neki su pomalo skeptični poput protagonista Mattéa i njegove majke, španjolskih imigranata koji su se u Francuskoj nastanili zbog anarhističkih ideala pokojne glave obitelji. Razum i skepsa se, nažalost, znaju poljuljati, a kako ih bolje podrivati nego osjećajima? Jer Juliette, Mattéova velika ljubav, baš i ne cijeni pacifizam... Barem ne kod Mattéa.

Rovovi se naslućuju, a ratno ludilo odnosi se prema ljudskim sudbinama kao prema sitnim zupčanicima u ogromnom stroju, nezamjenjivim zupčanicima makar im jedina svrha bila da puknu u pravom trenutku. I sam kraj pokazuje da Mattéova sudbina zapravo nijednom nije u njegovim rukama, osim u onih nekoliko trenutaka u kojima ga ljudi koji ga vole iskreno nazivaju "prevelikom budalom".