Prvih pet kronološki, ostalih pet i bonus pripovjedačkom preciznošću, različitim značenjima, radošću, melankolijom, opakošću, gubitkom dostojanstva, maštovitošću, fantastičnim i stvarnim bićima, duhovitošću, savršenom izvedbom priče.

Arthur Conan Doyle: Sherlock Holmes kolekcija

Sherlock Holmes privatni je detektiv koji se pojavljuje kao glavni lik u nizu književnih djela škotskog pisca sir Arthura Conana Doylea. Holmes je čuven po rješavanju slučajeva pažljivim promatranjem i logičkim zaključivanjem, te se često bavi problemima koji su za druge istražitelje preteški, koristeći se pritom forenzičkim naukama. Čuven je i kao majstor prerušavanja i često koristi tu sposobnost u rješavanju slučajeva. Holmes se pojavljuje u 4 romana i 56 pripovijetki, a prvi se put pojavio 1887. u romanu Studija u grimizu. Godine 1890. objavljen je drugi roman, Znak četvorice. Holmes je stekao ogromnu popularnost nakon prve serije pripovijetki objavljivanih u magazinu Strand, počevši sa "Skandalom u Češkoj" (1891). Do 1927. Doyle je objavio još jednu seriju pripovijetki i 2 romana.

Pripovijetke obuhvaćaju period od oko 1880. do 1914. U svim pripovijetkama, osim u četirima, pripovjedač je Holmesov prijatelj, kolega i biograf dr. John Watson; od te 4, u dvjema je pripovjedač sam Holmes ("Blijedi vojnik" i "Lavlja griva"), a 2 su napisane u 3. licu ("Mazarinov dijamant" i "Njegov posljednji naklon"). U dvjema pripovijetkama Holmes pripovijeda Watsonu glavnu priču iz svojih memoara, a Watson postaje pripovjedač uokvirene priče ("Musgraveov ritual" i "Brod Gloria Scott"). U 1. i 4. romanu (Studija u grimizu i Dolina straha) nalaze se duži odlomci koje pripovijeda tzv. sveznajući pripovjedač, a koji govore o događajima nepoznatim i Holmesu i Watsonu. Holmesov najveći protivnik je prof. Moriarty, Napoleon zločina, koji se pojavljuje u dvjema pripovijetkama. U borbi s njim Holmes pada niz liticu vodopada Reichenbach u Švicarskoj i umalo gine.

Agatha Christie: Kolekcija

Agatha Christie, kraljica zapleta pažnju posvećuje navodnim slučajnostima, dok traga za motivima koji u čovjeku bude najgore porive. Njeni junaci najčešće su osiromašeni pripadnici aristokratskog društva, dostojanstveni u svom propadanju. Među njima ima onih praktičnih i snalažljivih, ali i sanjara, koji tragaju za izbavljenjem na neki romantični način.

Opisujući situacije u kojima su se našli, autorica nam ostavlja tek primjetne tragove, izazivajući nas da naslućujemo, zaključujemo, bavimo se psihološkim aspektima ljudske prirode, a ponekad i samim zakonima fizike… Međutim, kraj svake priče, ipak, biva neočekivan – kako mi i očekujemo.

Arthur Clarke: Kraj djetinjstva

Posjetitelji iz svemira došli su golemim brodovima, lebdeći iznad velegradova. Postali su gospodari svijeta i donijeli mu mir i blagostanje. Došli su da bi obavili tajanstveno poslanje koje, kao i svoj fizički oblik, kriju od ljudi. A onda, pokazali su se i objavili svoje namjere. Koje, u stvari, i nisu bile njihove? Ljudska rasa završila je razdoblja svoga djetinjstva, sazrela za novi oblik postojanja. Drukčijeg od ičeg ikad pomišljenog? Nezaboravno djelo, SF klasika, jedno od najboljih od jednog od najboljih autora.

Hermann Hesse: Demian

"Povijest glavnog junaka počinje najranijim upamćenim doživljajima iz djetinjstva i otkriva desetogodišnjem dječaku postojanje i sukob dvaju svijetova: jednog prisnog u okrilju porodice, u kome se točno zna što je dopušteno, pa prema tome i dobro, i onog drugog, primamljivijeg, ali svijeta u kome se ruše ustaljene građanske norme. Ova kratka povijest o sazrijevanju i ulasku u život, o prolaženju teškim putevima saznanja da bi se ostvario vlastiti identitet - ispričana je sa Hesseu svojstvenim majstorstvom."

Aldous Huxley: Kontrapunkt

Središnju temu ovoga romana čini usporedna suprotstavljenost većega broja načina poimanja svijeta. Premda fabularnu okosnicu čini priča o piscu Walteru Bidlakeu koji osjeća snažnu rastrganost između opterećujuće moralne obveze prema svojoj trudnoj ljubavnici i upravo animalne strasti prema Lucy Tantamount, ženi iz bogate i ugledne lordovske obitelji, ne manje važni su i likovi Walterova i Lucyna oca, Johna Bidlakea i lorda Edwarda Tantamounta.

Dok je slikar John Bidlake usmjeren na istraživanje ljudskoga tijela i putenosti umjetničkim izrazom, kao i hedonističkim odnosom prema životu, lord Edward hladni je i genijalni znanstvenik, koji, secirajući u svome laboratoriju, pokušava istražiti zakone života i neuništivost materije, te njezine bezbrojne i mnogolike transformacije, koje u najvišim i najsloženijim preobrazbama poprimaju oblik duha. Uz spomenute, pojavljuje se još i čitava galerija sporednih likova, koji upotpunjuju fresku londonskoga života 20.-ih godina 20.-og st, te, ne gubeći na svojoj plastičnosti i životnosti, ilustriraju pojedine životne principe i a/moralna načela. Roman uključuje i dragocjene esejističke odlomke.

Mihail Bulgakov: Majstor i Margarita

Jedan od najvažnijih romana 20. stoljeća i najpoznatije djelo Mihaila Bulgakova, odvija se na dvije razine - prvi dio radnje zbiva se u Moskvi 30-ih godina prošloga stoljeća, kad grad posjeti sotona koji se predstavlja kao profesor Woland, dok se druga razina radnje odvija u Jeruzalemu u vrijeme Poncija Pilata koji se lomi oko toga što Isusa mora osuditi na smrt. Bulgakov je svoju satiru počeo pisati 1928. godine, no prvi nacrt romana spalio je dvije godine poslije, uvjeren kako nema budućnosti kao pisac u Sovjetskom Savezu.

Koliko je poznato, napisao je četiri verzije romana (četvrtu je prekinuo četiri tjedna prije svoje smrti 1940. godine), a prvi je put objavljena cenzurirana verzija romana u moskovskom časopisu 1966. godine. Prva prava verzija objavljena je 1967. u Frankfurtu, prva sovjetska necenzurirana verzija 1973. godine, a konačna verzija, kakva se objavljuje danas, priređena je 1989. godine.

Jose Saramago: Sjećanje na samostan

U povijesni okvir priče o gradnji franjevačog samostana u Mafri u 18. stoljeću i kraljevskom bračnom paru koji ga je dao podignuti kao zavjet za rođenje sina, umeće autor priču o Baltazaru Mateusu koji je u ratu izgubio lijevu šaku i Blimundi, kćerki žene osuđene za opsjednutost đavlom i vještičarenje. Poveznicu predstavlja i priča o gradnji passarole - aerostata - što ga je 1709. izumio Bartolomeu de Gusmao. Miješajući realno i imaginarno, služeći se britkom ironijom i izjednačavajući različite razine govora ukidanjem znakova interpunkcije, gradi ovaj portugalski nobelovac osebujan fikcionalni svijet koji prikazuje portugalsko društvo u 18. stoljeću sa svim njegovim okrutnostima i strastima, često na granici fantazmagorije.

Robert Musil: Čovjek bez osobina

Opsežan roman o građanskoj kulturi, traženju izvjesnog koncepta društva, u nekoj zamišljenoj državi, nije bio završen a dugo ni ozbiljnije zapažen, niti su preostali njegovi dijelovi iz ostavštine bili objelodanjeni. U godinama prvih izdanja romana tiskane su prve dvije knjige (sadržajnom razdiobom roman je podijeljen u četiri dijela), koje su u nas objavljene u dva sveska šezdesetih godina, u prijevodu Zlatka Gorjana. Ostatak dosad neobjavljenog teksta u konačno dostupnoj piščevoj ostavštini stručno je obrađen u Klagenfurtu, a iz njega slijedi prijevod druge knjige u koncipiranoj razdiobi.

Karl Ove Knausgard: Moja borba (1-6)

„Moja borba“, naslov heksaloga, gdje svaki tom ima podnaslov i posebnu priču, kroz koju je Knausgaard rasporedio svoj život, provlače najtajnije i najintimnije misli pisca koji nije više samo autor, spisatelj već i obiteljski rizničar, ali u neku ruku razaratelj, čovjek koji je ogolio svoju, ali i dušu vlastite obitelji. „Moja borba“ koja po naslovu odgovara onoj od nacističkog vođe Adolfa Hitlera, što je također izazvalo kontroverze, uzela je maha u Knausgaardovoj rodnoj Norveškoj, Skandinaviji, a onda se nezaustavljivo raširila cijelim svijetom.

Salman Rushdie: Djeca ponoći

Ovaj je roman, po ocjeni mnogih kritičara, Rushdijevo do sada najbolje napisano djelo. Za njega je 1993. godine dobio nagradu "Booker nad Bookerima", kao najbolji od romana u posljednjih 25 godina nagrađenih ovom nagradom. "Djeca ponoći" su djeca rođena u prvom satu postojanja neovisne Indije. Obdarena su mnogim sposobnostima i moćima, koje bi trebala koristiti za probitak svoje zemlje, duhovni prije svega. Jedno od te djece je i pripovjedač, koji kroz sagu o svojoj obitelji priča tijek života Indije u 20. stoljeću.

Bonus:

Margurerite Yourcenar: Hadrijanovi memoari

Roman pisan u obliku pisama rimskog cara Hadrijana svom nasljedniku Marku Aureliju. Ležeći teško bolestan i na samrti, Hadrijan se osvrće na svoj bogat život - od uspona na vlast, stalne borbe za očuvanjem te vlasti, ratovanja, ali i emotivnih trenutaka - ljubavi i strasti, protkanih meditativnošću i refleksivnošću. Iako su pisma imaginarna, autorica je proučavala povijesne izvore, stoga je roman i posveta velikom Rimskom carstvu koje je bilo na zalazu. Roman je pisan kroz 30-tak godina, od prve ideje još 1924. do objavljivanja 1951.g. i najznačajnije je djelo ove francuske spisateljice.

Vlado Simcich Vava

Rođen 1964. u Rijeci. Diplomirao hrvatski jezik i književnost. Surađivao u omladinskom listu Val, Novom listu, portalu Moja Rijeka, bio dugogodišnjim urednikom na Svid radiju, sve do njegova gašenja. Utemeljitelj neformalne književne skupine Ri Lit, koja je dosad nastupila u Rijeci, Puli, Omišlju, Splitu, Zagrebu i Vukovaru. Broj članova se svake godine povećava, a redovno nastupaju na manifestaciji Noć velikog čitanja u Rijeci. Kao rock muzičar objavio preko 30 nosača zvuka, kako samostalno tako i s grupama Laufer, En Face, E.N.I., Turisti, Mone, Blagdan Band, kao i surađujući s Mr.Lee&IvaneSky, Manofonom, Tomislavom Golubanom te drugim izvođačima s domaće scene. Autor muzike za dokumentarni film Bosa noga redateljice Morane Komljenović. Objavio: Odstranjivač ljubavi (priče, 2012), Srce od gume (roman, 2014), Canzoni d’una Volta (priče, 2017), Podudarnosti (2020).